Transparency: Hrvatska zbog nacionalizma i gušenja civilnog društva među najkorumpiranijma u EU

Hrvatska i Mađarska među najkorumpiranijim su zemljama Europske unije prema Indexu percepcije korupcije (CPI) Transparency Internationala, objavljeno je u srijedu u Bruxellessu. Na dnu su zbog nacionalizma i gušenja civilnog društva, objasnio je za Forum.tm Carl Dolan, šef ureda TI za Europsku uniju.

Ove dvije zemlje pridružile su se najkorumpiranijim zemljama Europske unije - Bugarskoj, Grčkoj i Italiji. Bugarska i Rumunjska su, usput budi rečeno, među zemljama za koje nas mnogi konzervativni ekonomisti žele uvjeriti kako su daleko napredovale u odnosu na Hrvatsku. Gledajući najnoviju tablicu Transparency Internationala, najgoru ocjenu u EU dobila je Bugarska (41), a slijede je Grčka (44), Italija (47), Rumunjska (48), Mađarska (48), a onda Hrvatska (49). Indeks se kreće u rasponu od nula do sto, a što je država bliže nuli, to je korumpiranija.

Među 176 zemalja u svijetu, najbolje su rangirane Novi Zeland i Danska s indeksom 90, a slijedi Finska s indeksom 89.

Ono što izdvaja Hrvatsku i Mađarsku na ovoj listi je da su ih nacionalizam, i s time povezani ogromni napori uništavanja civilnog društva, doveli do snažne perpcepcije korupcije. "Kada smo spomenuli srozavanje civilnog društva u Hrvatskoj, uračunali smo rezanje novca Nacionalnoj zakladi za razvoj civilnog društva koja podupire nevladine udruge, uznemiravanje i prestanak mandata predsjednice Vijeća za elektroničke medije, tjeranje novinara i urednika s javnog medija. Sve je to politički motivirano i napravljeno kako bi se suzbilo neslaganje s planom vladajuće stranke", kazao je Dolan za Forum.tm.

Kako je objasnio, korupcija buja kad ne postoje mehanizmi kočnice i ravnoteže kako bi se spriječile zloupotrebe od strane političkih dužnosnika. "Prema našem mišljenju,te kočnice i ravnoteže uključuju slobodno novinarstvo, informirano i bujajuće civilno društvo i nezavisno pravosuđe. Nacionalističke i autokratske vlade najčešće žele slomiti ove institucije za koje smatraju da su smetnja implementaciji njihovih političkih planova pa ne priznaju nikakvu vlast osim one koja proizlazi iz njihovog političkog mandata", kaže Dolan.

Za kraj zaključuje: "Naravno, netko može biti nacionalist i priznavati ograničenja izvršne vlasti, ali iskustva Mađarske, Poljske i Hrvatske su takve da nacionalizam i neliberalne tendencije idu ruku pod ruku".