U Uniji se danas nosi zelena, žuta i crna boja

Mjesto predsjednika Europske komisije nakon pobrojanih glasova više nije tako sigurno za Manfreda Webera, u kojeg se kleo i hrvatski premijer i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković. Konzervativci više ne izgledaju samouvjereni jer se u Europskoj uniji sve manje nosi plava i crvena. U trendu su zelena i žuta boja s velikim crnim mrljama.

Zeleni, uz liberale iz ALDE-a, imaju najviše razloga za zadovoljstvo nakon izbora za Europski parlament jer su se nakon pobrojanih glasova diljem Europe kao grupacija popeli na četvrto mjesto po broju zastupnica i zastupnika u Parlamentu, ponajviše zahvaljujući uspjehu u Njemačkoj gdje su potukli socijaldemokrate. Zeleni su  osvojili 75 mjesta, ili 25 više nego na posljednjim europskim izborima 2014. godine. To ujedno i znači da su za jedno zastupničko mjesto preskočili ekstremno desnu grupaciju crnog Mattea Salvinija, čelnika Lege Nord i aktualnog talijanskog ministra unutarnjih poslova i potpredsjednika talijanske vlade čija je euroskeptična grupacija Europa nacija i slobode osvojila 74 mjesta. U toj su grupaciji uz Lege i nizozemske Slobodarske stranke (PVV), austrijska Slobodarske stranke (FPO) talijanska Sjeverna liga i belgijske stranke Flamanski interes (Vlams Belang). Salvini se nadao trećem, ili drugom mjestu po snazi, ali je na kraju tek peti po brojnosti.

Liberalni demokrati (ALDE) treća je snaga u Parlamentu sa 115 mjesta, odnosno 48 više osvojenih mjesta nego na izborima prije četiri godine. Visoku poziciju mogu zahvaliti ponajviše stranci En Marche francuskog predsjednika Manuela Macrona koja je, doduše, osvojila 21 zastupničko mjesto, ali to nije dovoljno da pobijedi ljutu desnicu Marine Le Pen čija je Rassemblement national osvojila 22 mjesta. Ona je, inače, pridružena članica Salvinijeve grupacije.


Europski pučani i Socijalisti i dalje su dvije najsnažnije grupacije u parlamentu, ali kako su obje izgubile veliki broj mandata u odnosu na prošle izbore, nema šanse da se kao i do sada bez problema dogovore o čelnom čovjeku Europske komisije. Zajedno drže 306 zastupničkih ruku, što je nedovoljno za natpolovičnu većinu u Parlamentu koji broji 751 zastupnicu i zastupnika. Pučani su najveći gubitnici, iako drže najveći broj  zastupnika, 165, ali su u odnosu na prethodne izbore izgubili 56 mjesta. Socijalisti su izgubili 40 mandata.

Do jučer siguran izbor Manfreda Webera za predsjednika Komisije sad je pod upitnikom i sigurno je da ALDE ima sve adute u rukavu za izbor čelnika Komisije po svojem ukusu jer su ALDE-ovi glasovi sasvim dovoljni da ove tri stranke zajednički vladaju. ALDE je svjetonazorski bliži konzervativnim Pučanima i centrističkim Socijalistima, budući da nikad nije krio da mu je prioritet zaštita krupnog biznisa, od kojeg dobiva i nezanemarive donacije.

S druge strane, Ska Keller, jedna od kandidatkinja Zelenih za predsjednicu Europske komisije, izjavila je da će potpora Zelenih ovisiti o tri ključna principa: akcije za klimu, građanskih sloboda i socijalne pravde. To će joj malo otežati suradnju, budući da su i Pučani i Socijalisti  do sada s dosta uspjeha  ignorirali pitanja socijalne pravde na razini Unije, što je, između ostalog, i otvorilo mogućnost desnici da se ovako razmaše. Osim toga, uspjeh Zelenih ograničen je na zapad kontinenta, pa su, osim u Njemačkoj, uspjeli izvojevati dobre rezultate u Francusko ili Finskoj, ali ne i u južnoj ili istočnoj Europi. Ovdje su prioritet ipak neka druga politička pitanja.

Hrvatska je stješnjena između sjevernog susjeda u kojoj je apsolutni pobjednik euroskeptični i autoratitivni Fidesz, i južne komšije u kojoj Salvinijeva ekstremno desna Lega ima mnogo veće ambicije nego biti tek peta grupacija po veličini. U ni jednoj od te tri zemlje zaštita okoliša nije bila predizborna tema, ovdje su jedine teme zaštite granica i kršćanskog života uz revizionističke poglede na Drugi svjetski rat.

Zato je bilo iznenađujuće da je SDP dobio četvrti mandat, kojem se ni sam nije nadao, što je dovoljan uspjeh da njegovog čelnika, već otpisanog Davora Bernardića, održi na političkom životu u stranci.

Za razliku od njega, Andrej Plenković, vladar HDZ-a, neočekivano se našao u poziciji da ne može proglasiti pobjedu jer je dobio jednak broj mjesta kao i SDP. Nakon toga su se dnevnoj štampi javili „neimenovani izvori“ iz vrha stranke koji smatraju da je neuspjeh rezultat nedovoljnne tvrdoće, odnosno nedovoljnog desnog skretanja, pri čemu spominju Plenkovićevu obranu Istanbulske konvencije i odbijanje da postavi isturene prvake desnije struje u HDZ-u kao prepoznatljive biračima. Stoga bi ovaj neuspjeh mogao imati za rezultat da HDZ skrene još desnije, iako je pitanje može li ta stranka uopće otići desnije jer joj ustašovanje nikako nije stran pojam, a nacionalistička mitomanija uparena s crkvenom hijerarhijom u DNK-u je te stranke.

Njezini otpadnici, Bruna Esih i Zlatko Hasanbegović, nisu se uspjeli uvaliti u Europski parlament, ali su zato objavili da su u svađi s Velimirom Bujancem, samozvanim novinarom, poznatijem po svojoj nacističkoj uniformi i sudskoj kazni jer je usluge prostitutke plaćao kokainom. Prijateljstvo je puklo jer je Bujanec svojim iskusnim nosom nepogrešivo nanjušio dobitnu kombinaciju pa je podršku dao Ruži Tomašić koja je s najviše preferencijalnih glasova ušla u Parlament. Sveprisutnu korupciju uspješno je kao najvažniju i jedinu temu iskoristio Mislav Kolakušić koji se netom prije izbora proslavio bizarnim izjavama, pa je s jednim europskim mandatom u džepu najavio i svoju kandidaturu za predsjednika Republike.  

Sve u svemu, ljuta desnica nije uspjela zavladati Europskim parlamentom kao što je najavljivala, te su etablirane proeuropske stranke ipak zadržale svoje pozicije. Međutim, ta ekstremna desnica ušla je na velika vrata u politički život i teško da će se skoro otići sa scene. Zadovoljstvo što se ipak nisu dogodila najgora predviđanja ne bi trebala zadovoljiti nikoga. Pogotovo to vrijedi za Hrvatsku, u kojoj je obrazovni, medijski i socijalni sistem upogonjen kako bi što življim održavao mitove koje su jučer svojim biračima tako uspješno prodali Salvini, Le Pen i Orban.
 
 
 
 
 
 
 
 
 

 

u-uniji-se-danas-nosi-zelena-zuta-i-crna-boja-7163-9717.jpg

Proeurospke stranke uspjele su zadržati kontrolu nad Europskim parlamentom, ali im sad predstoje dugi pregovori o čelnim ljudima Europske unije jer Pučani više nemaju previše aduta za postavljanje vlastitog kandidata kao predsjednika Komisije
Proeurospke stranke uspjele su zadržati kontrolu nad Europskim parlamentom, ali im sad predstoje dugi pregovori o čelnim ljudima Europske unije jer Pučani više nemaju previše aduta za postavljanje vlastitog kandidata kao predsjednika Komisije
Foto: 
Europe elects/Twitter