Počelo je kada su prije tri godine slovenske vlasti odbile dopustiti privatnoj britanskoj franšizi da izdaje diplome, jer nisu imali potrebne akreditacije Foto: Slobodni filozofski
Europska komisija pokrenula je postupak protiv Slovenije kojim traži da ta zemlja promijeni svoje zakone o visokom školstvu jer smatra da se protive tržišnim načelima.
Komisija je zaprijetila Sloveniji da će je tužakati Europskom sudu pravde ako joj ne udovolji, što je na noge podiglo studente i profesore u Sloveniji. Smatraju da će ovaj "neoliberalni pritisak" i presedan koji visoko školstvo podređuje tržištu ne samo srozati kvalitetu visokog obrazovanja, nego i zabiti veliki čavao u lijes socijalne države i društvene jednakosti.
Neposredan povod zahtjevu za komercijalizacijom visokog obrazovanja zbio se prije tri godine kada su slovenske vlasti odbile priznati slovenskoj franšizi jedne privatne britanske škole da izdaje diplome.
Spor je izbio zbog pravila da svaka institucija visokog školstva koja želi raditi u Sloveniji mora proći akreditacijski i registracijski proces, što predviđaju gotovo sve zemlje pa tako i Hrvatska.
Komisija smatra da se takva regulacija "protivi slobodama poslovanja i slobodom pružanja usluga".
Komisija stoji pri stavu da je obrazovanje roba kao i svaka druga, iako Direktiva o uslugama na koje se poziva eksplicitno isključuje visoko obrazovanje kao tržišnu uslugu s obzirom na to da se i dalje smatra općim interesom, što, prema svemu sudeći, neće biti još zadugo.
Studentska udruga Iskra slučaj vidi kao nastavak pritiska europskih i međunarodnih institucija na Sloveniju da komercijalizira i deregulira visoko obrazovanje. Komisijin zahtjev, kažu u Iskri, ne krije samo opasnost od preplavljivanja obrazovnih ustanova upitne kvalitete koje se vode isključivo profitom, nego i svjedoči o Komisijinoj ideološkoj opredijeljenosti.
Jedan od odgovora Komisijina inzistiranja da pod svaku cijenu deregulira visoko obrazovanje i podredi ga tržišnim principima nalazi se i u Transatlantskom trgovinskom sporazumu (TTIP) između SAD-a i EU-a o kojem se pregovori vode potpuno netransparentno. Sporazum bi mogao zabetonirati komercijalizaciju visokog obrazovanja jer se njime predviđa da visoko obrazovanje potpada pod tržišne usluge, pa u tome treba tražiti razlog Komisijine odluke da disciplinira Sloveniju, a preko nje i ostale zemlje EU-a.
Slovenski studenti i profesori smatraju da bi to značilo korak unatrag u stvaranju naprednog društva koji jednaki pristup obrazovanju smatra osnovnim pravom građanina.
Ne treba prijeći Sutlu da se uvjerimo kako su pripreme za konačni udarac dostupnom javnom obrazovanju već u punom jeku. Dovoljno je pratiti veliku kampanju vodećih hrvatskih medija koji svakodnevno, poput svetog pisma, prenose riječi različitih predstavnika poslodavačkih udruga te kadrovskih i menadžerskih službi korporacija koji smatraju da su apsolutno pozvani i kompetentni davati savjete o reformi visokog obrazovanja, pri čemu su "prilagodba tržištu i gospodarstvu", "konkurentnost" i "fleksibilnost" glavni argumenti. Pametnome, ali siromašnome, dosta.