Stranka Mire Cerara (SMC) pobjednica je prijevremenih parlamentarnih izbora u Sloveniji, a dobila je 34,61 posto glasova, pa će u novom parlamentu od 90 ukupnih mandata imati 36 zastupnika.
Na drugom je mjestu Slovenska demokratska stranka (SDS) Janeza Janše s 20,73 posto i 21 zastupnikom, a na trećem Demokratska stranka umirovljenika (DESUS) Karla Erjavca s 10,17 posto i 10 zastupnika.
Na iznenađujućem četvrtom mjestu po osvojenim glasovima je koalicija Udružena ljevica (ZL) predvođena Lukom Mesecom s 5,97 posto koja će imati šest zastupnika, kao i Socijalni demokrati (SD) sa 5,96 posto, demokršćanska Nova Slovenija (NSI) s 5,52 posto i 5 zastupnika, Savezništvo Alenke Bratušek (SAB) s 4,35 posto i 4 zastupnika te dva manjinska zastupnika.
Ispod izbornog praga koji iznosi četiri posto ostala je po prvi put od svog utemeljenja i postojanja Slovenije kao države Slovenska pučka stranka (SLS) za koju je glasovalo 3,98 posto birača.
U parlament nisu ušli niti stranka Pozitivna Slovenija (PS) Zorana Jankovića, pobjednica parlamentarnih izbora 2011. godine, ni Građanska lista (DL) Gregora Viranta koja je na tim izborima također zabilježila značajan uspjeh.
Mjesta u parlamentu imat će sedam stranaka od 17 koliko ih je sudjelovalo na izborima. Odaziv na izbore bio je slab u odnosu na sve dosadašnje - samo 50,7 posto.
Na prijevremenim parlamentarnim izborima slovenski birači ponovo su kao i na izborima prije tri godine poručili da žele prekid sa starom politikom podjela, ocjena je vodećih slovenskih komentatora dan nakon izbora.
Odmjereni i uglađeni profesor prava Miro Cerar, novo lice u visokoj politici, dobio je sa svojom strankom u novom parlamentu takvu većinu koja se može usporediti samo s onom koju je prije 14 godina dobio Janez Drnovšek, čime je "kažnjena politika izazivanja konflikta i raskola", navodi ljubljansko "Delo".
Vodeći slovenski list podsjeća da je Cerar dobio dvostruko više glasova od Slovenske demokratske stranke (SDS) Janeza Janše koji se zbog korupcije nalazi u zatvoru, a važi kao simbol podjela u biračkom tijelu i izazivač stalnih sukoba svojih pristaša, konzervativnih birača, s ljevicom koju označava pridužetkom "komunističkog režima".
"Većina slovenskih birača svoja je očekivanja projicirala u Cerara koji u mnogo čemu podsjeća na Drnovšeka i njegovu sposobnost premošćivanja blokovske podjele na ljevicu i desnicu. Ta većina vjeruje u Cerara koji najavljuje prekid s podjelama te izlazak iz krize i želi stvoriti uspješnu i normalnu Sloveniju", piše list.
Kao i na izborima prije tri godine birači umorni od korumpirane i sebi okrenute politike i ovaj su put dali glas "novim licima" i novim strankama pa je skoro polovica mandata u novom parlamentu pripala grupacijama koje su se stranački formirale tek prije koji mjesec.
Politički analitičar Miha Kovač tvrdi da mala izlaznost na izbore, a kod kuće je ostala skoro polovica birača, govori o početku "krize demokracije" te da nije samo ljetni termin izbora doveo do toga da je na izbore izašlo samo 51 posto birača, što je najslabiji rezultat ikad zabilježen u zadnjih više od 20 godina.
Da će se na trećem mjestu po izbornom rezultatu, iza Cerara i Janše, naći Demokratska stranka umirovljenika (DESUS) i nije neko iznenađenje jer su to najavljivale predizborne prognoze, no veliko je iznenađenje što iz parlamenta nakon više od dvadeset godina ispada Slovenska pučka stranka (SLS), te što u njega svoje predstavnike dobiva Udružena ljevica (ZL) koju je u kampanji podržao i vođa grčke Syrize Aleksis Tsipras.
Stranka u kojoj je dosta mladih protivi se prodaji državnog vlasništva, a dominantne stranke proglašava slugama međunarodnog kapitala. Kao svoj ideal navode demokratski socijalizam najavljujući borbu protiv etabliranih stranaka i neoliberalnih tendencija u gospodarstvu i društvu općenito.