Izdanje:
Slovenac Marko Mršnik direktor je za državne rizike u najuglednijoj kreditnoj agenciji Standard & Poor’s. Izravno je nadležan za određivanje rejtinga za kreditno zaduživanje državama poput Francuske, Španjolske, Grčke, Belgije, Bugarske, a kao analitičar sudjeluje i u ocjenjivanju Hrvatske. Prije nego što je u jesen 2007. godine došao u S&P radio je u Europskoj komisiji gdje se bavio makroekonomijom i održivošću javnih financija. Bio je konzultant u Europskoj investicijskoj banci u Luksemburgu. Završio je Ekonomski fakultet u Ljubljani. Govori šest stranih jezika, a za Forum objašnjava razloge zbog kojih je S&P odlučio Hrvatskoj zadržati kreditni rejting.
f: S&P je ovaj tjedan potvrdio postojeći kreditni rejting Hrvatskoj, uz negativno predviđanje (BBB-). Je li takva ocjena pozitivna ili negativna?
Izgledi za budući rejting, kao ni sam rejting, ovom ocjenom nisu se promijenili u odnosu na prethodno razdoblje, što znači da i dalje postoji 33-postotna šansa za njegovim smanjenjem tijekom iduće godine. Osobito ta ocjena vrijedi za predviđenu širinu opsega i provedbu reformi koje je najavila ova Vlada. Važno je da one budu dovoljno snažne kako bi se povećao rast i tako ojačalo gospodarstvo. Svjesni smo da nekonkurentnost gospodarstva ugrožava potencijal mogućeg rasta, najviše zbog neučinkovitog i prevelikog javnog sektora, stanja na tržištu rada kao i teškog poslovnog okruženja koje je vezano uz duži nedostatak strukturnih reformi. I to ne samo u zadnje vrijeme, nego za nekoliko posljednjih vlada.
f: Znači li to da rejting agencije od Hrvatske očekuju da krene u smjeru tzv. fleksibilizacije radnih odnosa koja podrazumijeva bitne izmjene Zakona o radu?
Nekonkurentnost hrvatskog gospodarstva traži promjene i na tom području, ali isto tako nužna je i reforma javne uprave, socijalnih odnosa i mirovinskog sustava. Sve te promjene zajedno trebaju poboljšati privredne uvjete i omogućiti toliko potreban ekonomski rast. Strategija ove Vlade okrenuta je u pravom smjeru i zato je iznimno važno da istraje u reformama kako bi ih što prije provela da ne bi dodatno izgubila javnu potporu. Pogotovo zato što se reforme u pravilu provode u vrijeme recesije, dakle u razdoblju bez gospodarskog rasta, što može ugroziti brzinu i širinu promjena, a time usporiti gospodarski oporavak.
f: Što je hrvatska Vlada do sada dobro napravila?
Prije svega radi se o financijskoj konsolidaciji koja ide u dobrom smjeru. U proračunu postoji i nekoliko stavki poput ograničavanja troškova plaća u javnoj upravi koje nisu moguće bez promjena u kolektivnim ugovorima. Premda ne postoji izravno osiguranje da će se i ispuniti, očekujemo da će se takve najave provesti i tako ojačati proces konsolidacije.
f: Da li takvo smanjenje troškova znači i moguća otpuštanja viška zaposlenih u javnoj upravi koja bi bila po volji kreditnim agencijama?
To je konkretno pitanje kojim će se baviti Vlada. Mi se ne bavimo time niti dajemo savjete o sličnim pitanjima. Naš posao je analiza mjera koje je Vlada provela ili ih je propustila provesti. Nemamo nikakvih preferencija vezanih za ovo pitanje, kao niti za strukturu same konsolidacije proračuna. Dakle, nismo savjetnici.
f: Može li se reći da je ovim potvrđivanjem kreditnog rejtinga nova Vlada zapravo dobila određenu vrstu kredita za provođenje mjera koje je najavila i koje namjerava provesti?
Moglo bi se tako reći. Ali kao što sam kazao, napor vlade za poboljšanje gospodarske konkurentnosti mogao bi podbaciti ako se ne ubrza izvođenje reformi. Pošto su u pitanju strukturne poteškoće gospodarstva, poboljšanje uvjeta nije moguće bez reforme javne uprave, pa ni bez reforme sistema socijalne sigurnosti, tržišta radne snage te poboljšanja poslovnih uvjeta.
Originalni članak objavljen je u tisku