U Zagrebu se održava osmi festival Miroslav Krleža

Imamo Šenou, imamo Matoša – kaže na jednom mjestu Marijan Matković – no suvremeni ovaj naš Zagreb ima samo jednog velikog pjesnika i taj je pjesnik Miroslav Krleža. Za razliku od svojih prethodnika, kaže nam Matković, Krleža nije trubadur koji se zaljubio u svoj grad i pjeva mu podoknice, nego stvaralac koji je Zagreb inkorporirao u svoju patnju, prkos, konspiraciju, borbu, u trajnost svog otpora zlu. Sve će to reći: Zagreb kod Krleže ne živi samo historijski već je to i perspektiva. Krležin Zagreb je nastojanje da ispod „neprijateljskog i hladnog neba“ otkrijemo smisao, bît, vrijednost i cijenu svoje egzistencije. Preko Krleže razvijamo nove žive dijaloge i susrete. Krležin Zagreb je u fokusu našeg ovogodišnjeg programa, onaj stvarni  i onaj imaginarni“, dio je najave organizatora osmog po redu izdanja Festivala Miroslav Krleža koji se otvara premijerom Krležine najpoznatije drame „Gospoda  Glembajevi“ u režiji Branka Brezovca, u produkciji Eurokaza, Teatra poezije i Festivala Miroslav Krleža. S ovom predstavom uspostavlja se dijalog scensko događanje „Krležina igra detekcije“ koje su dramaturški i režijski oblikovali Mario Kovač i  Ana Prolić.

Priređuje se i posveta Georgiju Paru, najvećem redatelju Krležina teatra, uz izvedbu predstave „U logoru“,  koju je režirao u sklopu  Festivala Miroslav Krleža 2014. godine.

U Krležinom vrtu ugošćuje se Dragan Despot s monodramom „Na rubu pameti“  kojom  je ovaj veliki glumac ostvario vrhunac svoje karijere.

Eurokaz prikazuje svoju novu predstavu „Pjesma cvrčka“ u režiji Ive Srnec.

U popratnom festivalskom programu organizira se niz zanimljivih događaja. Promovira  se tekst drame Zlatka Svibena “Od Bele do Isabelle“, Marina Bagarić priča povijesti slijepe ulice Gvozd, nastavlja se izložba „Dijalozi – Vrkljan/Krleža“, susret „Krleža na češkom“, izložba “Krležini rukopisi“ (pretisak časopisa „Plamen“, zbirki „Pjesme III.“ i „Lirika“ iz 1919.), a  završava se tradicionalnim gastronomsko-nadrealističkim susretom „Doručak kod Krleže“ (7. 7. u 7 sati ujutro – vrijeme Krležina rođenja), čime se ciklički zatvara osmo festivalsko izdanje.

„Svi su programi  realizirani u prožimanju različitih poetika i generacija glumaca/glumica jer u doba Twittera i „njegova predsjednika“ iznimno je važno još jednom ponoviti koliko je Miroslav Krleža bitan kao kroničar korektivne historiografije „dvokatnoga“ Zagreba, Hrvatske i Evrope. Naši programi do sada su potvrdili da je riječ o živom autoru u kome se ogleda drama ljudske gluposti suvremenoga svijeta (podjela na dihotomije svih vrsta), i pritom očekujemo u nekoj nadi daleko odlučniju podršku jer gotovo gerilski već osmu godinu za redom  gradimo Krležin živi ambijentalni teatar. Ovogodišnji Festival uvod je u 9. festival Miroslav Krleža koji će se realizirati u znaku Djetinjstva u Agramu i Zagrebačke komune ili Dr. Krleže prema književnim interpretacijama Bore Ćosića.“