Skoči na glavni sadržaj

Otvorena izložba fotografija „Gradska rubrika“ Barbare Blasin

otvorena-izlozba-fotografija-gradska-rubrika-barbare-blasin-6694-8835.jpg

Gradski prizori snimani su analognom panoramskom kamerom u maniri 'novinskog reportera' i bilježe gotovo slučajne, svakidašnje prizore sa zagrebačkih ulica
Foto: Barbara Blasin

U okviru Projekta Ilica:Q'ART, u prostoru Knjižnog bloka u Ilici 87, postavljena je izložba fotografija Barbare Blasin - serija pod nazivom Gradska rubrika, koja se sastoji od izabranih fotografija nastalih u dužem vremenskom periodu i novijih fotografija nastalih u recentnom razdoblju. Gradski prizori snimani su analognom panoramskom kamerom u maniri 'novinskog reportera' i bilježe gotovo slučajne, svakidašnje prizore sa zagrebačkih ulica. 

„Ako je točno, kako je zapazio Benjamin u svom tekstu Mala povijest fotografije, da kamera i oko primarno funkcioniraju u drugačijim prostorima, jer kamera kao tehnika može zahvatiti svijesti odnosno percepciji nedostupnu dimenziju prostora kao zbijenog vremena, koje stoga postaje otvoreno za pogled unatrag, u trenutak prošlosti kao pogled prema budućnosti, je li onda taj pogled kao katalizator i sastavni dio nikad do kraja osviještene dinamike odnosno promjene, koja se u mediju fotografije želi izdvojiti kako bi uopće mogli zamijetiti i percipirati neprekinuto djelovanje same promjene, ipak ide po rubovima tih prostora, dakle izvan njih bez obzira na njegovu prividnu i načelno zamjenjivu vremensku neutralnost. Ali ako izmijenimo svoje očište i umjesto Benjaminova hipotetskog modela i slučaja za kojim kao promatrači fotografije tragamo uzmemo grad, kako nam otvoreno sugeriraju ove fotografije, vidjet ćemo kako promjena kao opće, intuitivno prepoznatljivo mjesto urbanih sredina, sustavno oblikuje sve elemente naizgled zaustavljenih prizora. Ta promjena je dinamika pogleda koji istodobno iz različitih očišta opisuju svoj prostor i ostaju u njemu, njime su zadani, pri čemu nam otkrivaju rad još jedne dinamike, dinamike kao promjene samih prostora kroz koje se krećemo, a koju onda možemo vidjeti kao nama izvanjsku iz jednostavnog razloga što se ta promjena odvija u vremenu koje je za nas uvijek zaustavljeno. Višeslojnost događanja na fotografiji stoga opisuje i detektira naš hod po gradu u kojem je slučajnost možda jedino pravilo u kretanju ne zbog toga da raskrijemo i pronađemo sve ono što je ostalo zbijeno i zgusnuto u uvijek odavno prošlom trenutku, već zbog toga da budemo viđeni kao akteri zbivanja koja je oblikujemo i usmjeravamo kad smo izvan njih, kad se onom budućem približimo kako bismo izbrisali njegovo prošlo i pokušali sagledati svoju društvenost kao zalog i uvjet promjene oblika društvenosti. Možda je to onda okvir i za shvaćanje kako je fotografija u svojoj biti socijalna. Ova serija fotografija predstavlja svojevrstan izbor iz različitih serija snimanih u različitim vremenskim razdobljima te ih s jedne strane objedinjava njihova unutrašnja procesualnost odnosno načelna nedovršenost ovog umjetničkog projekta, a s druge gradska sredina kao osnovna podloga višestruke i međusobno uvjetovane dinamike radova“, napisao je o izložbi Miloš Đurđević