Srbi dobivali SMS-ove s popisom kandidata, Bošnjaci ljuti jer ih vode kao Muslimane, a Romi masovno na glasanju

Zagrebački kvart Peščenica jedna je od dvadesetak lokacija u gradu na kojima je nešto više od 40.000 Zagrepčana, pripadnika 19 nacionalnih manjina, u nedjelju moglo glasati za manjinska vijeća i predstavnike.

Na stepenicama na ulazu u zgradu bivše općine - gužva.

Pedesetak Roma sprema se ući na glasanje. Smijeh, šala, rukovanja... Padaju selfiji. Priskaču romski aktivisti, ujedno promatrači na izborima. Usmjeravaju sunarodnjake na dva glasačka mjesta. Oba su na hodniku. Jedno u prizemlju, drugo na polukatu. Puno je mladih. Ima i majki s djecom u naručju.

Za 25 mjesta u Vijeću romske nacionalne manjine Grada Zagreba natječe se 78 kandidata, a pravo glasa u Zagrebu ima 1960 Roma. Predlagači su četiri romske udruge, svaka sa svojom listom.

Konkurencija je velika, a prilično je teško - od gotovo 80 imena - "ubosti" sve iz iste udruge, jer na glasačkom listiću pored imena kandidata nema i naziva udruge-predlagača.

Lov u mutnom

Manjinski izbori su svojevrsna utrka među samim Romima, tko će osvojiti više mjesta, tko će imati prevlast u Vijeću, savjetodavnom tijelu koje bi zapravo trebalo biti na dobrobit svih Roma u Zagrebu, neovisno kojoj udruzi pripadaju. Zato nije čudo što su neki pokušali "loviti u mutnom".

Jedan je čovjek pokušao slikati glasače i zaokružene listiće, valjda kao dokaz da su "njegovi" obavili posao. Opomenuli su ga iz biračkog odbora da to ne čini. Odmah se povukao. Drugi su, pak, iza paravana suflirali glasačima koga da zaokruže.

- Ne nisam im sugerirao, samo sam im pomagao jer su nepismeni – kaže nam jedan "pomagač" kojeg smo pitali zašto je stajao iznad dvoje ljudi koji su zaokruživali kandidate.

U biračkom odboru nam se žale da im je teško kontrolirati tko je doista nepismen i tko doista treba pomoć. Pravila su nejasna, pa oni pokušavaju uvesti red tako da zapisuju imena "pomagača" koji glasaju zajedno s nepismenima, kako bi barem donekle spriječili moguće manipulacije.

- Nije mi jasno zašto Državno izborno povjerenstvo ne dozvoljava nama iz biračkih odbora da im pomažemo, nego to mora biti netko od njihovih prijatelja ili obitelji. Ovako je moguća manipulacija, ugrožena su ljudska prava i pravo na slobodan izbor, a i opasnost od lobiranja je velika – kaže nam predsjednica biračkog mjesta broj 19, očito nepovjerljiva prema romskim glasačima.

Mi pokušavamo poopćiti problem: ako je nejasno definirana pomoć pri glasanju sada, onda je taj problem i na ostalim izborima, poput parlamentarnih i predsjedničkih, i to za sve građane. Međutim, ona ustraje na svom objašnjenju da je opasnost od zloupotreba velika "baš na manjinskim (romskim) izborima".

Na izlazu s biračkog mjesta zaustavljamo mladića, jednog od rijetkih koji na glasanje nije došao u nekoj od grupa. Ne želi se predstaviti imenom "zato što radi javni posao", ali kaže da je aktivan u udruzi Romska noć, koja na ovim izborima nema svoju listu, ali svejedno je odlučio glasati.

- Nadam se da preko Vijeća romske nacionalne manjine možemo ostvariti veća prava, bolje obrazovanje i bolji život. Za sada ne vidim puno pomaka, ali nadam se boljem – kaže 23-godišnjak.

Alija Mešić, prekaljeni romski aktivist i predsjednik Udruge Roma Zagreba i Zagrebačke županije žali nam se da nekoliko "njegovih" glasača nije moglo glasati.

- Prije četiri godine na manjinskim izborima uredno su glasali, a sada ih nema na popisu iako imaju važeće osobne iskaznice s urednom prijavom na ovom području. Rekli su im da se više ne vode kao Romi i da ne mogu glasati. Očito je netko iz matičnog ureda izbrisao njihovu nacionalnost – uvjeren je Mešić.

Promatrač Karlo Maskalan, iz konkurentske romske udruge "Ne boj se", pak, tvrdi da se njemu nitko nije požalio na brisanje nacionalnosti.

- Bilo je slučajeva da nekog nema na ovdje na popisu, ali je možda na popisu u nekom drugom dijelu grada – kaže Maskalan.

"Nacionalizam nije dobar"

U posebnoj prostoriji dva su glasačka mjesta za Zagrepčane srpske nacionalnosti kojih ukupno u Zagrebu ima nešto više od 23.000. Za razliku od hodnika gdje glasaju Romi, ovdje nema gužve.

U biračkim odborima nam kažu da je bilo možda dva-tri glasača na sat po biračkom mjestu. Strpljivo čekamo. I doista, u idućih sat vremena nije ih ušlo ni desetak. Većina s kojima smo tamo razgovarali nije se željela predstaviti, ali svi su isticali da više-manje žive prosječnim životima, s istim problemima kao i većina građana.

- Živim normalno u svojoj okolini gdje ima puno nas različitih nacionalnosti. Nije mi drago što rastu nacionalne netrpeljivosti, ali riječ je o šačici ljudi. Nacionalizam nije dobar – rekla nam je starija gospođa.

Marko Jelisavac (66) došao je na glasanje za Vijeće srpske nacionalne manjine 'iz ljubavi', ali prema jednoj ženi, koja ga je zamolila da izađe na manjinske izbore.

- Dio sam srpske zajednice, pa sam izašao. Nije me briga ako me netko zbog toga krivo gleda, više me smetaju ulizivanja i razna pogodovanja u društvu – kaže Jelisavac.

Jedan od sugovornika rekao nam je da smatra kako "nije dobro isticati ni hrvatsku ni srpsku nacionalnost, nego to treba pokazati predanim radom na radnom mjestu, u obitelji i zajednici".

Čuli smo i mišljenja nekoliko Zagrepčanki srpske nacionalnosti da vjeruju da će njihova djeca i unuci živjeti bolje i da ih nitko neće "prebojavati po nacionalnosti".

Za manjinske izbore saznali su od prijatelja, u pravoslavnoj crkvi ili na kulturnim događajima koje su organizirale srpske udruge u Zagrebu. O kandidatima ne znaju puno. Neki su se odlučili  glasati za osobe koje imaju akademsku titulu, jer vjeruju da "takvi visokoobrazovani imaju i određenu širinu i tolerantne stavove".

Dio njih na kućne adrese dobilo je pismo s potpisom Milorada Pupovca, predsjednika Srpskog narodnog vijeća (SNV) s pozivom da izađu na manjinske izbore, a neki i SMS slijedećeg sadržaja: "U nedjelju izađi na manjinske izbore. Zaokruži 25 ljudi s liste SNV-a! Kandidati pod brojevima: 1, 2, 3, 5, 7, 8, 9, 14, 16, 17, 18, 19, 22, 26, 28, 31, 32, 33, 35, 38, 41, 42, 43, 45, 48.".

Naime, za 25 mjesta u Vijeću srpske nacionalne manjine Grada Zagreba natjecalo se 49 kandidata, od čega je 24 predložilo Srpsko kulturno društvo „Prosvjeta“, a 25 Pupovčev SNV.

Zar popis nije dovoljan?

Pola kilometara dalje, na Volovčici, biračko je mjesto bošnjačke nacionalne manjine, jedno od pet u Zagrebu za ukupno 4131 Bošnjaka u Zagrebu s pravom glasa. Mnogi nam se žale da su jedva pronašli glasačko mjesto koje je u jednoj sporednoj ulici, u tamošnjem mjesnom odboru. Neki su do njega putovali čak od podsljemenske zone koja je udaljena desetak kilometara.

Još više od dislociranosti biračkog mjesta, mnoge naše sugrađane bošnjačke nacionalnosti brine to što na nedjeljnim izborima nisu mogli glasati. U sat i pol vremena, koliko smo proveli na tom biračkom mjestu, najmanje trećina nije mogla glasati za Vijeće bošnjačke nacionalne manjine zato što se u popisu birača još uvijek vode kao "Muslimani", a ne "Bošnjaci". Na to već godinama upozoravaju mnoge bošnjačke udruge, ali očito bez rezultata.

Asim Hadžipašić, jedan je od mnogih koji su džabe dolazili na biralište.

- Na popisu stanovništva izjasnio sam se kao Bošnjak, zar to nije dovoljno!? Država bi trebala iz tog popisa izvaditi našu nacionalnost i lijepo nas prepisati u Bošnjake i u popisu birača i svugdje gdje treba – smatra Hadžipašić.

U međuvremenu su i bošnjačke udruge popisivale dotadašnje "Muslimane" i uzimale od njih potpisane izjave da su po novome "Bošnjaci", ali te izjave su nakon toga doživjele nepoznatu sudbinu.

- Očito se netko igra s nama i s našom nacionalnošću. Nekome je izgleda u interesu, pa i nekima među nama, da nas Bošnjaka ima što manje. Kad je trebalo ići na ratište, država nas je brzo našla, a sada mi za nju ne postojimo – ljut je i Mersudin Jakupović.

Potpuno suprotnog stava je Salim Srebreniković, mladi aktivist i jedan od kandidata Bošnjačke nacionalne zajednice za Grad Zagreb i Zagrebačku županiju koja se uz još tri bošnjačke udruge natječe za Vijeće bošnjačke nacionalne manjine Grada Zagreba.

- Ljudi su aljkavi. Svatko može otići u općinu i za dvije minute promijeniti nacionalnost. To nije nikakvo opravdanje – uvjerava nas mladić s gardom političara. Njegovi prioriteti angažmana kroz bošnjačko vijeće su jasni – treba iskoristiti novac za kvalitetne projekte i raditi na nacionalnom osvješćivanju, prije svega mladih, a problem "Muslimana/Bošnjaka" treba svatko individualno riješiti.

Ni na jednom biračkom mjestu koje smo posjetili nije bilo manjinskih nacionalnih simbola, poput zastave ili grba. Jedini detalj koji je odavao neku manjinsku specifičnost  bila je bijela traka na nadlaktici jedne djevojke koja je došla glasati na biračkom mjestu za Bošnjake, u spomen na stradanje nesrpskog, većinom bošnjačkog stanovništva u Prijedoru  1992.  godine,  koji se obilježava upravo 31. svibnja kada su održani i ovdašnji manjinski izbori.

U Zagrebu najveći odaziv Roma, na biralištima niti dva posto Srba

Prema nepotpunim podacima Gradskog izbornog povjerenstva do 16:30 sati u postotku su najveći odaziv na izborima za manjinska vijeća u Gradu Zagrebu imali Romi s 22,28 posto, slijede Česi 12,57 posto, Bošnjaci 11,87 posto i Albanci 11,84 posto. Odziv građana srpske nacionalnosti je svega 1,91 posto. I na nivou Hrvatske zabilježen je mali odziv, od nešto više od 300.000 upisanih birača pripadnika 19 nacionalnih manjina glasalo je njih ukupno 10,57 posto.

Mali odaziv na manjinskim izborima redovita je pojava od 2003. godine kada su održani prvi izbori za manjinska vijeća i predstavnike. Dio javnosti smatra da je problem u nedovoljnoj educiranosti birača i udruga nacionalnih manjina, neki tvrde da je problem i u rastućoj netrpeljivosti prema pripadnicima manjinskih naroda, a sve su glasniji i oni koji upozoravaju da razlog leži u samom načinu kako su zakonom definirane ovlasti manjinskih vijeća -  bez stvarnog utjecaja na lokalnu politiku i život manjina.


Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija

srbi-dobivali-sms-ove-s-popisom-kandidata-bosnjaci-ljuti-jer-ih-vode-kao-muslimane-romi-masovno-na.jpg

Mnoge Zagrepčane bošnjačke nacionalnosti brine što nisu mogli glasati. U sat i pol vremena, koliko smo proveli na tom biračkom mjestu, najmanje trećina nije mogla glasati za Vijeće zato što se u popisu birača još uvijek vode kao "Muslimani", a ne "Bošnjaci"
Mnoge Zagrepčane bošnjačke nacionalnosti brine što nisu mogli glasati. U sat i pol vremena, koliko smo proveli na tom biračkom mjestu, najmanje trećina nije mogla glasati za Vijeće zato što se u popisu birača još uvijek vode kao "Muslimani", a ne "Bošnjaci"
Foto: 
FaH/Denis CERIĆ