Sirijci u Zadru: Mržnja za dobrodošlicu

Svega 40 Sirijaca koji su u Zadru započeli novi život bilo je dovoljno da u glavama lokalnih ksenofoba i islamofoba odjeknu eksplozije potencijalnih bombi na Kalelargi i krici silovanih žena iza mračnog ćoška. Ako je suditi po većini komentara koji su se pojavili na Facebooku povodom vijesti o izbjeglicama smještenima u tom gradu, upravo su krv i nasilje, uz islamizaciju i progon katolika, ono što pridošlice nose sa sobom kao glavno obilježje i cilj svoje tradicije.

Vijest je, prije nekoliko dana, objavio portal Zadarski.hr a odmah nakon što se pojavila na Facebooku izazvala je ogorčenje kod većine čitatelja. Naime, sedam obitelji, točnije 14 roditelja i 26 djece, pronašlo je novi dom u Zadru, gdje su, preko izbjegličkih kampova u Turskoj, došli iz ratom osakaćene Sirije. Prvo su bili smješteni u Prihvatilištu u Kutini, da bi ih sad u svom hostelu primili Mladen i Sarah Ninčević.  

Nema toga što mrziteljima kod nesretnih Sirijaca ne smeta: em su „koljači“, „divljaci“ i „cigančine“ koji će izvršiti genocid na Hrvatima, em će silovati naše žene, hodati s noževima i upropastiti turističku sezonu. Jedan od čitatelja dignuo je paniku o bombi koju će podmetnuti pa je tako sugerirao ljudima da svoje oružje sakriju po okolnim selima jer- jednom će zatrebati za obranu obitelji.

Da ne nabrajamo dalje, riječ je o školskim primjerima kršenja članka 325. Kaznenog nasilja, u kojem stoji da će se zatvorom do tri godine biti kažnjen onaj tko „putem tiska, radija, televizije, računalnog sustava ili mreže, na javnom skupu ili na drugi način javno potiče ili javnosti učini dostupnim letke, slike ili druge materijale kojima se poziva na nasilje ili mržnju usmjerenu prema skupini ljudi ili pripadniku skupine zbog njihove rasne, vjerske, nacionalne ili etničke pripadnosti, podrijetla, boje kože, spola, spolnog opredjeljenja, rodnog identiteta, invaliditeta ili kakvih drugih osobina.“

Kada smo zadarsku policiju upitali što rade po ovom pitanju, stigao nam je šturi, prazan odgovor:

„Policija u okviru svojih ovlasti kontinuirano  prati stanje sigurnosti pa tako i moguće ugroze tog stanja i informacije o mogućem počinjenju kaznenih djela koja se progone po službenoj dužnosti. Javno objavljene informacije o takvim događajima povod su da policija i nadležno državno odvjetništvo utvrde relevantne činjenice u svakom konkretnom slučaju. U slučaju da se utvrdi postojanje kaznenih djela koja se progone po službenoj dužnosti provode se izvidi kako bi se otkrio i procesuirao počinitelj.“

Najgori komentari izbrisani

Koliko li je samo nepodnošljivosti i netolerancije u našem javnom prostoru možda najbolje govori činjenica da su najgori komentari izbrisani. Oni gnjusni, koji se mogu naći ispod poveznice na Facebooku, samo su blaža verzija iste mržnje. Kaže nam to Ivica Nevešćanin, urednik portala Zadarski.hr kojeg smo upitali zašto su na svojoj FB stranici dopustili takve ispade. Kako nam je rekao, na svom su portalu onemogućili komentare. Rijetko kad ih dopuštaju - uglavnom urednici i novinari sami odlučuju za svoje tekstove. Kako kaže, omogućavanje komentara je „pružanje ruke hejterima“.

„Ne želimo da naša čitanost ovisi o tome. Negativni komentari objavljeni su na našoj FB stranici. Isprva smo ih bili sve skinuli, no kasnije smo dio vratili kako bi mogli suočiti mrzitelje sa svojim idiotskim i licemjernim stavovima i tvrdnjama. Pritom smo izbrisali one najgore. Njih, naravno, nismo vratili. Mogli bi sada tu govoriti o "50 nijansi mržnje", no moja je deviza da prema netolerantnima nema tolerancije. Mržnji nije mjesto u javnom diskursu“ odgovara Nevešćanin, koji je i prije objave teksta očekivao negativnu reakciju.

S njim se ne bi složila profesorica Gordana Vilović, koja na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti  predaje kolegije vezane uz etiku u medijima. Za nju nema dvojbe – primjer iz Zadra očito je kršenje zakona koji bi trebalo sankcionirati.  

„Da sam ja netko u Zadarskom.hr, obrisala bih te izljeve mržnje. Ne bih odustala od komentara jer su on važni i treba ljudima dopustiti da kažu svoje stavove. No, kada se puštaju ovakve rečenice onda to može značiti da tom mediju gdje se bez iznimke objavljuje sve  - to ne smeta. Mora postojati granica. Uostalom, anonimnost tek privremeno štiti - ako je ne zloupotrebljavaš u svrhe nadmetanja među sudionicima rasprave. U svakom komentaru se ide dalje, dalje…. Valjda do poziva da se u okrilju mraka porazbijaju stakla od kuće, organiziraju prosvjedi i konačno otjeraju ljude koji će 'ugroziti turističku sezonu?'“, kaže Vilović.

Najava novog zakona

Protiv ovakvih i sličnih primjera, ali i širenja lažnih vijesti putem društvenih mreža, trebao bi se boriti novi zakon o sprečavanju govora mržnje na internetu, koji je nedavno najavljen i na Forum.tm-u.  Saša Leković, predsjednik Hrvatskog novinarskog društva, organizacije koje sudjeluje u projektu Europske federacije novinara „Mediji protiv govora mržnje“, sumnja da je u slučaju informacije o novom zakonu riječ o probnom balonu jer javnosti još nije poznato tko su ljudi koji čine inicijalnu skupinu koja razgovara na tu temu, niti postoje provjerene informacije o sadržaju razgovora.

 „Koliko se možemo pouzdati u informaciju o početku rada na dokumentu koji se kolokvijalno naziva 'zakon protiv govora mržnje', može pokazati primjer spominjanja HND-a u medijima kao jedne od organizacija čiji predstavnici će sudjelovati u izradi prijedloga tog zakona. Na moje izravno pitanje nadležnom Središnjem državnom uredu za razvoj digitalnog društva o čemu se radi, dobio sam odgovor da oni ne znaju otkud medijima te informacija te da će u nastavku rada pozvati još neke organizacije da se priključe“, rekao je Leković.

Prije svega, smatra on, valjalo bi analizirati kako je problem govora mržnje riješen u postojećim zakonima te vidjeti treba li nam uopće novi zakon. Isto smatraju i u  GONG-u, koji je na najavu nove regulacije poručio da se treba utvrditi točan cilj stvaranja novih propisa, jer postoji rizik uspostave nekog oblika cenzure i autocenzure. Nekoliko takvih primjera dolazi iz Njemačke, gdje je od 1. siječnja ove godine na snazi zakon po kojem društvene mreže mogu biti kažnjene do 50 milijuna eura ako brzo ne uklone sadržaj koji poziva na mržnju i nasilje. 

Na preveliku medijsku regulaciju upozorava i profesorica Vilović.

„Više mi se sviđa samoregulacija u medijima. Imam dojam da se katkada društvene mreže smatraju dijelom masmedija, a drugi je put to onda nešto drugo.  Ovisno kada i kako to nekome treba. Posebno političarima. To jesu, svakako, javni komunikacijski kanali. I za početak trebali bismo se ponašati kao građani koji iskazuju svoje stavove s dozom elementarne građanske pristojnosti i s tri zrna soli o onome što želimo reći“, kaže Vilović i naglašava da podjela na „mi“ i „oni“ u našem društvu nikako da se smanji.

Obrazovanjem protiv predrasuda

Mržnja, kao problem čije rješenje zahtjeva puno više od zakonske regulacije, ponajprije se rješava odgojem i obrazovanjem. Pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević kaže da Hrvatska već godinama propušta sustavno uvesti građanski odgoj i obrazovanje kao obvezan sadržaj kojim bi se svu djecu, među ostalim, poučavalo i pripremalo za prihvaćanje i poštovanje različitosti, za uklanjanje predrasuda, prepoznavanje diskriminacije i borbu protiv svake isključivosti.

„Obvezu poštovanja ljudskih prava i sloboda, kao i sprečavanja diskriminacije i govora mržnje, osim odgojno-obrazovnih institucija, imaju i sve druge institucije u društvu, uključujući i medije, tako da svi oni imaju važnu ulogu u sprečavanju daljnjih mogućih negativnih reakcija. Uklanjanje komentara punih mržnje na portalima, uz pojedine vijesti koje se odnose na imigrante i izbjeglice, smatram minimumom pristojnosti i odgovornosti medija, a ukoliko je riječ o prijetnjama, tada to treba i prijaviti policiji“, rekla je pravobraniteljica za djecu komentiravši slučaj iz Zadra.

Ipak, da nije sve tako sivo govori i činjenica da je tiha većina Zadrana, nakon objave teksta o Sirijcima, obiteljima pružila konkretnu pomoć. Kako kaže urednik Zadarskog.hr Nevešćanin, građani se svakodnevno se javljaju vlasnicima hostela kako bi donirali odjeću, higijenske potrepštine, usluge, ali i ponudili  smještaj i posao. Tako je četvero muškaraca već pronašlo poslove, a tri obitelji našle su stanove u kojima će živjeti u Zadru.

„Nadam se da je ovo samo početak pokazivanja pravog lica Zadrana i da će integracija tih obitelji u ovoj sredini uspjeti.“ kaže Nevešćanin. 

sirijci-u-zadru-mrznja-za-dobrodoslicu-6422-8279.png

Em su „koljači“, „divljaci“ i „cigančine“ koji će izvršiti genocid na Hrvatima, em će silovati naše žene, hodati s noževima i upropastiti turističku sezonu, a podmetnut će i bombe pa je dobro sakriti oružje jer će nam trebati za obranu obitelji
Em su „koljači“, „divljaci“ i „cigančine“ koji će izvršiti genocid na Hrvatima, em će silovati naše žene, hodati s noževima i upropastiti turističku sezonu, a podmetnut će i bombe pa je dobro sakriti oružje jer će nam trebati za obranu obitelji
Foto: 
Zadarski.hr

sirijci-u-zadru-mrznja-za-dobrodoslicu-6422-8281.jpg

„Negativni komentari objavljeni su na našoj FB stranici. Isprva smo ih sve skinuli, ali kasnije smo dio vratili kako bismo mogli suočiti mrzitelje sa svojim idiotskim i licemjernim stavovima i tvrdnjama. No, moja je deviza da prema netolerantnima nema tolerancije. Mržnji nije mjesto u javnom diskursu“ kaže Ivica Nevešćanin, glavni urednik Zadarski.hr-a
„Negativni komentari objavljeni su na našoj FB stranici. Isprva smo ih sve skinuli, ali kasnije smo dio vratili kako bismo mogli suočiti mrzitelje sa svojim idiotskim i licemjernim stavovima i tvrdnjama. No, moja je deviza da prema netolerantnima nema tolerancije. Mržnji nije mjesto u javnom diskursu“ kaže Ivica Nevešćanin, glavni urednik Zadarski.hr-a
Foto: 
Zadarski.hr

sirijci-u-zadru-mrznja-za-dobrodoslicu-6422-8282.jpg

„Za početak bismo se trebali ponašati kao građani koji iskazuju svoje stavove s dozom elementarne građanske pristojnosti i s tri zrna soli o onome što želimo reći“, kaže profesorica Gordana Vilović
„Za početak bismo se trebali ponašati kao građani koji iskazuju svoje stavove s dozom elementarne građanske pristojnosti i s tri zrna soli o onome što želimo reći“, kaže profesorica Gordana Vilović
Foto: 
Romi.hr

sirijci-u-zadru-mrznja-za-dobrodoslicu-6422-8284.jpg

„Uklanjanje komentara punih mržnje na portalima, uz pojedine vijesti koje se odnose na imigrante i izbjeglice, smatram minimumom pristojnosti i odgovornosti medija, a ukoliko je riječ o prijetnjama, tada to treba i prijaviti policiji“, rekla je pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević
„Uklanjanje komentara punih mržnje na portalima, uz pojedine vijesti koje se odnose na imigrante i izbjeglice, smatram minimumom pristojnosti i odgovornosti medija, a ukoliko je riječ o prijetnjama, tada to treba i prijaviti policiji“, rekla je pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević
Foto: 
FaH