Skoči na glavni sadržaj

Uhvatite Banksyja!

Sanja Despot

<p>Kao novinarka i urednica prošla više redakcija dnevnih i tjednih novina, a nije izgubila strast za novinarstvom, ni uvjerenje da je ono potrebno.</p>

uhvatite-banksyja-1108-989.png

Banalnost banalnosti zla, djelo slavnog Banksyja koje je preko noći iskrslo u njujorškom dućanu rabljenom robom The Housing Works na East 23rd Street postiglo je u trenutku dok ovo objavljujemo (3 sata prije kraja online-aukcije) cijenu od 310.400 dolara.

U samoj završnici svog jednomjesečnog njujorškog performancea Better Out Than In ovaj britanski umjetnik i aktivist kupio je u istom dućanu za 50 dolara sladunjavi pejzaž i doslikao nacističkog oficira koji s klupice gleda u daljinu. Svoj potpis stavio je ispod originalnog potpisa autora K. Sagera i poskrivečki vratio sliku u dućan koji rabljenu robu preprodaje u korist beskućnika i bolesnih. Naslov je očita aluzija na Hannu Arendt i njeno djelo Banalnost zla, koje je nastalo nakon suđenja nacističkom zločincu Adolfu Eichmannu u kojem je autorica postavila tada revolucionarnu tezu kako nacizam nije bio toliko raširen zbog zla u ljudima, nego zbog široke mreže onih koji su bez ikakvih pitanja samo provodili naredbe. Novac od prodaje slike ići će u korist beskućnika New Yorka i ljudi oboljelih od AIDS-a.

Anonimni borac protiv establišmenta, kultni ulični umjetnik čija se djela, igrom sudbine, na aukcijama prodaju i za 2 milijuna dolara, cijeli je mjesec prozvodio strku po New Yorku, razobličivši usput i hipokriziju svojih poklonika. Potpuno nenajavljeno, 13. listopada otvorio je štand na frekventnom mjestu kod Central Parka i na prodaju stavio svoja djela za samo 60 dolara po komadu. Do kraja dana prodavač na štandu uspio je zainteresirati samo tri kupca i prodati ukupno osam komada, i to po ispregovaranoj još nižoj cijeni. Tek kad je sve bilo gotovo, umjetnik grafita na svom je Facebook-profilu objavio što se zbivalo i naglasio da se akcija neće ponoviti, na žalost brojnih koji nisu znali za prodaju ili su čak razgledavali, a da nisu prepoznali o čemu je riječ.

http://usnews.nbcnews.com/_news/2013/10/14/20961005-the-ultimate-fake-out-how-i-didnt-buy-a-banksy

Ako se pravi Banksy i nije prodavao, to je uspjelo lažnomu. Umjetnici Dave Cicirelli i Lance Pilgrim na potpuno istom mjestu idućeg su tjedna otvorili štand na kojem su po jednakoj cijeni od 60 dolara prodavali isprinte na kojima je bilo jasno naglašeno kako je riječ o lažnjacima Banksyja. Svih 40 komada rasprodali su u samo sat vremena. Prolaznici ovaj put ništa nisu željeli prepustiti slučaju.

Igra lovice počela je objavom na webu u kojoj Banksy najavljuje da će mu mjesto prebivališta u listopadu biti New York. Svakog dana, osim 23. listopada, kada je na svojoj internetskoj stranici objavio kako mu je za taj dan rad "otkazan zbog aktivnosti policije", u raznim dijelovima New Yorka osvanuo je po jedan grafit ili performance autora koji već dvadesetak godina uspijeva skrivati svoj identitet (neki smatraju kako i nije riječ o pojedincu, nego o pokretu). Reakcije su bile različite - od sablazni vlasnika zgrada nad neovlaštenim šaranjem do postavljanja čuvara koji stražare nad djelima i plastificiranjem pokušavaju radove spasiti zauvijek, bez obzira u kojoj su fazi zatečeni. New York je živ grad. Uz memorijal žrtvama 11. rujna, koji je 15. listopada osvanuo u TriBeCi, ljudi su se slikali, psi su ga zapišali, a onda je gradonačelnik Bloomberg upregao jake snage čistača koje su ga uspjele do kraja izbrisati kao da ga nikad nije ni bilo. Prvi rad koji je na Manhattanu osvanuo 1. listopada The Street is in Play potrajao je samo nekoliko sati prije nego što je prebojan. Sfinga izrađena od ostataka građevinskog materijala u Queensu već je prodana jednoj galeriji, dijelove automobila prebojenog 9. listopada na Lower East Sideu stanovnici grada već su počupali. Fanovi koji su pohitali u Brooklyn vidjeti Banksyjev grafit dočekao je šamar kada su otkrili kako su u bijednom dijelu Brooklyna tamošnji siromašni stanovnici grafit prekrili, a gledanje naplaćuju.

"Samo pokušavamo zaraditi za kruh - ovo je naš kvart", pravdao se jedan mještanin snimljen video-kamerom, uz britku opasku: "Svi vi ne biste nikad došli da nema ovoga."

Banksyjeve uratke i što je od njih ostalo možete vidjeti na ovom linku:

http://www.theverge.com/2013/10/13/4831840/banksy-hits-new-york-city

Gradonačelnik Bloomberg jasno je poručio kako za njega to nije umjetnost nego vandalizam, a policija je davala oprečne izjave u kojima je istodobno tvrdila i da ga lovi i da ga ne lovi po gradu. The New York Post osvanuo je jedno jutro s apelom na naslovnici "Get Banksy!"  

"Njujorčani su ga krali, prebojavali, zapišavali, tagirali, naplaćivali, odavali mu počast, tukli se oko njega, izrugivali se, prodavali ga i natjeravali do dijelova grada u kojima nikada prije nisu bili... Čini se da je trebao doći jedan Englez da Njujorčane podsjeti kako su nam neki dijelovi grada ostali udaljeni poput stranih zemalja", zaključuje The New York Times jednomjesečnu strku.

O "zbunjujućoj kombinaciji umjetnosti, novca i selebritija" NYT je ekstenzivno izvještavao, iako je i sam postao Banksyjevom žrtvom. Prije četiri dana subverzivni umjetnik u svoj je kalendar uvrstio grafit This site containes blocked massages kao reakciju na to što NYT na svoje stranice nije želio uvrstiti njegov komentar u kojem kritizira obnovu na mjestu bivšeg WTC-a. Pod naslovom "Najveće ruglo u New Yorku nisu grafiti, nego ono što se gradi na ground zero" Banksy piše kako se tamo ne diže novi neboder nego sramoder (shyscraper), građevina toliko neugledna da izgleda kao da i sama želi ostati neprimijećena.  "To je vanilija. Izgleda kao nešto što bi moglo biti izgrađeno u Kanadi...104 kata kompromisa? Kako uopće stoji tako bez kičme?", pita se skriveni umjetnik iz Bristola, uz konstataciju da su teroristi koji su napali New York izgleda odnijeli pobjedu. "Ovo je prvi put da sam vidio sramežljivi neboder.... World Trade potvrđuje da su slavni dani New Yorka prošli... trenutačno u izgradnji imate tisuću stopa visok znak koji ispisuje: New York - izgubili smo svoju odvažnost", napisao je Banksy i naišao na negativne kritike američkih medija.

A čemu sve to?  "Nema baš nikakvog razloga za ovaj show. Znam da ulična umjetnost može izgledati kao marketing za umjetničku karijeru, ali sam želio proizvesti umjetnost o koju neće biti okačena cijena. Nema nikakvog nastupa u galeriji, knjige ili filma. Nema posebnog smisla. Što vjerojatno nešto znači", pojasnio je u ekskluzivnom intervjuu za Village Voice, najkvalitetnije gradske novine na svijetu koje se dijele na ulicama New Yorka. Banksy se spremao, posjetio je New York prije nekoliko mjeseci kako bi razmislio o lokacijama, ali kad se vratio, ustanovio je kako su na većini dobrih praznih podloga koje je planirao u međuvremenu iznikle nove zgrade. Iako su se urednici nadali telefonskom razgovoru ili skypeu, intervju je napravljen mailom preko posrednika, uz dežurno objašnjenje kako su grafiti ilegalni, pa će se zato i on uvijek skrivati.

"Počeo sam slikati na ulici jer je to bilo jedino mjesto koje mi je omogućavalo da se predstavim. Sada moram nastaviti slikati na ulicama da bih si dokazao kako to nije bio ciničan plan", tumači Banksy vjerojatno na isti način i sebi i novinarima.