Prijedlog GLAS-a o reviziji Vatikanskih ugovora Vlada dočekala - 'košaricom'

Nije da se nije očekivalo, ali ipak je vrijedno zabilježiti. Vlada je na sjednici u srijedu odbila prijedlog GLAS-a o pokretanju postupka pregovora o reviziji Vatikanskih ugovora.

Klub zastupnika GLAS-a i HSU-a prije mjesec dana uputio je u Sabor Prijedlog zaključka kojim bi Sabor zadužio Vladu da pokrene postupak pregovora o izmjenama sva četiri ugovora između Svete Stolice i Republike Hrvatske. Zastupnici GLAS-a, nositelji inicijative, smatraju da je riječ o ugovorima koji nose čitav niz obaveza Hrvatske bez i jedne obaveze Svete Stolice čime se, kako kažu, jedna vjerska zajednica – katolička - nalazi u privilegiranom položaju što je suprotno ustavnim načelima, posebno jednakosti pred zakonom, slobodi vjeroispovijesti te odvojenosti crkve i države.

Odbijenica Vlade na sjednici je obrazložena samo jednim argumentom – da se nisu bitno promijenile okolnosti u kojima su sklopljeni ugovori.

U pisanom odgovoru na sedam stranica navode se i drugi razlozi, poput toga da nije riječ samo o međudržavnim ugovorima nego i o odnosu s mjesnom Crkvom u Hrvatskoj, da slične ugovore Sveta Stolica ima i s osamdesetak drugih država te da bi eventualna izmjena Vatikanskih ugovora nužno dovela i do promišljanja o sličnim ugovorima koje Hrvatska ima s drugim vjerskim zajednicama što je „politički osjetljivo pitanje“.

Poseban naglasak Vlada u svojem odgovoru stavlja na vjeronauk u školama u kontekstu vjerskih sloboda te na obranu raznih financijskih izdataka – od pomaganja katoličkim školama, povrata oduzete imovine do naknade za uzdržavanje klera i dušebrižništva u vojsci i policiji.

Vlada zaključuje da bi pokretanje pregovora o reviziji Vatikanskih ugovora, kako predlažu zastupnici GLAS-a, moglo dovesti i do ozbiljnih političkih i diplomatskih posljedica za Hrvatsku.

Vlada: U ugovorima nema ništa sporno

„Smatramo da nisu bitno promijenjene okolnosti u kojima su se sklopili ugovori između Svete Stolice i Republike Hrvatske a što bi opravdalo prijedlog drugoj strani-ugovornici za pokretanje postupka pregovora o izmjeni ugovora“, u svega nekoliko sekundi apsolvirala je tu točku dnevnog reda Marija Pejčinović Burić, potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova.

Za razliku od haiku objašnjenja na sjednici, Vlada je u pisanom obliku potanko objasnila razloge svojeg protivljenja iz čega je jasno vidljivo da Vlada ne namjerava poduzeti ništa vezano za Vatikanske ugovore, ni sada, a ni u skoroj budućnosti.

Ukratko, za tim premijera Andreja Plenkovića ne postoji ni jedan valjani razlog zašto bi se ugovori revidirali, pa čak ni kao mogućnost da s drugom stranom – Svetom Stolicom – uopće počnu samo razgovori o toj mogućnosti.

Za Vladu, ugovori nisu sporni, ni pojedinačno ni sva četiri ugovora kao cjelina. Štoviše, iz odgovora Vlade može se zaključiti da političke, gospodarske i financijske obaveze koje iz tih ugovora proizlaze imaju utemeljenja u povijesnom položaju Katoličke crkve u hrvatskom društvu.

Vatikanski ugovori za Vladu su od mnogo šireg značaja nego 'obični' međudržavni ugovori, oni određuju odnos države i Katoličke crkve, točnije Crkve u Hrvatskoj s državom, „čime je njihova društvena vrijednost i utjecaj sveobuhvatniji“.

Neovisno o sekularnosti države, Vlada smatra da se ti odnosi moraju urediti i da po tome hrvatski slučaj nije iznimka, da ti ugovori „ne predstavljaju unikatan obrazac reguliranja državno-crkvenih odnosa“ već da istovjetne ili slične model Sveta Stolica koristi i s osamdesetak drugih država.

Za sve financijske obaveze koje iz njih proizlaze, Banski dvori smatraju da ih nije potrebno revidirati, jer se „provode odgovarajuće, u skladu s financijskim mogućnostima, te da im stoga ne treba mijenjati sadržaj“.

„Vlada Republike Hrvatske je mišljenja da bi ukidanjem financijske potpore Katoličkoj crkvi i kleru bila dovedena u pitanje ne samo njihova karitativna djelatnost i održavanje brojnih spomenika kulture i vrijednih umjetnina o kojima brine Crkva, već i sâma egzistencija pojedinih župa u područjima s malim brojem vjernika i nižeg imovinskog stanja, gdje državna potpora predstavlja gotovo jedini izvor prihoda lokalne Crkve“, stoji, među ostalim, u odgovoru Vlade.

„Revizija politički štetna za Hrvatsku“

Pitanju katoličkog vjeronauka u školama koji, pored financijskih obaveza Hrvatske prema Crkvi, već dugo izaziva kritiku dijela javnosti, Vlada posvećuje najviše prostora u odgovoru.

Ponavlja već poznate tvrdnje o tome da se katolički vjeronauk u predškolskim i školskim ustanovama provodi u skladu sa zakonom i temeljem nastavnih planova i programa i kurikuluma za predškolske ustanove, da se ne provodi samo katolički vjerski odgoj nego i onaj ostalih vjerskih zajednica koje imaju ugovor s Republikom Hrvatskom te da je vjeronauk izborni nastavni predmet.

Vlada ističe kako se nastava vjeronauka održava u školama od 1991. godine, dakle i prije potpisivanja ugovora sa Svetom Stolicom, na temelju programa kojeg su izradile vjerske zajednice i to za katolički, pravoslavni, islamski, židovski, vjeronauk kršćanske adventističke crkve, vjeronauk Crkve Isusa Krista svetaca posljednjih dana i evangeličkog vjeronauka.

„Jasno je da niti jednim ugovorom nije propisana odredba kojom bi se na temelju vjerske slobode, odnosno pripadnosti određenoj vjeroispovijesti ograničila mogućnost ili propisala obveza uključivanja djece/učenika u vjerski odgoj, odnosno izbornu nastavu vjeronauka. Stoga se u vjerski odgoj, odnosno izbornu nastavu vjeronauka mogu uključiti i djeca/učenici agnostici, ateisti ili oni koji su druge vjeroispovijesti“, stoji u odgovoru Vlade.

Što se tiče povrata oduzete crkvene imovine, Vlada navodi da je to regulirano Ugovorom sa Svetom Stolicom, ali i Zakonom o naknadi za imovinu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine „koji se na istovjetan način primjenjuje na sve kojima je imovina oduzeta za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine“.

Posebno se ističe da je Crkva u vrijeme krize posljednjih godina pokazala senzibilitet i „dala svoj doprinos u prevladavanju teškog financijskog stanja u Hrvatskoj“ odričući se dijela novca iz državnog proračuna. Ne navodi da je to u stvari u većini slučajeva bila samo odgoda plaćanja jednog dijela namijenjenog Crkvi, a samo manjim dijelom pravo odricanje, poput sudjelovanja u plaćanja školskog prijevoza učenika.

Vlada odbija i navode GLAS-a kako bi shodno smanjenju broja vojnika i policajaca, s nekada 300.000 pripadnika na sadašnjih manje od 40.000, trebalo smanjiti i izdvajanje za dušebrižništvo u vojsci i policiji, što znači i revidirati pripadajući ugovor.

„Dušobrižništvo u vojno-redarstvenoj sredini iziskuje posebnu pažnju i ustroj, jer je to specifičan način života i djelovanja sa svojim posebnostima“, smatraju u Vladi.

U tome posebno ističu ulogu Vojnog ordinarijata za čije djelovanje „također nije presudan broj pripadnika oružanih snaga Republike Hrvatske, već sustavna provedba duhovne skrbi za vjernike rimokatoličke vjeroispovijesti te je iskaz visokog dosega civilizacijskog i demokratskog ustroja Republike Hrvatske“.

Kao i kod vjeronauka u školama, i u slučaju katoličkih vjerskih obreda u vojsci i policiji, Vlada navodi da to „nije zapreka ostalim vjerskim zajednicama da urede svoje vjersko služenje za pripadnike svojih zajednica“.

Zbog svih navedenih razloga, Vlada smatra da se nisu stekli svi formalno-pravni uvjeti za reviziju Vatikanskih ugovora te da bi, ako bi podržali prijedlog GLAS-a, to moglo imati izuzetno loše posljedice za Hrvatsku.

„Prihvaćanje navedenoga Prijedloga nanijelo bi ozbiljnu štetu međunarodno-političkom ugledu Republike Hrvatske, unazadilo bilateralne odnose Republike Hrvatske sa Svetom Stolicom i negativno se odrazilo na uređenje odnosa vjerskih zajednica i tijela vlasti u Republici Hrvatskoj, posebno kada je u pitanju odnos s mjesnom Katoličkom crkvom“, zaključuje Vlada u svojoj 'odbijenici'.

GLAS: S oltara se šalju poruke isključivosti

Klub zastupnika GLAS-a i HSU-a, podsjetimo, u svojem prijedlogu za pokretanjem pregovora o reviziji navodi da je katolički vjeronauk u školama kako je definiran Ugovorom o suradnji na području obrazovanja i kulture u suprotnosti s temeljnom idejom pluralističkog društva, jer se u njemu određuje da odgojno-obrazovni sustav javnih škola mora uzimati u obzir vrijednosti kršćanske etike.

„Građansko društvo ne može biti podvrgnuto odredbama, zahtjevima ni sankcijama zasebnog morala bilo koje religijske skupine“, upozorava se u prijedlogu za revizijom.

Upozorili su i da vjeroučitelji dobivaju mandat od biskupa, bez utjecaja državnih institucija, unatoč tome što plaću primaju iz državnog proračuna. Sporno im je i to što nije jasno određen broj koliko katoličkih sveučilišta i pripadajućih studija mora financirati država.

Ugovori krše i ustavno načelo jednakosti svih pred zakonom, a Katoličku crkvu dovode u povlašteni položaj i u odnosu na druge vjerske zajednice, ali i u odnosu na državne i javne institucije.

Posljedice su i neravnopravan položaj djece, posebno onih koji ne pohađaju nastavu vjeronauka, kao i ugroženost slobode vjeroispovijesti i kršenja odvojenosti crkve i države.

Kod povrata crkvene imovine, GLAS podsjeća da prije potpisivanja Ugovora o gospodarskim pitanjima nisu utvrđeni popis imovine, rokovi i iznosi koji će biti isplaćivani, pa bi  „takav ugovor mogao Hrvatskoj stvoriti materijalne i financijske obveze neograničenog iznosa i neograničenog vremena trajanja, što se protivi i zdravom razumu i načelima pri sklapanju ugovora“.

U Ugovoru o pravnim pitanjima, sporno im je, prije svega, to što u slučaju istraga nekog svećenika zbog kaznenog djela o tome prvo moraju biti izvještene crkvene vlasti „što je privilegija koju ne uživa niti jedna druga organizacija ih pojedinac u Republici Hrvatskoj“.

I na kraju, zastupnici GLAS-a navode i vrtoglave iznose koje je Hrvatska već godinama dužna plaćati Svetoj Stolici, odnosno Katoličkoj crkvi u Hrvatskoj. Prema službenim odgovorima Vlade te na temelju javno dostupnih podataka. Republika Hrvatska godišnje izdvaja gotovo 900 milijuna kuna za potrebe Katoličke crkve. To je, navode u GLAS-u, više nego što su 2016. godine iznosili proračuni Ministarstva vanjskih i europskih poslova i Ministarstva turizma zajedno.

Hrvatska ne bi, ukoliko krene u pregovore o reviziji, u tome bila presedan. GLAS navodi primjer Italije koja je, kažu, u pregovorima sa Svetom Stolicom postigla promjenu ugovora, uključujući i ukidanje obveze održavanja nastave vjeronauka u javnim školama.

Posebno je zanimljiv argument GLAS-a koji upozorava da se može postaviti pitanje ispunjava li Katolička crkva svoje poslanje u Hrvatskoj kada je poznato da Crkva često sudjeluje u isključivim raspravama koje uzrokuju podjele u društvu, netrpeljivost i mržnju prema drugima.

„Umjesto naviještanja ljubavi i mira svim ljudima, poruke prihvaćanja i zajedništva, čuju se poruke isključivosti, mržnje, nerazumijevanja za druge, a pogotovo za drugačije“, zaključuje se u prijedlogu Kluba zastupnika GLAS-a i HSU-a.

O prijedlogu, kojeg je Vlada odbila, Sabor vjerojatno neće raspravljati prije jeseni.

 

Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2018. godinu

prijedlog-glas-o-reviziji-vatikanskih-ugovora-vlada-docekala-kosaricom-6719-8887.png

„Umjesto naviještanja ljubavi i mira svim ljudima, poruke prihvaćanja i zajedništva, iz Crkve se često čuju poruke isključivosti, mržnje, nerazumijevanja za druge, a pogotovo za drugačije“, zaključuje se u prijedlogu Kluba zastupnika GLAS-a i HSU-a
„Umjesto naviještanja ljubavi i mira svim ljudima, poruke prihvaćanja i zajedništva, iz Crkve se često čuju poruke isključivosti, mržnje, nerazumijevanja za druge, a pogotovo za drugačije“, zaključuje se u prijedlogu Kluba zastupnika GLAS-a i HSU-a
Foto: 
hrt.hr