Zagrebački HSLS ocijenio je kako je zaštita vodocrpilišta i osiguranje zdravstvene ispravnosti vode najveći interes građana Zagreba te da je nužno preventivno djelovati za generacije koje dolaze.
Iako nema pokazatelja da je kvaliteta vode kritična, ona u svakom trenutku može biti ugrožena te je nužno preventivno djelovati za generacije koje dolaze, rečeno je na tiskovnoj konferenciji stranke.
Potpredsjednik zagrebačkog HSLS-a Vladimir Andrić je istaknuo kako su podržali donošenje "Programa mjera sanacije unutar zona sanitarnih zaštita za šest zagrebačkih vodocrpilišta", no i upozorio kako ne može biti prihvatljiva samo djelomična provedba, a što se često događa sa sličnim programima.
Upozorio je da oko vodocrpilišta postoji velik broj divljih odlagališta te ustvrdio da je kvaliteta sustava sve slabija. Po njegovim riječima, ne postoje ni konkretne mjere za prijelaz s konvencionalne na ekološku poljoprivredu te da to upozorava na moguću ozbiljnu ugrozu kvalitete pitke vode sa zagrebačkih vodocrpilišta.
"Budući da su vodocrpilišta potencijalno ugrožena, smanjivanjem kapaciteta crpljenja podzemne vode i sve većim rizikom od onečišćenja, osobito vode za ljudsku upotrebu, inzistirat ćemo na provedbi ovog programa", rekao je dodajući da će voda biti pokazatelj idućim generacijama koliko danas štitimo taj neprocjenjivi resurs.
Upozorio je da postoji velik broj divljih odlagališta, šljunčara popunjenih otpadom, a lokaciju u naselju Savica-Šanci označio je onečišćenom i opasnim otpadom.
Andrić je spornim ocijenio sustav odvodnje otpadnih voda jer je propusan, te se smatra da je stupanj propuštanja oko 50 posto, kao i sustav vodoopskrbe koja ima velike gubitke prilikom transporta, pa se zbog toga crpi dvostruka količina vode od potrebne. Istaknuo je važnost ekološke proizvodnje u poljoprivredi jer se konvencionalnom, uz korištenje različitih pesticida, štetne tvari infiltriraju u vode.
Strategija razvoja vodoopskrbe do 2035. ne smije biti 'mrtvo slovo na papiru', a ako se ne osiguraju financijska sredstva i bez političke volje, to se može dogoditi, poručili su iz HSLS-a.
Predsjednik HSLS-ovog Odbora za zaštitu okoliša i prirode Mirko Budiša ističe da se zaštiti voda ne može pristupati kampanjski jer se time povećava rizik od utjecaja divljih deponija na podzemne i vodu za ljudsku upotrebu.
"Samo u zonama sanitarne zaštite vodocrpilišta evidentirana su 53 divlja odlagališta i nekoliko aktivnih od postojećih 69 šljunčara u kojima se nalaze nepoznate količine i vrste otpada. Druga zona vodocrpilišta Petruševac, na lokaciji Savica-Šanci, onečišćena je opasnim otpadom, a dio je zaštićenog ornitološkog rezervata", ustvrdio je. Kaže da je ta lokacija prepoznata kao "crna točka", tj. potencijalna ekološka bomba.
Svoju zabrinutost su izrazili i za "sudbinu" opasnog otpada nakon gašenja zagrebačkog postrojenja PUTO jer, kako su rekli, postoji bojazan da je dio otpada nelegalno odbačen.
Ranije provedena istraživanja u Zagrebu su pokazala da poljoprivredna djelatnost, zbog pesticida kao karakterističnih spojeva uz teške metale, klorirane ugljikovodike, nitratne i osobito farmaceutske spojeve najviše onečišćava podzemne vode, rečeno je.
HSLS je zatražio brzo uklanjanje divljih odlagališta i istraživanje lokacije Savica-Šanci te pronalaženje projektnih rješenja kojim bi se mogla i zatražiti sredstva iz EU fondova. Traži osiguravanje više novca za poboljšanje utvrđenih nedostataka, a trenutno je predviđeno 108 milijuna kuna za kanalizacijsku mrežu do 2019. godine i 27 milijuna kuna za vodovodnu mrežu, i to tako da se predviđena sredstva za fontane usmjere na vodovodnu i kanalizacijsku infrastrukturu.
HSLS je rekao i i da je nužno zamijeniti azbestne i cijevi stare oko sto godina.