U Fondu za pluralizam bez razumijevanja za zahtjeve medija trećeg sektora

Izmjenama Pravilnika Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnost elektroničkih medija preraspodijelit će se predviđena sredstva za neprofitne medije, ali konačan postotak neće se mijenjati.

Kako se neslužbeno moglo čuti, zahtjev Mreže emancipacije za povećanjem postotka izdvajanja za medije trećeg sektora u odnosu na komercijalne lokalne radio i televizijske stanice neće se maknuti sa sadašnjih sedam posto. Mreža je tražila da neprofitnim medijima, s obzirom na sve veći broj i utjecaj, ide 20 posto sredstava koje u Fond dolaze od pristojbe koju građani plaćaju Hrvatskoj radioteleviziji.

Također doznajemo da neće biti prihvaćen nijedan od 13 zahtjeva iznesenih u javnom savjetovanju, pa tako ni onaj da jedan od uvjeta medijima prilikom prijave za sredstva iz Fonda bude usvojen statut medija. Ipak, kako je rečeno na panelu na kojem se govorilo o ovom pitanju, mediji koji su bili korisnici Fonda morat će u prijavi priložiti izjavu u kojoj će stajati da statut nije mijenjan.   

Izmijenjeni pravilnik trebao bi biti donesen idući mjesec, a raspisivanje novog natječaja očekuje se u siječnju 2017. godine. Dakle, neprofitnim medijima ostaje sedam posto iz Fonda, s tim da je iznos koji je predviđen za elektroničke publikacije povećan s tri na pet posto, dok je neprofitnim audiovizualnim sadržajima smanjen s četiri na dva posto. Lokalne komercijalne radio i TV stanice koriste 93 posto Fonda koji je godišnje težak oko 32 milijuna kuna.

U raspravi je novinarka portala Lupiga Melisa Skender upozorila da najviše sredstava iz Fonda dobivaju televizije, premda su emisije sufinancirane iz Fonda najmanje gledane. S druge strane, spomenula je primjer portala Lupiga koji je 2013. godine, prije raspisivanja natječaja Ministarstva kulture, imao 70 tisuća jedinstvenih posjeta, a danas ih ima 170 tisuća. Podsjetila je i na podršku koju je u crowfunding kampanji dobio portal koji upravo čitate.

„Neprofitnih medija danas je dvostruko više nego u vrijeme kada je napisan ovaj Pravilnik i ne možemo se financirati crowdfundingom, baš kao što se ni lokalni, iako komercijali mediji, ne mogu financirati isključivo od reklama. Razvojne kapacitete neprofitnih medija i takozvanih medija zajednice, kako bi se izraz community media mogao prevesti, treba sustavno i kontinuirano financijski podržavati - stav je EU. Medije na koje se ova preporuka odnosi, u EU su opisali kao long story short, zajedničko upravljanje, bez jednog vlasnika“, rekla je Melisa Skender.

Nismo ovdje došli kao veliki poduzetnici u želji da dobro zarade, naglasila je, nego da u ovim nemogućim uvjetima možemo obavljati svoj posao bez kompromisa i u skladu s kodeksom struke. „Reći će vam svaki profesor novinarstva ili naučnik koji se bavio medijskim politikama i sustavima – pluralizam medija počinje od novinara. Od novinara počinje i objektivno i nepristrano izvještavanje o provjerenim činjenicama u interesu javnosti. Neprofitni medijski sektor posljednje je utočište slobodnog novinarstva kakvo bi se trebalo smatrati javnim dobrom. Zato nismo ovdje da bi vam bilo što otimali. Kako god, mi smo ovdje. I naviknite se na to jer nećemo otići“, zaključila je.

Denis Mikolić iz NUT-a, udruge koja okuplja lokalne televizije, izrazio je podršku medijima trećeg sektora, ali i kazao da se protive povećavanju izdvajanja na račun radio i TV stanica.

Ravnateljica Vijeća Mirjana Rakić podsjetila je na teško stanje u kojem se nalazi većina medija. „Neprofitni mediji trebaju biti financirani i i oko toga ne treba biti sukoba. Nužan je dijalog kako bi se pronašli i drugi izvori financiranja Fonda. Uvjerena sam da će se na idućim Danima elektroničkih medija temeljito obraditi tema novinarstva i položaja novinara, posebno odnosa novinara i vlasnika“, rekla je Mirjana Rakić.