Skoči na glavni sadržaj

Uvođenje dvojezičnih naziva ulica u Rijeci obogatilo bi grad

uvodenje-dvojezicnih-naziva-ulica-u-rijeci-obogatilo-bi-grad-6214-7940.jpg

Predsjednica Zajednice Talijana u Rijeci Orietta Marot ustvrdila je kako je vrijeme da se u Rijeci prošire prava talijanske nacionalne zajednice, u skladu s ugovorom potpisanom između Hrvatske i Italije još 1996.
Foto: HINA/Miljenko KLEPAC

"Vizualna dvojezičnost u Rijeci - luka različitosti 2020./Il bilinguismo visivo a Fiume - porto delle diversita 2020" naziv je okruglog stola na kojem je u subotu u Rijeci predložena uspostava vizualne dvojezičnosti u Rijeci odnosno postavljanje ploča s nazivima ulica i trgova i na talijanskom jeziku, no, također je istaknuto da prijedlog treba preciznije definirati kako bi se točno znalo na koje dijelove grada se odnosi i koji bi nazivi bili na tim pločama.

Predsjednica Zajednice Talijana u Rijeci Orietta Marot ustvrdila je kako je vrijeme da se u Rijeci prošire prava talijanske nacionalne zajednice, u skladu s ugovorom potpisanom između Hrvatske i Italije još 1996.

U prijedlogu vizualne dvojezičnosti nema namjere da se ikome išta nameće, bitna je politička volja predstavničkog tijela da se prijedlog provede, rekla je.

Smatra da vizualna dvojezičnost može samo obogatiti Rijeku te naglasila da političke stranke na vlasti u Rijeci već godinama čine dobre poteze za nacionalne manjine, pa tako i talijansku.

Predsjednik Liste za Rijeku, koja je pokrenula postupak uvođenja vizualne dvojezičnosti najavom prijedloga izmjena u Statuta Grada Rijeke, Danko Švorinić, rekao je da se izmjenama želi detaljnije definirati multikulturni status Rijeke.

"Svjesni smo da će biti onih koji neće objeručke prihvatiti taj prijedlog, no nije riječ samo o pločama nego nastojanju da jedna autohtona zajednica vidi natpise u gradu na svom jeziku", rekao je te dodao da bi riječki identitet bio nepotpun bez uvažavanja talijanske sastavnice.

Obersnel: Postoji i više od političke volje

Riječki gradonačelnik Vojko Obersnel ističe da u postoji "i više nego politička volja" za uspostavu ravnopravnosti nacionalnih manjina.

Kao primjer iznio je odredbe u Statutu Grada kojim se talijanskoj manjini jamči mjesto jednoga gradskog vijećnika i definirana je kao autohtona nacionalna zajednica. U Rijeci djeluju četiri osnovne škole i jedna srednja s nastavom na talijanskom jeziku, u više dječjih vrtića su programi na talijanskom jeziku, a Gradska uprava ustupila je zemljište i obvezala se plaćati zaposlene u dječjem vrtiću na talijanskom jeziku, nastavio je. U HNK Ivana pl. Zajca djeluje Talijanska drama, Radio Rijeka ima redakciju za talijanski jezik, a tu je i izdavača kuće "Edit" i dnevni list "La voce del popolo", a to je sve važnije za talijansku zajednicu od vizualne dvojezičnosti, rekao je gradonačelnik.

Istaknuo je da osobno nema ništa protiv takvog prijedloga, ali da bi trebalo utvrditi što je to točno vizualna dvojezičnost, odnosi li se ona na prijevod na talijanski jezik postojećih naziva ulica i trgova ili se namjerava postaviti povijesne nazive, što je nešto sasvim drugo, i mnogo složenije pitanje.

Radin: Vizualna dvojezičnost je prije svega pitanje kulture

Potpredsjednik Hrvatskog sabora, saborski zastupnik talijanske nacionalne zajednice i predsjednik Talijanske unije, krovne organizacije Talijana u Hrvatskoj i Sloveniji Furio Radin ustvrdio je da ovo pitanje postaje političko samo ako se tako želi, jer je prije svega vizualna dvojezičnost pitanje kulture.

Korijeni Rijeke su i hrvatski i talijanski i to je kompleksan grad, ocijenio je navodeći da vizualno u Rijeci sada izgleda kao da talijanska kultura u gradu uopće ne postoji. Iznio je prijedlog da se vizualna dvojezičnost uvede samo na području najužeg središta grada, u Starom gradu. 

Na okruglom stolu su sudjelovali i europarlamentarac Ivan Jakovčić, novinari i publicisti Silvije Tomašević i Ezio Giuricin te dopredsjednik Srpskog kulturnog društva Prosvjeta i dopredsjednik Odbora za manjine Gradskog vijeća Rijeke Jovica Radmanović.