Prva rang-lista najboljih doktora koji su otkrili lijekove za tumore, leukemiju, starenje...

Gotovo šest mjeseci skupina istraživača Sveučilišta u Zagrebu i Instituta Ruđer Bošković prikupljala je i obrađivala podatke o citiranosti hrvatskih znanstvenika zbog evaluacije znanstvenih institucija u Hrvatskoj i usporedbe njihove uspješnosti. Kao izvor korištena je baza podataka “Web of Science“, ili WOS, koju svaki tjedan obnavlja Thompson Reuters “Web of knowledge“ smješten u New Yorku i Philadelphiji. WOS je najrigoroznija baza podataka jer se temelji samo na citatima objavljenim u časopisima iz baze Current Contents u koju spadaju vodeći časopisi pojedinih znanstvenih područja. Tako je Hrvatska prvi puta dobila redoslijed citiranosti, za sada, dvije stotine znanstvenika iz područja biomedicine, dakle humane i veterinarske medicine, biologije, biofarmaceutike, bioinformatike, otkrivanja novih lijekova i načina liječenja, biološke regeneracije organa, biotehnologije. I to u vremenskom razdoblju od 1955. do 2011. godine. Važno je istaknuti da su se “računali” samo citati drugih autora koji su citirali radove naših znanstvenika, a uvršteni su citati znanstvenih i preglednih radova. Nisu se, dakle, uzimali u obzir autocitati vlastitih radova kao ni radovi koji uključuju mišljenja urednika časopisa, članova udruga. Također, u analizu nisu uključeni hrvatski znanstvenici koji su primarno zaposleni u inozemnim institucijama, a kao donja granica uspješnosti uzeto je 1300 citata što odgovara rangu znanstvenika u području biomedicine u vodećim znanstvenim institucijama EU i Amerike. Stoga, uz deset vodećih hrvatskih znanstvenika, elitnoj skupini pripada i dr. Mladen Merćep iz Bolnice Srebrnjak u Zagrebu, koji ima 1499 citata iz 17 radova. Sudjelovao je u razjašnjenju o tome kako ugibaju aktivirani T limfociti što je od iznimnog značaja, jer poremećaj smrti aktiviranih limfocita T može dovesti do autoimunih bolesti i tumora. Sedamnaest radova dr. Hrvoja Banfića s Medicinskog fakulteta u Zagrebu citirano je 1348 puta. Usporedbe radi, recimo da redovni profesor na Harvardskom sveučilištu u Bostonu u prosjeku ima između 2000 i 4000 citata, 100 radova u časopisima impakt faktora većeg od pet. No, koliko su citati zapravo važni i jesu li presudni za napredovanje znanstvenika?

Zašto je važna citiranost?

– Publiciranje u kvalitetnim časopisima specijaliziranim za pojedina područja izrazito je važno za mlade znanstvenike jer time stvaraju ime u svojoj znanstvenoj sredini. Isto tako, objavljivanje u vodećim svjetskim časopisima poput Naturea, Cella, i Sciencea jedna je od najvažnijih stepenica u današnjoj evaluaciji produktivnosti i uspjeha mladih i nezavisnih znanstvenika. Za znanstvenike iz Hrvatske to je i legitimacija za financiranja projekata iz EU fondova – kaže Ivan Đikić. Napominje da su objavljeni znanstveni radovi važni i zbog toga što prezentiraju nova otkrića koja postaju stručno znanje za druge znanstvenike, za njihove nove ideje, a cilj je, napokon, napredak društva. Slobodan Vukičević drži da je citiranost najvažniji parametar u evaluaciji nečijeg znanstvenog opusa. Primjerice, iznosi, kada se znanstvenik starosti od 35 do 45 godina natječe za voditelja znanstvenog laboratorija u nekoj od vodećih EU institucija, trebao bi imati oko 1300 i više citata te više radova objavljenih u časopisima impakta 10 do 20. – Hrvatska u području biomedicine ima malo znanstvenika s takvim opusom. Bit će nužno značajna sredstva uložiti u podizanje znanstvenog kapaciteta hrvatskih institucija i tražiti od znanstvenika koji se kandidiraju za položaje docenta i profesora da ispune teže kriterije u napredovanju kako bi se Hrvatska približila Europi – ističe Vukičević te, dodaje, kako će trebati najmanje tri do pet godina da se Hrvatska približi EU institucijama u stvaranju uvjeta za kvalitetniji znanstveni rad. Loša je vijest da po trenutačnom kapacitetu hrvatski znanstvenici iz kompetitivnih EU fondova u prosjeku mogu povući 4 do 8 milijuna eura, a država u sljedeće dvije godine mora u EU fondove uplatiti više od 23 milijuna eura. To znači da će Hrvatska poticati znanost u Danskoj ili Engleskoj. – Cilj bi morao biti da hrvatski znanstvenici u sljedeće tri godine iz EU fondova povuku 30 do 40 milijuna eura, no to, na žalost, nije bila strategija razvoja u proteklih osam godina pa se nadam da će novom ministru razvoj znanosti u Hrvatskoj biti primarni zadatak – kaže Vukičević. Ivica Kostović ističe da se u zemlji koja cijeni znanost znanstveni projekti financiraju putem kompetitivnog vrednovanja ili natječajima za projekte izvrsnosti. A naše Ministarstvo takav sustav nije u cijelosti razvilo pa je financiranje projekata bilo “ad hoc” ili bez potpunog vrednovanja. U sustavu natjecanja za financiranje projekata najveću šansu trebali bi imati vodeći hrvatski znanstvenici, jer imaju najbolje radove, mnogo citata i vjerojatno najbolje laboratorije, suradnike i međunarodnu suradnju, kaže Kostović i objašnjava: – U zemljama EU najmanje 30 posto ukupnoga novca za znanstvene projekte treba biti distribuirano putem ministarstva i izvršne vlasti kroz neovisne institucije ili fondove, a u nas je to Hrvatska zaklada za znanost, kojoj sam od prošle godine predsjednik. Prije dvije godine Zaklada je počela financirati najbolje projekte koji su prošli međunarodnu recenziju i koje je predložio neovisni znanstveni odbor. Ali, veliki je problem što Zaklada, suprotno svim tendencijama u Europi, nema predviđenih proračunskih sredstva ni za 2011., a niti za sljedeće dvije godine. To je loša politika financiranja izvrsnosti i netko je za to odgovoran! Da je citiranost znanstvenih članaka važan pokazatelj uspjeha i prepoznatljivosti rada i pojedinca, drži i Stipan Jonjić. Ali, kaže, za razvoj naše znanosti puno je važnija sustavnost i uvažavanje temeljnih vrijednosnih principa koji vrijede u znanstveno razvijenim zajednicama. Nekada treba godinama raditi da bi se došlo do otkrića i publikacije, a bez sustava u kojemu će se rad znanstvenika mjeriti isključivo znanstvenim kriterijima i koje će pratiti ulaganja u izobrazbu znanstvenih kadrova i infrastrukturu, nema niti ozbiljnijeg uspjeha. – Žao mi je što to moram kazati, ali po tom pitanju mi u Hrvatskoj ne stojimo baš dobro. U nas se malo razgovara o stvarnim temama i preprekama u razvoju znanosti, a umjesto toga skloni smo senzacionalizmu i stvaranju privida kako smo zapravo vrlo uspješni. Kad se takav način razmišljanja uvuče i u samu akademsku zajednicu to postaje vrlo opasno. Uvjeren sam da hrvatska znanost može i mora puno više i bolje – ističe Jonjić.

Potencijal biomedicinara

A da hrvatska znanstvena zajednica, kada se radi o biomedicinarima, ima potencijala govori i to da je priličan broj uglednih hrvatskih znanstvenika objavilo svoja istraživanja i otkrića u vodećim svjetskim časopisima. Dragan Dekaris još je 1968. objavio rad u Scienceu i to o novom testu za in vitro detekciju kasne preosjetljivosti koji je primijenjen u eksperimentalnoj i u kliničkoj medicini za istraživanje pojavnost kasne preosjetljivosti u raznim alergijskim i autoimunosnim bolestima. U Scienceu su objavili i Marin Bulat, Pavao Rudan, Siniša Volarević, Mladen Merćep. Zvonko Kusić objavio je visoko citirani rad u časopisu Lancet, Fran Borovečki u Cell-u, Ksenija Zahradka s Ruđera s Miroslavom Radmanom objavila je u časopisu Nature vrlo zanimljiv rad o oživljavanju bakterija. U Natureu su također radove objavili Oliver Vugrek i Tomislav Domazet-Lošo s Ruđera, Ariana Znaor s Medicinskog fakulteta u Zagrebu. Lovorka Grgurević također s MEF-a u Zagrebu s Vukičevićem je objavila važan rad o regulaciji metabolizma željeza u Nature Genetics. U časopisu Journal of Clinical Investigation objavili su Nina Bašić-Jukić iz KBC-a Zagreb, Vanja Bašić iz bolnice Sestre Milosrdnice, Mislav Jelić s Medicinskog fakulteta u Zagrebu, Marija Pastorčić-Grgić iz Instituta za tumore, Dunja Rogić iz KBC Zagreb, Danica Ljubanović iz Zavoda za patologiju MEF-a u Zagrebu. Miroslav Hašpl iz Akromiona ima oko 350 citata, a rad na području proučavanja vrijednosti operacijskog liječenja hondralnog defekta koljenskog zgloba pomoću metode transplantacije autolognih hondrocita proglašen je najboljim radom objavljenim u American Journal of Sport Medicine u 2008. godini. Krešimir Pavelić je među znanstvenicima koji ne misle da je citiranost izrazito važna, jer “u takvim analizama često su ispušteni ljudi čiji je doprinos znatno veći no što to brojke pokazuju. Ili, čiji je rad znatno ispred vremena i ‘apsorpcijskih’ kapaciteta sredine. I u znanosti ima dosta mode i neka su područja naprosto zanimljivija i citiranija od drugih.” Vjeruje da je sustav objavljivanja i prosudbe znanstvenih dostignuća pred ozbiljnim izazovima. “U znanosti su važna otkrića koja ostaju istina dugo vremena te priznanja eksperata što je samo djelomično mjerljivo s impact faktorom”, drži Siniša Volarević s riječkog MEF-a. – Mislim da su neki od mojih radova objavljenih u časopisima impakt faktora (IF ) između 7 i 15 bolji ili možda jednako dobri kao dva rada objavljena u Scienceu. U njih je uloženo više, ali postoji serija časopisa u području Life Science koji imaju IF između 10 i 20 ili niži, a za koje smatram da su među najboljima u svijetu. U postizanju visokog IF časopisa ima i dosta neznanstvenih faktora. Lijepo je objaviti u Scienceu ili Natureu, ali barem 5 do 10 posto svih časopisa je jako, jako vrijedno – kaže Volarević.

Ulaganja ovise o produkciji

Kao primjer navodi kako se često dogodi da radovi koji dobiju Nobelovu nagradu budu objavljeni u časopisima s umjerenim impakt faktorom. Ipak, dodaje, bilo bi dobro da Hrvati objavljuju u časopisima s visokim IF, ali da nisu samo koautori radova. – U osnovi, nemamo se razloga previše ponositi sa znanošću koja se može raditi u Hrvatskoj. Nekolicina ljudi se muči i nešto uspije napraviti usprkos sustavu. A to je loše – kaže Volarević. Hrvoje Fulgosi s Ruđera, koji je sa suradnicima u EMBO J. opisao otkriće novog proteina uključenog u regulaciju najvažnijeg autotrofnog biokemijskog procesa na Zemlji, fotosinteze – drži da se u Hrvatskoj može baviti znanošću. Mišljenja je da hrvatski znanstvenici, a da budu kompetitivni s grupama u svijetu, moraju tražiti određene niše ili moraju ponuditi suradnju u određenim ekspertizama u kojima smo kompetitivni. – Domaći i inozemni projekti omogućavaju nam koliko-toliko podnošljivo financiranje, a naše mlade znanstvenike prilično dugo financira država. Imperativno je za Hrvatsku da na svaki način zadržati izvanredne mlade ljude, jer oni vrijede puno više od nove centrifuge ili mikroskopa – uvjeren je Fulgosi. Trajno praćenje znanstvene produkcije hrvatskih znanstvenika nije bila zadaća niti jedne institucije. S druge strane, postoje baze podataka u kojima se lagano mogu naći svi potrebni podaci za evaluaciju bilo koje institucije ili pojedinca u Europi, jer i o produkciji znanstvenika ovisi ulaganje u laboratorij pojedinaca kao i potpora dekana ili rektora pojedincima. Kod nas je, kaže Vukičević - obrnuto. Najproduktivniji znanstvenici nisu od Ministarstva znanosti dobili gotovo ništa, a najveća su ulaganja ostvarena ovisno o privatnim interesima ministara. Ako se taj trend bude nastavio doći ćemo u situaciju da će Hrvatska biti jedina država u EU zoni koja u proteklih osam godina nije stvorila niti jedan centar izvrsnosti pa tako samo dva ili tri hrvatska biomedicinska znanstvenika imaju uvjete za prijavu naprednog projekta Europskom istraživačkom vijeća, što je posljedica znanstvenog zaostajanja.

 

Tablica citiranosti hrvatskih znanstvenika u biomedicini 

Ime	Prezime	Institucija	Broj radova	Citata bez autocitata (WOS)	H-indeks	Najcitiraniji rad
Slobodan	Vukičević	SZMF	191	3555	33	292 (Exp Cell Res 1992)
Stipan	Jonjić	SRMF	101	3255	32	Tablica citiranosti hrvatskih znanstvenika u biomedicini -14
Ivica	Kostović	SZMF	95	2796	28	412 (J Comp Neurol 1990)
Ivica	Rubelj	IRB	22	2569	6	2398 (Proc Natl Acad Sci USA 1995)
Krešimir	Pavelić	IRB	274	2378	26	139 (Gastroenterology 1997)
Ivan	Sabolić	IMI	116	2370	30	221 (Am J Physiol 1992)
Željko	Metelko	Vuk Vrhovec	164	2359	20	613 (Soc Sci Med 1995)
Pavao	Rudan	HAZU	174	2243	28	142 (Am J Hum Genet 2001)
Krista	Kostial-Šimonović	IMI	141	2125	22	569 (Am J Clin Nutr. 1979 )
Boris	Labar	SZMF	251	1850	20	593 (N Engl J Med 1995)
Mladen	Merćep	Bolnica Srebrnjak	33	1499	14	300 (J Immunol 1990)
Hrvoje	Banfić	SZMF	65	1348	16	403 (EMBO J 1991)
Đurđica	Ugarković	IRB	94	1247	23	115 (EMBO J 2002)
Ana	Marušić	SSMF	357	1244	30	165 (JAMA 2006)
Daniel	Rukavina	SRMF / HAZU	157	1156	20	112 (J Virol 1990)
Dragan	Primorac	SSMF	72	1155	17	392 (Science 2000)
Andrija	Kaštelan	HAZU	123	1135	18	328 (Am J Hum Genet 1985)
Matko	Marušić	SSMF	212	1126	21	89 (Cell Prolif 1994)
Miro	Jakovljević	SZMF	180	1113	22	64 (Am J Med Genet 1997 )
Branimir	Jakšić	SZMF	142	1100	15	140 (J Clin Oncol 2007 )
Damir	Nemet	SZMF	186	1078	20	102 (Pediatr Res 2003)
Ariana	Znaor	SZMF/ŠNZ	33	1057	12	358 (Nature. 2008 )
Rajko	Kušec	KB Merkur	101	1005	18	119 (Leukemia 1994)
Jasna	Lovrić	SZMF	51	935	14	221 (J Mol Med (Berl) 2005)
Mary	Sopta	IRB	19	908	9	167 (J Biol Chem 1985)
Siniša	Volarević	SRMF	19	884	13	172 (Science 2000)
Vedran	Katavić	SZMF	50	840	17	192 (Blood. 2004 )
Miroslav	Dumić	SZMF	122	832	16	127 (Mol Endocrinol 1991 )
Mislav	Jelić	SZMF	81	823	15	153 (J Clin Invest 1998)
Sanja	Kolaček	KDB Klaićeva	54	817	13	258 (J Pediatr Gastroenterol Nutr. 2000 )
Slobodan	Barbarić	PBF	50	815	16	258 (JACS 1981)
Mislav	Jelić	SZMF	77	813	14	156 (J Clin Invest. 1998 )
Jasminka	Pavelić	IRB	99	804	17	104 (Anticancer Res 1993)
Miloš	Judaš	SZMF	51	777	17	122 (Cereb Cortex 2002)
Željko	Kućan	HAZU	52	773	14	168 (Science 2010)
Filip	Čulo	OB Mostar	63	748	11	248 (Cancer Clin Trials 1980 )
Davor	Ježek	SZMF	117	740	17	60 (Hum Reprod 1998)
Šime	Spaventi	HAZU	100	739	15	147 (Gastroenterology 1997)
Vladimir	Mrša	PBF	37	735	12	135 (YEAST 1997)
Danica	Ljubanović	SZMF	63	716	16	111 (J Clin Invest. 2002 )
Milan	Herak	HAZU	142	709	15	40 (Anal Chim Acta 1975)
Mara	Dominis	SZMF	104	703	12	198 (Development. 1996 )
Ivo	Barić	SZMF	101	684	13	101 (Hum Mol Genet. 2001 )
Maja	Osmak	IRB	127	678	16	48 (Int J Cancer 2004)
Marko	Pećina	HAZU	145	676	14	59 (Acta Anat 1979)
Nina	Barišić	SZMF	120	674	15	57 (Hum Mutat. 2006 )
Danka	Peričić	IRB	99	655	18	59 (Life Sci 1985)
Zdravko	Lacković	SZMF	68	648	15	85 (J Neurochem 1990)
Tatjana	Marotti	IRB	86	636	15	102 (Fed Proc 1987)
Neven	Žarković	IRB	109	635	17	55 (Cell Biochem Funct 1993)
Sanja	Kapitanović	IRB	86	612	15	139 (Gastroenterology 1997)
Ana	Stavljenić-Rukavina	SZMF	89	599	13	156 (J Clin Invest. 1998 )
Hrvoje	Lorković	HAZU	70	599	14	76 (MUSCLE NERVE 1983)
Zdenko	Škrabalo	HAZU	87	597	12	114 (Diabetes Care 1996)
Zvonko	Kusić	HAZU	140	595	13	112 (Lancet 2008)
Miroslav	Plohl	IRB	53	591	19	115 (EMBO J 2002)
Fran	Borovečki	SZMF	41	589	8	212 (Cell 2006)
Mirzet	Žižak	SZMF	17	583	7	299 (Proc Natl Acad Sci USA 1997)
Nataša	Kovačić	SZMF	87	575	16	82 (Endocrinology. 1973 )
Vlatko	Silobrčić	HAZU	99	557	15	62 (J Natl Cancer I 1967)
Nela	Pivac	IRB	96	556	16	54 (J Affect Disord 1996)
Smilja	Kalenić	SZMF	72	547	13	134 (Clin Microbiol Infect 2007)
Vida	Demarin	HAZU	281	545	14	46 (Eur J Neurol 2000)
Dragan	Dekaris	HAZU	105	540	15	62 (Science 1968)
Boris	Vucelić	SZMF	70	538	13	78 (Gut 2006)
Jelena	Filipović-Grčić	FBF	38	529	15	74 (ELSEVIER SCIENCE BV,2001)
Jurica	Vuković	SZMF	107	527	13	36 (TETRAHEDRON 1988)
Daslav	Hranueli	PBF	38	524	14	95 (J Bacteriol 1974)
Zvonko	Kusić	SZMF/HAZU	120	523	12	105 (Lancet 2008)
Marin	Bulat	SZMF	56	516	14	120 (Science 1971 )
Silvije	Vuletić	ŠNZ	66	507	11	230 (J Clin Invest 2007)
Kristijan	Vlahoviček	PMF/Biologija	35	483	14	84 (Trends Biochem Sci 1998)
Ivan	Gušić	HAZU	28	473	7	160 (Science. 2010 )
Gordan	Lauc	SZ/FBF	104	458	16	38 (J Proteome Res 2009)
Mirko	Koršić	SZMF	81	440	11	125 (Acta Neurochir (Wien) 2006)
Josip	Madić	HAZU	37	435	12	125 ( Vaccine1994)
Fedor	Valić	HAZU	85	424	14	32 (British Journal of Industrial Medicine 1979)
Dora	Višnjić	SZMF	25	419	12	192 (Blood. 2004 )
Ivana	Weygand-Đurašević	PMF-Biokemija/HAZU	62	415	15	42 (EMBO J 1996)
Radan	Spaventi	GALAPAGOS	45	412	12	139 (Gastroenterology 1997)
Dubravka	Hranilović	PMF/Biologija	30	404	10	121 (Biol Psychiat 2004)
Igor	Anić	HAZU	68	401	13	35 (J Endod. 1998 )
Goran	Šimić	SZMF	87	399	8	187 (J Comp Neurol 1997)
Sven	Seiwerth	SZMF	167	382	19	65 (Eur J Pharmacol 1997)
Nikola	Kujundžić	FBF	73	378	12	51 (Inorg Chem 1987)
Zdravko	Lorković	PMF/Biologija	11	376	8	169 (Trends Plant Sci 2000)
Dorotea	Mück-Šeler	IRB	61	376	12	41 (Biol Psychiatry 1999 )
Vesna	Brinar	SZMF	115	374	11	58 (Clin Neurol Neurosurg. 2001 )
Marina	Ivanišević	SZMF	73	371	10	42 (Am J Obstet Gynecol. 1990 )
Ivana	Čepelak	FBF	85	369	10	72 (ELSEVIER SCIENCE BV,2002)
Boris	Brkljačić	SZMF	60	359	10	49 (Dig Surg 2000)
Božo	Krušlin	SZMF	127	359	9	45 (Exp Neurol. 2000 )
Nada	Oršolić	PMF/Biologija	60	358	13	55 (J Ethnopharmacol 2003)
Oliver	Vugrek	IRB	19	353	6	213 (Nature 2001)
Željko	Reiner	KBC Rebro	99	347	15	361 (Eur Heart J 2007)
Mirko	Hadžija	IRB	64	343	10	99 (J Immunol 1991 )
Čedomil	Lucu	HAZU	26	343	9	87 (COMP BIOCHEM PHYS A 2003)
Drago	Ikić	HAZU	54	339	11	77 (J Cancer Res Clin Oncol 1981)
Jadranka	Sertić	SZMF	92	333	11	53 (Hum Genet 2000)
Hrvoje	Fulgosi	IRB	30	333	10	95 (EMBO J 1998 )
Mladen	Biruš	FBF	54	333	12	51 (Inorg Chem 1987)
Srećko	Gajović	SZMF	32	332	9	88 (J Cell Biol. 2003 )
Mirjana	Pavlica	PMF/Biologija	48	331	9	71 (Mutat Res-Gen Tox En 2001)
Jerko	Dumić Belamarić	FBF	37	330	8	160 (ELSEVIER SCIENCE BV,2006)
Jasna	Lipozenčić	SZMF	151	327	9	73 (Allergy. 2006 )
Igor	Aurer	SZMF	67	325	9	52 (Bone Marrow Transplant 1993)
Lipa	Čičin-Šain	IRB	42	324	11	51 (Brain Behav Immun 2000 )
Zdenko	Sonicki	ŠNZ/SZMF	52	321	8	140 (Gastroenterology. 1997 )
Karmila	Barišić	FBF	40	321	10	72 (ELSEVIER SCIENCE BV,2002)
Milan	Kujundžić	KB Dubrava	42	318	9	104 (Transplantation. 1994 )
Šimun	Križanac	SZMF	32	317	10	57 (J Mol Med (Berl). 2001)
Biljana	Nigović	FBF	42	311	13	28 (J Pharmaceut Biomed Anal 2003)
Damir	Dodig	SZMF	101	309	8	92 (Theor Appl Genet 2005 )
Lidija	Šver	PBF	23	300	10	49 (J Ethnopharmacol 2004)
Božidar	Šebečić	KB Merkur	50	297	9	49 (Dig Surg 2000)
Zijad	Duraković	HAZU / Institut za antropologiju	171	291	9	28 (Nephron 1986)
Želimir	Jakšić	ŠNZ	79	284	11	33 (Anal Biochem 1999)
Miroslav	Hašpl	Akromion	23	284	7	129 (Am J Sports Med. 2008 )
Damir	Viličić	PMF/Biologija	45	283	12	35 (Hydrobiologia 1989)
Marica	Medić-Šarić	FBF	51	278	11	33 (PERGAMON-ELSEVIER SCIENCE LTD,2001)
Mirna	Sučić	FBF	73	277	9	72 (ELSEVIER SCIENCE BV,2002)
Josip	Begovac	SZMF	71	276	10	41 (Pediatr Infect Dis J. 1990 )
Ante	Simonić	HAZU	71	274	11	53 (Neuroscience Research 2000)
Jagoda	Šušković	PBF	23	272	9	102 (J Appl Microbiol 2003)
Željka	Vukelić	SZMF	24	269	11	69 (Anal Chem 2005)
Predrag	Sikirić	SZMF	152	267	21	65 (Eur J Pharmacol 1997)
Damir	Ježek	PBF	78	267	10	23 (Endocrinology. 2004 )
Bojan	Jelaković	SZMF	105	266	7	281 (Proc Natl Acad Sci USA 2007)
Zoran	Zgaga	PBF	21	266	7	136 (Nucleic Acids Res 1989)
Vjekoslav	Jerolimov	HAZU	62	265	11	26 (Int J Prosthodont 2002)
Neven	Henigsberg	SZMF	55	264	10	48 (Psychol Med. 2008 )
Stjepan	Gamulin	HAZU	49	263	10	43 (Biochem Int 1984)
Iva	Dekaris	HAZU	57	260	9	58 (J Immunol 1999)
Aleksandra	Sinđić	SZMF	27	259	10	41 (Endocrinology. 2001 )
Predrag	Horvat	PBF	25	258	9	67 (Biomacromolecules 2005)
Nikola	Ljubešić	HAZU	50	258	9	44 (J MATER SCI 1994)
Zdravko	Petanjek	SZMF	24	257	9	66 (J Comp Neurol 2003)
Magdalena	Grce	IRB	39	255	11	65 (J Virol Methods 2000)
Tihana	Žanić Grubišić	FBF	24	253	8	72 (ELSEVIER SCIENCE BV,2002)
Marko	Radačić	Veleučilište u Šibeniku	52	251	9	37 (Mutat Res 1978)
Mihael	Skerlev	SZMF	32	244	9	44 (Pediatr Dermatol 2003)
Branka	Zorc	FBF	66	241	11	26 (Amer Chemical SOC,2005)
Nada	Mihelčić-Čikeš	SZMF	42	240	9	43 (Rheumatology (Oxford) 1999)
Blaženka	Kos	PBF	18	240	9	102 (J Appl Microbiol 2003)
Goran Igor Vinko	Klobučar	PMF/Biologija	28	238	8	71 (Mutat Res-Gen Tox En 2001)
Igor	Francetić	KBC Rebro	68	230	9	35 (Bone Marrow Transplant 1989 )
Dragutin	Skoko	HAZU	13	228	8	49 (Biochemistry 2004)
Olga	Kronja	FBF	47	221	12	33 (Chemistry 2006)
Nikica	Gabrić	Svjetlost	41	220	7	69 (Ophthalmology2007 )
Snježana	Škrablin Kučić	SZMF	27	218	9	41 (Hum Immunol 1998)
Zlatko	Mihaljević	SPMF/Biologija	50	212	10	21 (Vet Parasitol 2005)
Dunja	Rogić	KBC Rebro	32	212	5	153 (J Clin Invest 1998)
Vesna	Jureša	SZMF/ŠNZ	24	211	7	41 (Int J Epidemiol 1991)
Renata	Zadro	FBF	52	210	7	58 (NATURE PUBLISHING GROUP,2005)
Vesna	Medved	SZMF/Psihijatrija	46	209	9	36 (Acta Psychiatr Scand. 1989 )
Alma	Mihaljević-Peleš	SZMF/Psihijatrija	29	209	9	38 (Prog Neuropsychopharmacol Biol Psychiatry. 2002)
Nikola	Jović	HAZU	161	206	10	22 (Scr Mater 2006)
Svjetlana	Luterotti	FBF	41	205	9	33 (Analyst 1992)
Miljenko	Solter	SZMF/Interna medicina	40	200	8	76 (Dev Biol 2004)
Ksenija	Zahradka	IRB	13	197	6	113 (Nature 2006)
Tomislav	Domazet-Lošo	IRB	8	195	6	72 (Genome Res 2003 )
Velimir	Šimunić	SZMF/Ginekologija	27	190	8	49 (Fertil Steril 1994)
Branko	Kozulić	PBF	10	188	7	59 (Anal Biochem 1979)
Branimir	Šimić	PBF	104	181	6	45 (J Appl Toxicol 2000)
Željko	Trgovčević	HAZU	56	181	9	26 (Radiat Res 1969)
Leonardo	Patrlj	KB Dubrava	26	175	6	49 (Dig Surg. 2000)
Lovorka	Grgurević	SZMF	35	173	5	105 (Nat Genet 2009 )
Željan	Maleš	FBF	25	171	9	33 (J Ethnopharmacol 1996)
Alemka	Markotić	SZMF	63	169	7	37 (J Med Virol 2002)
Frano	Kršinić	HAZU	21	168	7	33 (J PLANKTON RES 1998)
Melita	Šalković-Petrišić	SZMF	37	162	7	58 (J Neurochem 2007)
Ivan	Prpić	HAZU	93	162	7	33 (Clin Genet 2003)
Senka	Djaković	PBF	21	160	7	42 (Development 2006)
Zdenko	Stanec	KB Dubrava	31	159	8	37 (J Reconstr Microsurg 1998)
Reno	Hrašćan	PBF	20	156	6	43 (J Pathol 1995)
Stanislav	Uršić	FBF	31	151	8	78 (Acta Endocrinol 1969)
Vlatka	Zoldoš	PMF/Biologija	18	150	5	41 (Theor Appl Genet 1999)
Vladimir	Bermanec	HAZU	39	150	7	31 (European J Mineralogy 2006)
Danka	Grčević	SZMF	35	149	8	36 (J Immunol. 2000 )
Mario	Habek	SZMF/Neurologija	77	146	6	21 (Hum Mutat. 2008 )
Milorad	Mrakovčić	PMF/Biologija	56	143	8	28 (Biol conserv 1995)
Velimir	Božikov	KB Dubrava	42	142	6	22 (Eur J Clin Chem Clin Biochem. 1997 )
Gordana	Mlinarić-Galinović	SZMF	23	140	5	62 (Clin Exp Immunol 2000)
Marin	Matošić	PBF	26	139	8	22 (Water Sci Technol 2005)
Spomenka	Manojlović	SZMF	48	137	6	32 (J Mol Med (Berl). 2000)
Branka	Levaj	PBF	18	137	6	40 (J Am Sos Hortic Sci 1993)
Višnja	Besendorfer	PMF/Biologija	23	134	7	41 ( Theor Appl Genet 1999)
Gordana	Rusak	PMF/Biologija	35	133	7	28 (Food Chem 2008)
Vladimir	Trkulja	SZMF	40	132	6	20 (Eur J Neurol 2008)
Igor	Vlahović	HAZU	19	129	4	91 (Palaeogeogr Palaeocl 2005)
Ranko	Bilić	SZMF/Ortopedija	16	126	7	32 (Int Orthop 2006 )
Josip	Đelmiš	KBC Petrova	30	126	6	36 (Eur J Obstet Gynecol Reprod Biol. 2002)
Branka	Pevalek-Kozlina	PMF/Biologija	30	125	7	21 (Sci Total Environ 2007)
Vladimir	Goldner	HAZU	46	125	7	26 (Pacing Clin Electrophysiol 2000)
Katarina	Berković	PBF	31	121	5	35 (CORROSION 1992)
Mario	Šlaus	HAZU	32	120	7	27 (Am J Phys Anthropol 2000)
Mladen	Kerovec	PMF/Biologija	26	118	7	21 (Mol Ecol 2009)
Koraljka	Gall-Trošelj	IRB	25	116	6	40 (J Oral Pathol Med 1998 )
Valerije	Vrček	FBF	27	115	7	22 (J Phys Chem A 2002)
Krešimir	Sanković	FBF	27	114	9	17 (Int J Radiat Biol 1994)