Skoči na glavni sadržaj

Prva rang-lista najboljih doktora koji su otkrili lijekove za tumore, leukemiju, starenje...

Znanost

Izdanje:

U znanstvenom svijetu, istraživanjima i citiranošću, ovi se hrvatski stručnjaci mogu mjeriti s najuspješnijima
prva_rang-lista_najboljih_doktora_koji_su_otkrili_lijekove_za_tumore_leukemiju_starenje...-lab_1-157.jpg

Gotovo šest mjeseci skupina istraživača Sveučilišta u Zagrebu i Instituta Ruđer Bošković prikupljala je i obrađivala podatke o citiranosti hrvatskih znanstvenika zbog evaluacije znanstvenih institucija u Hrvatskoj i usporedbe njihove uspješnosti. Kao izvor korištena je baza podataka “Web of Science“, ili WOS, koju svaki tjedan obnavlja Thompson Reuters “Web of knowledge“ smješten u New Yorku i Philadelphiji. WOS je najrigoroznija baza podataka jer se temelji samo na citatima objavljenim u časopisima iz baze Current Contents u koju spadaju vodeći časopisi pojedinih znanstvenih područja. Tako je Hrvatska prvi puta dobila redoslijed citiranosti, za sada, dvije stotine znanstvenika iz područja biomedicine, dakle humane i veterinarske medicine, biologije, biofarmaceutike, bioinformatike, otkrivanja novih lijekova i načina liječenja, biološke regeneracije organa, biotehnologije. I to u vremenskom razdoblju od 1955. do 2011. godine. Važno je istaknuti da su se “računali” samo citati drugih autora koji su citirali radove naših znanstvenika, a uvršteni su citati znanstvenih i preglednih radova. Nisu se, dakle, uzimali u obzir autocitati vlastitih radova kao ni radovi koji uključuju mišljenja urednika časopisa, članova udruga. Također, u analizu nisu uključeni hrvatski znanstvenici koji su primarno zaposleni u inozemnim institucijama, a kao donja granica uspješnosti uzeto je 1300 citata što odgovara rangu znanstvenika u području biomedicine u vodećim znanstvenim institucijama EU i Amerike. Stoga, uz deset vodećih hrvatskih znanstvenika, elitnoj skupini pripada i dr. Mladen Merćep iz Bolnice Srebrnjak u Zagrebu, koji ima 1499 citata iz 17 radova. Sudjelovao je u razjašnjenju o tome kako ugibaju aktivirani T limfociti što je od iznimnog značaja, jer poremećaj smrti aktiviranih limfocita T može dovesti do autoimunih bolesti i tumora. Sedamnaest radova dr. Hrvoja Banfića s Medicinskog fakulteta u Zagrebu citirano je 1348 puta. Usporedbe radi, recimo da redovni profesor na Harvardskom sveučilištu u Bostonu u prosjeku ima između 2000 i 4000 citata, 100 radova u časopisima impakt faktora većeg od pet. No, koliko su citati zapravo važni i jesu li presudni za napredovanje znanstvenika?

Zašto je važna citiranost?

– Publiciranje u kvalitetnim časopisima specijaliziranim za pojedina područja izrazito je važno za mlade znanstvenike jer time stvaraju ime u svojoj znanstvenoj sredini. Isto tako, objavljivanje u vodećim svjetskim časopisima poput Naturea, Cella, i Sciencea jedna je od najvažnijih stepenica u današnjoj evaluaciji produktivnosti i uspjeha mladih i nezavisnih znanstvenika. Za znanstvenike iz Hrvatske to je i legitimacija za financiranja projekata iz EU fondova – kaže Ivan Đikić. Napominje da su objavljeni znanstveni radovi važni i zbog toga što prezentiraju nova otkrića koja postaju stručno znanje za druge znanstvenike, za njihove nove ideje, a cilj je, napokon, napredak društva. Slobodan Vukičević drži da je citiranost najvažniji parametar u evaluaciji nečijeg znanstvenog opusa. Primjerice, iznosi, kada se znanstvenik starosti od 35 do 45 godina natječe za voditelja znanstvenog laboratorija u nekoj od vodećih EU institucija, trebao bi imati oko 1300 i više citata te više radova objavljenih u časopisima impakta 10 do 20. – Hrvatska u području biomedicine ima malo znanstvenika s takvim opusom. Bit će nužno značajna sredstva uložiti u podizanje znanstvenog kapaciteta hrvatskih institucija i tražiti od znanstvenika koji se kandidiraju za položaje docenta i profesora da ispune teže kriterije u napredovanju kako bi se Hrvatska približila Europi – ističe Vukičević te, dodaje, kako će trebati najmanje tri do pet godina da se Hrvatska približi EU institucijama u stvaranju uvjeta za kvalitetniji znanstveni rad. Loša je vijest da po trenutačnom kapacitetu hrvatski znanstvenici iz kompetitivnih EU fondova u prosjeku mogu povući 4 do 8 milijuna eura, a država u sljedeće dvije godine mora u EU fondove uplatiti više od 23 milijuna eura. To znači da će Hrvatska poticati znanost u Danskoj ili Engleskoj. – Cilj bi morao biti da hrvatski znanstvenici u sljedeće tri godine iz EU fondova povuku 30 do 40 milijuna eura, no to, na žalost, nije bila strategija razvoja u proteklih osam godina pa se nadam da će novom ministru razvoj znanosti u Hrvatskoj biti primarni zadatak – kaže Vukičević. Ivica Kostović ističe da se u zemlji koja cijeni znanost znanstveni projekti financiraju putem kompetitivnog vrednovanja ili natječajima za projekte izvrsnosti. A naše Ministarstvo takav sustav nije u cijelosti razvilo pa je financiranje projekata bilo “ad hoc” ili bez potpunog vrednovanja. U sustavu natjecanja za financiranje projekata najveću šansu trebali bi imati vodeći hrvatski znanstvenici, jer imaju najbolje radove, mnogo citata i vjerojatno najbolje laboratorije, suradnike i međunarodnu suradnju, kaže Kostović i objašnjava: – U zemljama EU najmanje 30 posto ukupnoga novca za znanstvene projekte treba biti distribuirano putem ministarstva i izvršne vlasti kroz neovisne institucije ili fondove, a u nas je to Hrvatska zaklada za znanost, kojoj sam od prošle godine predsjednik. Prije dvije godine Zaklada je počela financirati najbolje projekte koji su prošli međunarodnu recenziju i koje je predložio neovisni znanstveni odbor. Ali, veliki je problem što Zaklada, suprotno svim tendencijama u Europi, nema predviđenih proračunskih sredstva ni za 2011., a niti za sljedeće dvije godine. To je loša politika financiranja izvrsnosti i netko je za to odgovoran! Da je citiranost znanstvenih članaka važan pokazatelj uspjeha i prepoznatljivosti rada i pojedinca, drži i Stipan Jonjić. Ali, kaže, za razvoj naše znanosti puno je važnija sustavnost i uvažavanje temeljnih vrijednosnih principa koji vrijede u znanstveno razvijenim zajednicama. Nekada treba godinama raditi da bi se došlo do otkrića i publikacije, a bez sustava u kojemu će se rad znanstvenika mjeriti isključivo znanstvenim kriterijima i koje će pratiti ulaganja u izobrazbu znanstvenih kadrova i infrastrukturu, nema niti ozbiljnijeg uspjeha. – Žao mi je što to moram kazati, ali po tom pitanju mi u Hrvatskoj ne stojimo baš dobro. U nas se malo razgovara o stvarnim temama i preprekama u razvoju znanosti, a umjesto toga skloni smo senzacionalizmu i stvaranju privida kako smo zapravo vrlo uspješni. Kad se takav način razmišljanja uvuče i u samu akademsku zajednicu to postaje vrlo opasno. Uvjeren sam da hrvatska znanost može i mora puno više i bolje – ističe Jonjić.

Potencijal biomedicinara

A da hrvatska znanstvena zajednica, kada se radi o biomedicinarima, ima potencijala govori i to da je priličan broj uglednih hrvatskih znanstvenika objavilo svoja istraživanja i otkrića u vodećim svjetskim časopisima. Dragan Dekaris još je 1968. objavio rad u Scienceu i to o novom testu za in vitro detekciju kasne preosjetljivosti koji je primijenjen u eksperimentalnoj i u kliničkoj medicini za istraživanje pojavnost kasne preosjetljivosti u raznim alergijskim i autoimunosnim bolestima. U Scienceu su objavili i Marin Bulat, Pavao Rudan, Siniša Volarević, Mladen Merćep. Zvonko Kusić objavio je visoko citirani rad u časopisu Lancet, Fran Borovečki u Cell-u, Ksenija Zahradka s Ruđera s Miroslavom Radmanom objavila je u časopisu Nature vrlo zanimljiv rad o oživljavanju bakterija. U Natureu su također radove objavili Oliver Vugrek i Tomislav Domazet-Lošo s Ruđera, Ariana Znaor s Medicinskog fakulteta u Zagrebu. Lovorka Grgurević također s MEF-a u Zagrebu s Vukičevićem je objavila važan rad o regulaciji metabolizma željeza u Nature Genetics. U časopisu Journal of Clinical Investigation objavili su Nina Bašić-Jukić iz KBC-a Zagreb, Vanja Bašić iz bolnice Sestre Milosrdnice, Mislav Jelić s Medicinskog fakulteta u Zagrebu, Marija Pastorčić-Grgić iz Instituta za tumore, Dunja Rogić iz KBC Zagreb, Danica Ljubanović iz Zavoda za patologiju MEF-a u Zagrebu. Miroslav Hašpl iz Akromiona ima oko 350 citata, a rad na području proučavanja vrijednosti operacijskog liječenja hondralnog defekta koljenskog zgloba pomoću metode transplantacije autolognih hondrocita proglašen je najboljim radom objavljenim u American Journal of Sport Medicine u 2008. godini. Krešimir Pavelić je među znanstvenicima koji ne misle da je citiranost izrazito važna, jer “u takvim analizama često su ispušteni ljudi čiji je doprinos znatno veći no što to brojke pokazuju. Ili, čiji je rad znatno ispred vremena i ‘apsorpcijskih’ kapaciteta sredine. I u znanosti ima dosta mode i neka su područja naprosto zanimljivija i citiranija od drugih.” Vjeruje da je sustav objavljivanja i prosudbe znanstvenih dostignuća pred ozbiljnim izazovima. “U znanosti su važna otkrića koja ostaju istina dugo vremena te priznanja eksperata što je samo djelomično mjerljivo s impact faktorom”, drži Siniša Volarević s riječkog MEF-a. – Mislim da su neki od mojih radova objavljenih u časopisima impakt faktora (IF ) između 7 i 15 bolji ili možda jednako dobri kao dva rada objavljena u Scienceu. U njih je uloženo više, ali postoji serija časopisa u području Life Science koji imaju IF između 10 i 20 ili niži, a za koje smatram da su među najboljima u svijetu. U postizanju visokog IF časopisa ima i dosta neznanstvenih faktora. Lijepo je objaviti u Scienceu ili Natureu, ali barem 5 do 10 posto svih časopisa je jako, jako vrijedno – kaže Volarević.

Ulaganja ovise o produkciji

Kao primjer navodi kako se često dogodi da radovi koji dobiju Nobelovu nagradu budu objavljeni u časopisima s umjerenim impakt faktorom. Ipak, dodaje, bilo bi dobro da Hrvati objavljuju u časopisima s visokim IF, ali da nisu samo koautori radova. – U osnovi, nemamo se razloga previše ponositi sa znanošću koja se može raditi u Hrvatskoj. Nekolicina ljudi se muči i nešto uspije napraviti usprkos sustavu. A to je loše – kaže Volarević. Hrvoje Fulgosi s Ruđera, koji je sa suradnicima u EMBO J. opisao otkriće novog proteina uključenog u regulaciju najvažnijeg autotrofnog biokemijskog procesa na Zemlji, fotosinteze – drži da se u Hrvatskoj može baviti znanošću. Mišljenja je da hrvatski znanstvenici, a da budu kompetitivni s grupama u svijetu, moraju tražiti određene niše ili moraju ponuditi suradnju u određenim ekspertizama u kojima smo kompetitivni. – Domaći i inozemni projekti omogućavaju nam koliko-toliko podnošljivo financiranje, a naše mlade znanstvenike prilično dugo financira država. Imperativno je za Hrvatsku da na svaki način zadržati izvanredne mlade ljude, jer oni vrijede puno više od nove centrifuge ili mikroskopa – uvjeren je Fulgosi. Trajno praćenje znanstvene produkcije hrvatskih znanstvenika nije bila zadaća niti jedne institucije. S druge strane, postoje baze podataka u kojima se lagano mogu naći svi potrebni podaci za evaluaciju bilo koje institucije ili pojedinca u Europi, jer i o produkciji znanstvenika ovisi ulaganje u laboratorij pojedinaca kao i potpora dekana ili rektora pojedincima. Kod nas je, kaže Vukičević - obrnuto. Najproduktivniji znanstvenici nisu od Ministarstva znanosti dobili gotovo ništa, a najveća su ulaganja ostvarena ovisno o privatnim interesima ministara. Ako se taj trend bude nastavio doći ćemo u situaciju da će Hrvatska biti jedina država u EU zoni koja u proteklih osam godina nije stvorila niti jedan centar izvrsnosti pa tako samo dva ili tri hrvatska biomedicinska znanstvenika imaju uvjete za prijavu naprednog projekta Europskom istraživačkom vijeća, što je posljedica znanstvenog zaostajanja.

 


Tablica citiranosti hrvatskih znanstvenika u biomedicini ImePrezimeInstitucijaBroj radovaCitata bez autocitata (WOS)H-indeksNajcitiraniji radSlobodanVukičevićSZMF191355533292 (Exp Cell Res 1992)StipanJonjićSRMF101325532Tablica citiranosti hrvatskih znanstvenika u biomedicini -14IvicaKostovićSZMF95279628412 (J Comp Neurol 1990)IvicaRubeljIRB22256962398 (Proc Natl Acad Sci USA 1995)KrešimirPavelićIRB274237826139 (Gastroenterology 1997)IvanSabolićIMI116237030221 (Am J Physiol 1992)ŽeljkoMetelkoVuk Vrhovec164235920613 (Soc Sci Med 1995)PavaoRudanHAZU174224328142 (Am J Hum Genet 2001)KristaKostial-ŠimonovićIMI141212522569 (Am J Clin Nutr. 1979 )BorisLabarSZMF251185020593 (N Engl J Med 1995)MladenMerćepBolnica Srebrnjak33149914300 (J Immunol 1990)HrvojeBanfićSZMF65134816403 (EMBO J 1991)ĐurđicaUgarkovićIRB94124723115 (EMBO J 2002)AnaMarušićSSMF357124430165 (JAMA 2006)DanielRukavinaSRMF / HAZU157115620112 (J Virol 1990)DraganPrimoracSSMF72115517392 (Science 2000)AndrijaKaštelanHAZU123113518328 (Am J Hum Genet 1985)MatkoMarušićSSMF21211262189 (Cell Prolif 1994)MiroJakovljevićSZMF18011132264 (Am J Med Genet 1997 )BranimirJakšićSZMF142110015140 (J Clin Oncol 2007 )DamirNemetSZMF186107820102 (Pediatr Res 2003)ArianaZnaorSZMF/ŠNZ33105712358 (Nature. 2008 )RajkoKušecKB Merkur101100518119 (Leukemia 1994)JasnaLovrićSZMF5193514221 (J Mol Med (Berl) 2005)MarySoptaIRB199089167 (J Biol Chem 1985)SinišaVolarevićSRMF1988413172 (Science 2000)VedranKatavićSZMF5084017192 (Blood. 2004 )MiroslavDumićSZMF12283216127 (Mol Endocrinol 1991 )MislavJelićSZMF8182315153 (J Clin Invest 1998)SanjaKolačekKDB Klaićeva5481713258 (J Pediatr Gastroenterol Nutr. 2000 )SlobodanBarbarićPBF5081516258 (JACS 1981)MislavJelićSZMF7781314156 (J Clin Invest. 1998 )JasminkaPavelićIRB9980417104 (Anticancer Res 1993)MilošJudašSZMF5177717122 (Cereb Cortex 2002)ŽeljkoKućanHAZU5277314168 (Science 2010)FilipČuloOB Mostar6374811248 (Cancer Clin Trials 1980 )DavorJežekSZMF1177401760 (Hum Reprod 1998)ŠimeSpaventiHAZU10073915147 (Gastroenterology 1997)VladimirMršaPBF3773512135 (YEAST 1997)DanicaLjubanovićSZMF6371616111 (J Clin Invest. 2002 )MilanHerakHAZU1427091540 (Anal Chim Acta 1975)MaraDominisSZMF10470312198 (Development. 1996 )IvoBarićSZMF10168413101 (Hum Mol Genet. 2001 )MajaOsmakIRB1276781648 (Int J Cancer 2004)MarkoPećinaHAZU1456761459 (Acta Anat 1979)NinaBarišićSZMF1206741557 (Hum Mutat. 2006 )DankaPeričićIRB996551859 (Life Sci 1985)ZdravkoLackovićSZMF686481585 (J Neurochem 1990)TatjanaMarottiIRB8663615102 (Fed Proc 1987)NevenŽarkovićIRB1096351755 (Cell Biochem Funct 1993)SanjaKapitanovićIRB8661215139 (Gastroenterology 1997)AnaStavljenić-RukavinaSZMF8959913156 (J Clin Invest. 1998 )HrvojeLorkovićHAZU705991476 (MUSCLE NERVE 1983)ZdenkoŠkrabaloHAZU8759712114 (Diabetes Care 1996)ZvonkoKusićHAZU14059513112 (Lancet 2008)MiroslavPlohlIRB5359119115 (EMBO J 2002)FranBorovečkiSZMF415898212 (Cell 2006)MirzetŽižakSZMF175837299 (Proc Natl Acad Sci USA 1997)NatašaKovačićSZMF875751682 (Endocrinology. 1973 )VlatkoSilobrčićHAZU995571562 (J Natl Cancer I 1967)NelaPivacIRB965561654 (J Affect Disord 1996)SmiljaKalenićSZMF7254713134 (Clin Microbiol Infect 2007)VidaDemarinHAZU2815451446 (Eur J Neurol 2000)DraganDekarisHAZU1055401562 (Science 1968)BorisVucelićSZMF705381378 (Gut 2006)JelenaFilipović-GrčićFBF385291574 (ELSEVIER SCIENCE BV,2001)JuricaVukovićSZMF1075271336 (TETRAHEDRON 1988)DaslavHranueliPBF385241495 (J Bacteriol 1974)ZvonkoKusićSZMF/HAZU12052312105 (Lancet 2008)MarinBulatSZMF5651614120 (Science 1971 )SilvijeVuletićŠNZ6650711230 (J Clin Invest 2007)KristijanVlahovičekPMF/Biologija354831484 (Trends Biochem Sci 1998)IvanGušićHAZU284737160 (Science. 2010 )GordanLaucSZ/FBF1044581638 (J Proteome Res 2009)MirkoKoršićSZMF8144011125 (Acta Neurochir (Wien) 2006)JosipMadićHAZU3743512125 ( Vaccine1994)FedorValićHAZU854241432 (British Journal of Industrial Medicine 1979)DoraVišnjićSZMF2541912192 (Blood. 2004 )IvanaWeygand-ĐuraševićPMF-Biokemija/HAZU624151542 (EMBO J 1996)RadanSpaventiGALAPAGOS4541212139 (Gastroenterology 1997)DubravkaHranilovićPMF/Biologija3040410121 (Biol Psychiat 2004)IgorAnićHAZU684011335 (J Endod. 1998 )GoranŠimićSZMF873998187 (J Comp Neurol 1997)SvenSeiwerthSZMF1673821965 (Eur J Pharmacol 1997)NikolaKujundžićFBF733781251 (Inorg Chem 1987)ZdravkoLorkovićPMF/Biologija113768169 (Trends Plant Sci 2000)DoroteaMück-ŠelerIRB613761241 (Biol Psychiatry 1999 )VesnaBrinarSZMF1153741158 (Clin Neurol Neurosurg. 2001 )MarinaIvaniševićSZMF733711042 (Am J Obstet Gynecol. 1990 )IvanaČepelakFBF853691072 (ELSEVIER SCIENCE BV,2002)BorisBrkljačićSZMF603591049 (Dig Surg 2000)BožoKrušlinSZMF127359945 (Exp Neurol. 2000 )NadaOršolićPMF/Biologija603581355 (J Ethnopharmacol 2003)OliverVugrekIRB193536213 (Nature 2001)ŽeljkoReinerKBC Rebro9934715361 (Eur Heart J 2007)MirkoHadžijaIRB643431099 (J Immunol 1991 )ČedomilLucuHAZU26343987 (COMP BIOCHEM PHYS A 2003)DragoIkićHAZU543391177 (J Cancer Res Clin Oncol 1981)JadrankaSertićSZMF923331153 (Hum Genet 2000)HrvojeFulgosiIRB303331095 (EMBO J 1998 )MladenBirušFBF543331251 (Inorg Chem 1987)SrećkoGajovićSZMF32332988 (J Cell Biol. 2003 )MirjanaPavlicaPMF/Biologija48331971 (Mutat Res-Gen Tox En 2001)JerkoDumić BelamarićFBF373308160 (ELSEVIER SCIENCE BV,2006)JasnaLipozenčićSZMF151327973 (Allergy. 2006 )IgorAurerSZMF67325952 (Bone Marrow Transplant 1993)LipaČičin-ŠainIRB423241151 (Brain Behav Immun 2000 )ZdenkoSonickiŠNZ/SZMF523218140 (Gastroenterology. 1997 )KarmilaBarišićFBF403211072 (ELSEVIER SCIENCE BV,2002)MilanKujundžićKB Dubrava423189104 (Transplantation. 1994 )ŠimunKrižanacSZMF323171057 (J Mol Med (Berl). 2001)BiljanaNigovićFBF423111328 (J Pharmaceut Biomed Anal 2003)DamirDodigSZMF101309892 (Theor Appl Genet 2005 )LidijaŠverPBF233001049 (J Ethnopharmacol 2004)BožidarŠebečićKB Merkur50297949 (Dig Surg 2000)ZijadDurakovićHAZU / Institut za antropologiju171291928 (Nephron 1986)ŽelimirJakšićŠNZ792841133 (Anal Biochem 1999)MiroslavHašplAkromion232847129 (Am J Sports Med. 2008 )DamirViličićPMF/Biologija452831235 (Hydrobiologia 1989)MaricaMedić-ŠarićFBF512781133 (PERGAMON-ELSEVIER SCIENCE LTD,2001)MirnaSučićFBF73277972 (ELSEVIER SCIENCE BV,2002)JosipBegovacSZMF712761041 (Pediatr Infect Dis J. 1990 )AnteSimonićHAZU712741153 (Neuroscience Research 2000)JagodaŠuškovićPBF232729102 (J Appl Microbiol 2003)ŽeljkaVukelićSZMF242691169 (Anal Chem 2005)PredragSikirićSZMF1522672165 (Eur J Pharmacol 1997)DamirJežekPBF782671023 (Endocrinology. 2004 )BojanJelakovićSZMF1052667281 (Proc Natl Acad Sci USA 2007)ZoranZgagaPBF212667136 (Nucleic Acids Res 1989)VjekoslavJerolimovHAZU622651126 (Int J Prosthodont 2002)NevenHenigsbergSZMF552641048 (Psychol Med. 2008 )StjepanGamulinHAZU492631043 (Biochem Int 1984)IvaDekarisHAZU57260958 (J Immunol 1999)AleksandraSinđićSZMF272591041 (Endocrinology. 2001 )PredragHorvatPBF25258967 (Biomacromolecules 2005)NikolaLjubešićHAZU50258944 (J MATER SCI 1994)ZdravkoPetanjekSZMF24257966 (J Comp Neurol 2003)MagdalenaGrceIRB392551165 (J Virol Methods 2000)TihanaŽanić GrubišićFBF24253872 (ELSEVIER SCIENCE BV,2002)MarkoRadačićVeleučilište u Šibeniku52251937 (Mutat Res 1978)MihaelSkerlevSZMF32244944 (Pediatr Dermatol 2003)BrankaZorcFBF662411126 (Amer Chemical SOC,2005)NadaMihelčić-ČikešSZMF42240943 (Rheumatology (Oxford) 1999)BlaženkaKosPBF182409102 (J Appl Microbiol 2003)Goran Igor VinkoKlobučarPMF/Biologija28238871 (Mutat Res-Gen Tox En 2001)IgorFrancetićKBC Rebro68230935 (Bone Marrow Transplant 1989 )DragutinSkokoHAZU13228849 (Biochemistry 2004)OlgaKronjaFBF472211233 (Chemistry 2006)NikicaGabrićSvjetlost41220769 (Ophthalmology2007 )SnježanaŠkrablin KučićSZMF27218941 (Hum Immunol 1998)ZlatkoMihaljevićSPMF/Biologija502121021 (Vet Parasitol 2005)DunjaRogićKBC Rebro322125153 (J Clin Invest 1998)VesnaJurešaSZMF/ŠNZ24211741 (Int J Epidemiol 1991)RenataZadroFBF52210758 (NATURE PUBLISHING GROUP,2005)VesnaMedvedSZMF/Psihijatrija46209936 (Acta Psychiatr Scand. 1989 )AlmaMihaljević-PelešSZMF/Psihijatrija29209938 (Prog Neuropsychopharmacol Biol Psychiatry. 2002)NikolaJovićHAZU1612061022 (Scr Mater 2006)SvjetlanaLuterottiFBF41205933 (Analyst 1992)MiljenkoSolterSZMF/Interna medicina40200876 (Dev Biol 2004)KsenijaZahradkaIRB131976113 (Nature 2006)TomislavDomazet-LošoIRB8195672 (Genome Res 2003 )VelimirŠimunićSZMF/Ginekologija27190849 (Fertil Steril 1994)BrankoKozulićPBF10188759 (Anal Biochem 1979)BranimirŠimićPBF104181645 (J Appl Toxicol 2000)ŽeljkoTrgovčevićHAZU56181926 (Radiat Res 1969)LeonardoPatrljKB Dubrava26175649 (Dig Surg. 2000)LovorkaGrgurevićSZMF351735105 (Nat Genet 2009 )ŽeljanMalešFBF25171933 (J Ethnopharmacol 1996)AlemkaMarkotićSZMF63169737 (J Med Virol 2002)FranoKršinićHAZU21168733 (J PLANKTON RES 1998)MelitaŠalković-PetrišićSZMF37162758 (J Neurochem 2007)IvanPrpićHAZU93162733 (Clin Genet 2003)SenkaDjakovićPBF21160742 (Development 2006)ZdenkoStanecKB Dubrava31159837 (J Reconstr Microsurg 1998)RenoHrašćanPBF20156643 (J Pathol 1995)StanislavUršićFBF31151878 (Acta Endocrinol 1969)VlatkaZoldošPMF/Biologija18150541 (Theor Appl Genet 1999)VladimirBermanecHAZU39150731 (European J Mineralogy 2006)DankaGrčevićSZMF35149836 (J Immunol. 2000 )MarioHabekSZMF/Neurologija77146621 (Hum Mutat. 2008 )MiloradMrakovčićPMF/Biologija56143828 (Biol conserv 1995)VelimirBožikovKB Dubrava42142622 (Eur J Clin Chem Clin Biochem. 1997 )GordanaMlinarić-GalinovićSZMF23140562 (Clin Exp Immunol 2000)MarinMatošićPBF26139822 (Water Sci Technol 2005)SpomenkaManojlovićSZMF48137632 (J Mol Med (Berl). 2000)BrankaLevajPBF18137640 (J Am Sos Hortic Sci 1993)VišnjaBesendorferPMF/Biologija23134741 ( Theor Appl Genet 1999)GordanaRusakPMF/Biologija35133728 (Food Chem 2008)VladimirTrkuljaSZMF40132620 (Eur J Neurol 2008)IgorVlahovićHAZU19129491 (Palaeogeogr Palaeocl 2005)RankoBilićSZMF/Ortopedija16126732 (Int Orthop 2006 )JosipĐelmišKBC Petrova30126636 (Eur J Obstet Gynecol Reprod Biol. 2002)BrankaPevalek-KozlinaPMF/Biologija30125721 (Sci Total Environ 2007)VladimirGoldnerHAZU46125726 (Pacing Clin Electrophysiol 2000)KatarinaBerkovićPBF31121535 (CORROSION 1992)MarioŠlausHAZU32120727 (Am J Phys Anthropol 2000)MladenKerovecPMF/Biologija26118721 (Mol Ecol 2009)KoraljkaGall-TrošeljIRB25116640 (J Oral Pathol Med 1998 )ValerijeVrčekFBF27115722 (J Phys Chem A 2002)KrešimirSankovićFBF27114917 (Int J Radiat Biol 1994)