Skoči na glavni sadržaj

Trećina hrvatskog BDP-a ostvari se u Zagrebu

trecina-hrvatskog-bdp-ostvari-se-u-zagrebu-2625-2731.png

Kriza je usporila, ali nije zaustavila razvoj Grada Zagreba, kaže zamjenica gradonačelnika Sandra Švaljek
Foto: Zagreb.hr

Kriza je usporila, ali nije zaustavila razvoj Grada Zagreba, rekla je zamjenica gradonačelnika dr.sc. Sandra Švaljek koja obnaša dužnost gradonačelnika Grada Zagreba, predstavljajući svoje viđenje Zagreba u 21. stoljeću predavanjem u Novinarskom domu gdje je odgovarala na pitanja građana, predstavnika udruga, sportskih organizacija, znanstvenog i kulturnog života Zagreba, objavio je Zagreb.hr. 

Švaljek, doktorica ekonomskih znanosti, naglasila je kako u Zagrebu postoji niz razloga za uvjerenje da se problemi mogu prebroditi, uz napore svih društvenih dionika, što se vidi i po udjelu Grada Zagreba u ukupnom BDP-u koji nije pao nego se povećao - 2008. bio je 30,9 posto, a 2011. 33,1 posto.

Za Vladine mjere rekla je, pak, da nisu bile ni pravovremene niti konstruktivne pa je, dodala je, neučinkovita ekonomska politika i nespremnost na transformaciju javnog sektora dovela do još dublje krize. To je Vlada s mandatom bez pokrića, ocijenila je Švaljek, naglasivši da je Vlada obvezu javnih usluga prebacila na lokalnu samoupravu.

Kao veliki problem vidi neostvarivanje kapitalnih projekata na lokalnoj razini. Zbog neizgrađenih cesta, vodovoda i škola Grad Zagreb može gubiti utrku kao potencijalna lokacija za gospodarska ulaganja i postati mjesto iz kojeg mladi odlaze u inozemstvo, rekla je. Naglasila je kako su u Gradskoj upravi stoga najviše posvećeni upravo razvojnim projektima poput modernizacije sustava vodoopskrbe i odvodnje i uspostave sustava cjelovitog gospodarenja otpadom. Tu je i žičara Sljeme, kao i niz projekata za ulaganje privatnog sektora među kojima su Terme Zagreb, kazala je Švaljek. Spomenula je i mogućnosti aktiviranja napuštenih gradskih kompleksa: Gredelja, Zagrepčanke, Bloka Badel i drugih, te revitalizaciju i energetsku obnovu zgrada u središtu grada.

Iz publike su se zanimali što je s projektom Integralni grad, na što je Švaljek rekla da je to prilično važno pitanje za budući razvoj grada jer željeznička pruga dijeli Zagreb na sjeverni i južni, a prostor oko pruge je nedovoljno valoriziran. Podsjetila je da je tu došlo do sukoba struka - treba li željezničku prugu izdignuti ili pak sakriti ispod zemlje i naglasila kako bi bilo dobro osnovati interdisciplinarnu grupu koja bi mogla ponuditi rješenje. To se pitanje rješava 80 godina, no zašto ne mi i zašto ne sada?, upitala je Švaljek.

Predstavnik udruge Sindikat biciklista zanimao se vidi li centar grada isključivo kao mjesto za megalomanske garaže, na što je najavila kako je u pripremi izrada Master plana i Prometne razvojne strategije Grada Zagreba i šireg područja.

Pitanje više ili manje garaža dosad smo rješavali pod pritiskom rastućeg automobilskog prijevoza, no i to ima svoj vrhunac, dodala je.

U vezi s grafitima koji zagađuju vizualni identitet Zagreba obećala je da će prijedlog s mjerama rješavanja tog problema uputiti već na slijedeću sjednicu Gradske skupštine, a na pitanje što s gradskim otpadom rekla je da termička obrada otpada spada u najbolje prakse i da nema puno boljih rješenja. Oko toga ne bi trebalo biti ni puno emocija niti velike politike, dodala je.

Odgovorila je i na pitanje može li Grad Zagreb ponovno postati industrijsko središte kakvo je nekad bio te što s poljoprivrednim zemljištem.

Danas gospodarstvo ima drugu logiku i tendencije. Razvijat će se drugačija vrsta proizvodnje bazirana na visokim tehnologijama na području informatičke tehnologije, medicine i biomedicine. Nema vraćanja na staro. Za to nema ni potrebe ni razloga, dodala je.

Na zagrebačkom području trećina površine je pod poljoprivrednim zemljištem, no potencijali za značajniju poljoprivrednu proizvodnju nisu veliki. Zato to možemo očekivati od 'zagrebačkog prstena' odnosno Zagrebačke županije. Lokalna proizvodnja hrane može povećati i turističku atraktivnost Zagreba, smatra Švaljek.

Upitana ima li Grad Zagreb ambicija da se kandidira za europski grad kulture, odgovorila je da je u pripremi izrada kulturne strategije koja je preduvjet za kandidaturu. Uz to, svijetu trebamo bolje prezentirati što imamo, zaključila je.