Skoči na glavni sadržaj

Ženama je 8. mart svaki dan, jer je borba za bolji položaj žena neprestana

Goran Borković

<p>
Karijeru započeo u Sinjskim skojevcima. Nastavio u više različitih klubova iz Splita i Zagreba s promjenjivim uspjesima. Igru više bazirao na asistencijama nego na pogocima. Odlučio da neće završiti u nižerazrednom Vratniku.</p>

zenama-je-8.mart-svaki-dan-jer-je-borba-za-bolji-polozaj-zena-neprestana-7368-9981.jpg

Oni koji ženu smatraju 'drugotnom' uzimaju si za pravo da zabranjuju pravo na pobačaj, kontracepciju, umjetnu oplodnju, protive se posvajanju ili udomljavanju lezbijskim parovima, ali mi od svoje misije nećemo odustati, kaže Rada Borić

S Radom Borić, istaknutom aktivisticom, članicom Nove ljevice i zagrebačke Gradske skupštine, razgovaramo povodom predstojećeg Dana žena kao i promjena na čelu stranke čija je članica te suradnji lijevih partija na predstojećim izborima.

Bliži se 8. mart, Međunarodni dan žena, povodom kojeg fAKTIV i ove godine organizira iznimno posjećeni Noćni marš. Kakva je situacija s pravima žena u Hrvatskoj?

Ove je godine pravi vatromet osmomartovskih događanja – iako  je ženama 8. mart svaki dan, tj. borba za bolji položaj žena je neprestana, dobro je vidjeti da je 8. mart ušao u mainstream jer se sjećam 90-ih kada bi tek manji broj žena, aktivistice iz Ženske mreže Hrvatske i sindikalistice SSSH-a, izlazio na ulicu i zahtijevao očuvanje prava žena.

8. mart je kao međunarodni praznik podsjetnik na prošlu borbu, feminističkih 'baka i majki' koje su izborile neka od temeljnih prava, kao pravo na rad, obrazovanje ili pravo glasa, on je podsjetnik na solidarnu borbu žena, također, i treba ga obilježavati.

Ove godine uoči 8. marta svjedočimo različitim događanjima posvećenim ženama i njihovom doprinosu društvu, od umjetnosti i kulture, kazališnih i književnih večeri, dodjelu nagrada 'strašnim ženama' koje mijenjaju zajednicu, razgovora o nasilju nad ženama izbjeglicama i položaju Romkinja, a čeka nas i festival Feminizam je za sve i sindikalni prosvjed Žene u okovima radnog vremena u podne 8. marta kao i veliki Noćni marš navečer 8.marta koji će, sigurna sam ponovo okupiti veliki broj žena, i muškaraca.

Već i iz ovih događanja možemo vidjeti da osim što se obilježavaju ženska borba i postignuća, još uvijek moramo upozoravati na nejednak položaj muškaraca i žena, posebice na tržištu rada, ali i upozoravati na neplaćeni ženski rad, seksualno nasilje i ubojstva žena, poboljšati položaj manjinskih žena, zahtijevati pravo na žensku autonomiju i pravo na legalan, siguran i besplatan pobačaj.

Prava žena su s jedne strane garantirana Ustavom i nizom međunarodnih i nacionalnih zakona i dokumenata, a s druge strane ima onih kojima niti Ustav nije 'svet' pa bi rado neka od prava dokidali, a ženu najradije vratili u vrijeme u kojemu je o njezinu životu odlučivala 'muška glava'. Danas se za 'skrbnika' nudi Crkva, čiji glasnogovornici i izvršitelji su ultradesne organizacije i pojedinci koji bi ženama oduzeli pravo na autonomno mišljenje i odlučivanje.   

Ultrakonzervativni pokreti uporno traže zabranu abortusa?

Ultrakonzervativni pokreti uporno traže zabranu prava na abortus, jer niti jedna od nas ne zagovara pobačaj, već pravo da žena sama odlučuje o svome seksualnom životu i reproduktivnom zdravlju. Oni koji ženu smatraju 'drugotnom' uzimaju si za pravo da zabranjuju pravo na pobačaj, kontracepciju, umjetnu oplodnju, protive se posvajanju ili udomljavanju lezbijskim parovima.

Ne smijemo smetnuti s uma da su svi ti pokreti financirani od ultradesnih organizacija iz inozemstva, stranaka i pojedinaca, a u Hrvatskoj imaju potporu Crkve, te ne odustaju od 'ulaska u naše živote' i neće odustati od svoje 'misije'. Ali, nećemo ni mi!

Svojevremeno se puno pričalo o Istanbulskoj konvenciji, ali dojam je da se njenim usvajanjem baš ništa nije promijenilo?

Nažalost, nije se samo 'puno pričalo' već se upravo politikom desnih stranaka i ultradesnih grupa dogodila 'histerija' oko Istanbulske konvencije, kao prijetnje 'prirodnom poretku', a radi se o namjernom nerazumijevanju pojma rod i rodnim ulogama u društvu. Istanbulska konvencija je dokument kojemu je cilj zaštita žena od rodno utemeljenog nasilja. Njezinom ratifikacijom se ipak stvorila osnova da se u slučajevima nasilja nad ženama može pozvati i na sam dokument, pa tako imamo i prvu presudu u korist žene koja se pozvala i na konvenciju. Također, prema Istanbulskoj konvenciji država treba osigurati sredstva za zaštitu žena od nasilja, skloništa za žene, te je počeo proces otvaranja skloništa u županijama koje ih nisu imale. A kako prema 'strahovima' protivnika Istanbulske nismo svjedočili 'bradatim muškarcima koji će ulaziti u ženske WC-e', vjerujem da će Istanbulska zaživjeti na način koji će omogućiti bolju zaštitu žena od nasilja. U svakom slučaju, pratimo što se (ne)događa, upozoravamo i 'prozivamo', a Hrvatska će morati podnijeti i izvještaj o provedbi.

U kojem društvenom segmentu su žene najviše uskraćene u odnosu prema muškarcima. Da li je to zapošljavanje, visina plaće, status u obiteljima…

Nažalost, nema toga segmenta u kojemu ne bismo pronašli diskriminatorne prakse unatoč tome što su žene danas jednako, a u mnogim slučajevima, na primjer u obrazovanju, i uspješnije od muškaraca. Ali, ostaje razlika u plaćama i posljedično mirovinama, seksualno uznemiravanje na poslu, 'stakleni strop', tj. nejednake prilike za napredovanje, sudjelovanje npr. u upravama javnih poduzeća ili politici. Jednom riječju, nejednakih odnosa moći. Taj odnos proizlazi iz patrijarhalnih obrazaca rodnih uloga, koji su najvidljiviji u neravnopravnoj podjeli poslova u obitelji, skrbi o djeci i starijim članovima u obitelji. Promjena ima, no one su spore i moraju biti poticane ne samo od feministica i feminističkih kolektiva i organizacija već i politikom.

Što se događa s Novom ljevicom? Dragan Markovina najavio je da će odstupiti s pozicije predsjednika. Je li odlučeno tko će ga naslijediti?

Dragan Markovina je zbog osobnog javnog angažmana odlučio odstupiti s mjesta predsjednika stranke, a na izbornoj skupštini stranke, koncem ožujka, odlučit ćemo o novom vodstvu.

Hoće li Nova ljevica podržati Tomislava Tomaševića koji je najavio kandidaturu za gradonačelnika Zagreba?

Nova ljevica je na lokalnim izborima u koaliciji sa Zagreb je naš, Radničkom frontom, Za grad i Orahom osvojila mjesto u Zagrebačkoj skupštini, a naš Klub lijevoga bloka vodi Tomislav Tomašević, danas sigurno zastupnik koji je najveća prijetnja, svojim znanjem i borbenošću, Bandićevom krimogenom upravljanju gradom, ali i zastupnik koji okuplja oporbu. Naravno da ćemo ga podržati u kandidaturi za gradonačelnika.  

Jesu li stranke ljevice počele razgovore oko zajedničkog izlaska na predstojeće parlamentarne izbore?

Jesmo, počeli smo razgovore, i vjerujem da će simpatizeri ljevice, svi oni koji vjeruju da su stvarne lijeve politike moguće biti zadovoljni odlukom o zajedničkom izlasku na izbore.

Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2020. godinu