Skoči na glavni sadržaj

Opačić: Dat ćemo maksimalna prava LGBT-zajednici

opacic-dat-cemo-maksimalna-prava-lgbt-zajednici-1238-1151.jpg


Foto: FRA

"Žao mi je što je nakon ovog referenduma Hrvatska ustvari poslala poruku da je zemlja u kojoj postoji većina koja je vrlo netolerantna prema manjinskim pravima. Nadam se da će se vrlo brzo zbog promjena Ustava onemogućiti bilo kakva vrsta referenduma koja bi dalje mogla produbljivati ovo kršenje ljudskih, odnosno manjinskih prava. Mi ćemo se sa svoje strane napraviti ono što smo obećali u svom izbornom programu, a to je dati maksimalna prava LGBT-zajednici", rekla je Milanka Opačić, potpredsjednica Vlade i SDP-a, nakon objave neslužbenih rezultata referenduma. Opačić je najavila uvođenje zdravstvenog odgoja u škole kao obaveznog predmeta. "Mislim da je ovo doista pokazalo da mlade generacije moramo educirati i odgajati za puno veću toleranciju od ove koju imaju odrasli u ovom trenutku", rekla je Opačić. 

Predsjednika Republike, Ivu Josipovića, rezultati referenduma nisu iznenadili. "Rezultati se moraju poštivati, ali želim i očekujem da rezultati referenduma ne budu razlog novih ideoloških podjela u našem društvu", poručio je Josipović, dodajući kako ne bi htio ni da ovakav ishod nekome bude motiv nekima da pokušaju spriječiti donošenje zakonodavstva koje će na pravedan i dobar način odrediti položaj istospolnih zajednica.

Vesna Pusić, predsjednica HNS-a, je poručila da onih 35 posto ljudi, koji su poručili da su za slobodu, a ne za diskriminaciju, nije dovoljno ali nije ni malo. "Pred nama je vrijeme u kojem ćemo morati i htjeti i dalje raditi na temama slobode i borbe protiv svakog oblika diskriminacije", rekla je Pusić, koja je sigurna da mnogi koji su glasali "za" ne prepoznaju da se zapravo radi o glasu za diskriminaciju. "Kad bi ih se jasno pitalo, mnogi od njih bi također bili protiv", uvjerena je Pusić.

Bivša premijerka, Jadranka Kosor, izjavila je za Tportal da bi Hrvatska teško zaključila pregovore za priključivanje Europskoj uniji da se ovakav referendum događao 2009. ili 2010. godine, zbog toga što je Zakon o suzbijanju diskriminacije bio jedan od uvjeta za otvaranje poglavlja. "Građani nisu pokazali zanimanje za ovaj referendum, što je i u skladu s onim što se tražilo i što se dobilo ovim referendumom, a to je ništa", rekla je Kosor, koja je kritizirala inicijativu "U ime obitelji" zbog toga što nisu objavili podatke o donacijama. 

Marina Škrabalo, predstavnica inicijative "Građani glasaju protiv", rekla je da veliki broj apstinenata pokazuje da većini građana referendumsko pitanje nije bitna tema. "Građani su pokazali da imaju neke druge potrebe od ustavnog forsiranja braka između muškarca i žene kao životne zajednice", poručila je Škrabalo, dodajući da odnos između dvije trećine građana koji su glasali "za" i trećine koja je glasala "protiv" najviše govori da u Hrvatskoj realno jedino vjerske zajednice provode odgoj za vrijednosti. "Institucije i obrazovni sustav se ne bave građanskim obrazovanjem, a građani imaju potrebu za raspravama i vrijednostima i uopće nas ne čudi da je vjerska koncepcija braka sada ušla u Ustav", poručila je Škrabalo.

HDZ je također održao konferenciju za novinare nakon objave rezultata referenduma, no pred novinarima se nije pojavio predsjednik Tomislav Karamarko, već Željko Reiner, HDZ-ov potpredsjednik Sabora. "Naši prijatelji, susjedi, kolege, rodbina drugačijih orjentacija, ne smiju, ali i ne moraju se brinuti. Njihova ljudska prava moraju biti zaštićena", rekao je Reiner, dodajući da će HDZ štititi njihovo pravo na različitost, ali da njihov položaj i bilo kakvo zakonsko rješenje ne smije biti poligon za politiziranje kako bi se prikrio nerad, nesposobnost i neznanje ove Vlade.

Većina onih koji su komentirali rezultate referenduma kritizirali su inicijativu "U ime obitelji" zbog zabrane pojedinim medijima pristup prostorima u kojima su čekali ishod referenduma, kao i činjenicu da taje imena svojih donatora.