Skoči na glavni sadržaj

Trn u oku za jezikoslovce, sjaj u očima za filmoljupce

trn-u-oku-za-jezikoslovce-sjaj-u-ocima-za-filmoljupce-2404-2487.jpg

Jedan od hitova festivala je film «Ničije dijete» Vuka Ršumovića

Od 19. do 26.10. održava se Zagreb film festival, na nekoliko lokacija – u kinima Europa i Tuškanac, Zagrebačkom kazalištu lutaka i Zagrebačkom plesnom centru, Muzeju suvremene umjetnosti i Dokukinu KIC.

Na ovom festivalu, 12. po redu, prikazuje se preko 100 filmova, što domaćih, regionalnih, europskih, ali i onih s ostalih kontinenata. Direktor Boris T. Matić navodi standardne kategorije glavnog programa - dugometražni, kratkometražni,  dokumentarni film te Kockice, rezervirane za domaći kratkometražni film.

Od filmova u konkurenciji postoji tek pokoji koji se bavi problemima s identitetom – etničkim, političkim, obiteljskim, društvenim – težište je napokon prebačeno na stvarne ili nestvarne situacije i pokušaje da ih se razumije ili samo prikaže. Jedan od najistaknutijih takvih tematski introspektivnih je Ničije dijete Vuka Ršumovića, dok na drugoj strani stoje priče poput ljubavnih morâ (švedski Moramo razgovarati ili gruzijski Spojevi naslijepo), egzistencijalna pitanja poput online preprodaje cigareta (Kraljevi cigareta) ili ona političko-kriminalnog karaktera (Presuda u Mađarskoj), oba u formi dokumentarca.

Popratni program uključuje više kategorija; Ponovno s nama – filmove redatelja koji su uspjeli na filmskih festivalima diljem svijeta (braća Elkabetz, Zvjagincev, Dolan, Corbijn, Waititi i Clement), a svoje su karijere počeli upravo u Zagrebu, od kojih su neki uspjeli u širem prikazivanju.

Velikih 5 prati aktualno stanje najvećih europskih kinematografija (Španjolska, Francuska, Italija, Njemačka, Velika Britanija) s naglaskom na Pasolinija, ubijenog prije 40-ak godina. LUX film je nagrada koju dodjeljuje Europski parlament, kojom se želi upozoriti na probleme s identitetom, podijeljenošću, te podržati kreativnost.

Moj prvi film obrađuje Rumunjsku, zemlju koja je bila na samom dnu europske kinematografija, s najnižom točkom u 2000. godini kada nije izbacila niti jedan jedini film, da bi u narednim godinama radovima Cristija Puiua – među kojima se ističe jedan od pobjednika u Cannesu, Smrt gospodina Lazarescua – postala jedna od najprepoznatljivijih eurokinematografija.

Uz programe za osnovno i srednjoškolce (Bibijada i Bib Plus), tu je i posveta serijom ratnih filmova stotoj godišnjici početka Prvog svjetskog rata, kao i retrospektiva posvećena Dereku Jarmanu, queer aktivistu čiji su filmovi specifični po stilski dotjeranoj, estetiziranoj scenografiji i kostimografiji.

Posebne projekcije uključuju suradnje sa sicilijanskom Magmom koja je odabrala i poslala najbolje od svojih filmova, kao i sa Sarajevo Film Festivalom, u sklopu čega se prikazuje dokumentarni omnibus Mostovi Sarajeva.