Skoči na glavni sadržaj

Sarajevski Židovi: BiH je za nas najsigurnije mjesto u Evropi

sarajevski-zidovi-bih-je-za-nas-najsigurnije-mjesto-u-evropi-5934-7489.jpg

Ovo je jedna od rijetkih država gdje nema antisemitizma, kaže predsjednik Židovske zajednice BiH Jakob Finci
Foto: Zemaljski muzej

Kapija stare aškenaske sinagoge u prijestolnici BiH Sarajevu je otključana. Nema sigurnosnih kamera niti detektora metala, nema policijskih vozila ispred. Nitko vam čak ni ne zapisuje ime kada ulazite.

Ovo je možda sinagoga s najslabijim osiguranjem u Europi, ovdje u muslimanskoj državi gdje je duboko ukorijenjena etnička mržnja, piše izraelski list Haaretz., a prenosi Al Jazeera.

Može li BiH, mjesto gdje se desio najveći genocid u Evropi od holokausta, biti najsigurnije mjesto na kontinentu za Židove?

Jakob Finci, predsjednik Židovske zajednice BiH, koja broji nekih 1.000 članova, smatra da je tako. „Mislimo da smo sigurni ovdje s otvorenim vratima. Ova država jedna je od rijetkih gdje nema antisemitizma“, kazao je on za Haaretz.

Ljudi možda znaju, nastavlja izraelski list, o muslimanima Bošnjacima, pravoslavnim Srbima i katoličkim Hrvatima, a naročito o ratu između njih 1990-ih. No, nisu možda mnogi svjesni da tu postoji i četvrta vjerska i etnička grupa – Židovi koji su tu stoljećima.

Godinama nazivan kao „europski Jeruzalem“ ili „Jeruzalem Balkana“, grad Sarajevo, prijestolnica BiH, kozmopolitsko je mjesto spajanja istoka i zapada, dugo pod vlašću Osmanlija, a potom u rukama Austro-Ugarske. Njegova mješavina kultura i religija je veoma vidljiva i danas na ulicama, kafići u stilu Pariza dijele prostor sa šiša barovima turskog stila.

Nikada primorani na život u getoima, Židovi moderne BiH, većinom potomci Sefarda (Židova prognanih sa Pirineja 1492. godine) imali su daleko bolji život u vrijeme Osmanlija nego u većem dijelu Evrope u to doba, navodi Finci.

Do 1930-ih bilo je 12.000 Židova u Sarajevu i još 2.000 širom BiH, dodaje sugovornik Haaretza, ali je tokom holokausta njihov broj drastično smanjen. Skoro 10.000 ih je ubijeno od ruke ustaša, hrvatskih fašista koji su surađivali s nacističkim režimom.

Čak su i tada muslimani pokušavali spasiti židovske susjede, a njihova hrabrost ovjekovječena je u sarajevskom Židovskom muzeju koji se nalazi u bivšoj sefardskoj sinagogi.

Dok je BiH bila dio SFR Jugoslavije, vjerske prakse se nisu provodile, no Finci ističe kako je i Josip Broz Tito imao dobar odnos prema Židovima.

Nakon raspada Jugoslavije 1990-ih, skoro polovina bh. Židova  (a bilo ih je tada 2.000) pobjegla je u Izrael zbog straha od rata.

Finci je jedan od onih koji su ostali i koji su osjećali obavezu prema državi i lokalnim židovskim organizacijama koje bile angažirane u humanitarnom radu kako bi pomogle svim Sarajlijama tokom opsade.

Iako ima malo članova, Finci vjeruje kako se Židovska zajednica u BiH dobro drži.

„Ono što je dobar znak je činjenica da je samo jedna osoba, u posljednjih 15 godina, otišla živjeti u Izrael“, ističe on i dodaje kako se čak 20 mladih Židova, rodom iz BiH, vratilo u domovinu iz Izraela.

Na jedan Šabat ovog mjeseca, nekih 40 članova zajednice je došlo. Jedna od njih bila je 24-godišnja Andrea koja je rođena u BiH i koja kaže kako slavi mješavinu kultura i tolerancije ove države.

„Većina naših komšija su muslimani, tradicionalno za ramazan skupa pijemo kafu i jedemo baklavu i slastice. Ovo je možda muslimanska država, ali evropska država gdje Židovi nikada nemaju problema“, govori ona.

Njena prijateljica Tea (21) se slaže sa njom i dodaje: „Ovdje ljudi nisu zainteresirani da mrze Židove“.