Izbori u Makedoniji – iskustvo jedne promatračice

Ako smo ikada bili negdje gdje su ljudi divno ljudski, a okružje u kojem žive potpuno  suprotno tome, onda je to Makedonija. Preciznije - Skopje, grad koji je u proteklih dvije-tri godine pretvoren u karikaturu urbanizma, pseudoklasike i lažnih simbola lažne prošlosti. Centar grada, ne veći od četvornog kilometra, nakrcan je novokomponiranim kipovima za koje nitko ne zna koga predstavljaju, izmišljenim makedonskim vojvodama na predimenzioniranim konjima, nakinđurenim mostovima i jedrenjacima visine trokatnice nasukanih u koritu Vardara koji nikada nisu i nikada neće nigdje ploviti. Ukratko – kulisa, koju su zamislili vladajući VMRO-DPMNE u već legendarnom projektu „Skopje 2014“. Prema službenim podacima za popločavanje centra i za pripadajuće kipove po okolnim novoredizajniranim vladinim zgradama i izmišljenim trgovima spiskano je oko 80 milijuna eura. Neslužbeno, cifra je višestruko prebačena, pa i do 700 milijuna eura.

Kontrolirani kaos

A nadomak najužeg centra grada – udžerice, kuće koje se zidaju do u beskraj, kako kome treba u obitelji vlasnika, te sad malo bočno te sad malo u zrak. Ima onih koje su kopija velebnih vila a la „Dinastija“, koje kao da se utrkuju u broju balkona, s kojekakvim zavijucima na fasadama. Na dva tri kata, u sladoled bojama. Ograđene su željeznim ogradama poput malih zimskih dvoraca. Zaprežna kola nisu rijetkost, psi uz njih vjerno trčkaraju, a prometni kaos nastaje samo zato što svaki vozač smatra da baš on ima prednost. I unatoč tom sveopćem metežu, sve nekako funkcionira – i gradski prijevoz, i mladi na biciklima, i šetači pasa u Gradskom parku, kao bilo gdje na svijetu.

U takvom okruženju - lažne raskoši i autentične erozije - u nedjelju su održani prijevremeni parlamentarni izbori.

Izvanredni parlamentarni izbori u Makedoniji u atmosferi dvogodišnje političke krize koja je nastala nakon što je opozicija optužila vladajući VMRO-DPMNE za krađu izbora u proljeće 2014. godine. Najveća borba vodi se između koalicije okupljene oko iskompromitiranog nacionalističkog VMRO-DPMNE na čelu s Nikolom Gruevskim i opozicijske skupine stranaka predvođene socijaldemokratima SDSM koje vodi Zoran Zaev. U igri su i dvije partije etničkih Albanaca - Demokratska unija za integracije (DUI)  i njezin lider Ali Ahmeti te Demokratska partija Albanaca (DPA) kojom predsjedava Menduh Tachi.

Makedonci u šest redovnih izbornih jedinica u zemlji biraju 120 zastupnika, dok u sedmoj izbornoj jedinici – inozemstvu - biraju do najviše tri zastupnika dijaspore. Na biračkim popisima upisano je gotovo 1,8 milijuna birača, od čega se njih oko 230.000 vodi na posebnom popisu, evidentirani su da rade u inozemstvu, ali i oni mogu glasati u zemlji.

Neažurirani popisi

Uoči izbora, makedonska nevladina organizacija CIVIL upozoravala je na neažurirane popise birača i pojavu fantomskih glasača, opasnosti od agitiranja i pritisaka na birače kako da glasaju. Unatoč tome, apelirali su na građane da se ne boje, da izađu na izbore i glasaju po svojoj savjesti. Istodobno, pozvali su sve političke stranke i koalicije da poštuju zakon i pravila poštenih, demokratskih i slobodnih izbora.

U trenutku dok ovo javljamo, nešto iza ponoći nakon izbornog dana, sigurna je samo izlaznost – prosječno oko 65 posto. Prema podacima Državnog izbornog povjerenstva još nema apsolutnog pobjednika. Na do sada prebrojanih 1.045.553 prebrojanih glasova, koalicija VMRO-DPMNE osvojila je 38,23 posto, socijaldemokratska grupacija oko SDSM-a 36,35 posto te albanski DUI 7,39 posto.

Unatoč trenutnoj pat poziciji, i vladajući i opozicija proglasili su pobjedu. Indikativno je, međutim, što je sa pobjedničkim govorom prvo izašao lider opozicije Zoran Zaev.

„O tome što je danas napravila Makedonija, pisat će povijest. U ovom trenutku, naša koalicija ima jedan mandat više. Slavite život! Pao je režim!“, uzviknuo je Zaev ispred zgrade vlade okupljenim građanima koju su izvikivali „Pobjeda! Pobjeda!“.

Sat vremena kasnije, javnosti se obratio i Nikola Gruevski. Po njegovoj interpretaciji, pobijedio je njegov VMRO-DPMNE.

„Ovo je naša deseta pobjeda po redu, ali i pobjeda Makedonije! Čestitam na fer, demokratskim i slobodnim izborima! Dobra večer za pobjedničku koaliciju!“, poručio je Gruevski.

Mirno, ali s manjkavostima

Službeno, izborni dan na biralištima prošao je relativno mirno. Iz naše perspektive na terenu, prije bismo rekli – mirno, ali s dosta manjkavosti, od naprasnog brisanja građana iz popisa birača, preko uočljive prisutnosti policije na lokacijama gdje su biračka mjesta do needuciranosti biračkih odbora.

Pratili smo izbore u okviru makedonske nevladine organizacije CIVIL, ali iskustva s birališta šteta bi bilo ne podijeliti i na novinarski način. Tim više, što su u nekim dijelovima nalik na hrvatske izborne manjkavosti.

Skopska općina Čair, birališta u osnovnoj školi koja je u proteklih 25 godina mijenjala ime kao na traci – od prvotnog „Dame Gruev“  do promjene u „7. mart“ da bi u konačnici bila preimenovana u „Adem Jašari“ po jednom od vođa i osnivača Oslobodilačke vojske Kosova. Barem desetak policajaca raspoređeno je na svim katovima škole. Na naše čuđenje otkud policija tako blizu biračkim mjestima, predsjednica jednog od biračkih odbora kratko nam je objasnila da je to normalno na početku i na kraju izbornog dana. Sati su prolazili, a policija nije odlazila. Ni u školi u Čairu, ni na desetak drugih birališta na kojima smo bili. Uredno su se izmjenjivali i dežurali, čak i pred malim područnim školama u okolici Skopja.

Navodno su raspoređeni u velikom broju da bi spriječili kupovanje glasova i agitiranje na biralištima i oko njih. Tijekom dana bilo je navodno nekoliko privođenja zbog toga, a i sami smo svjedočili policijskoj intervenciji u blizini birališta u romskom naselju Šutka.

Bilo je i „lova“ na tzv. fantomske birače, osobe koje su u grozdovima, po njih stotinu, prijavljeno na istoj adresi. Fantomske glasače vlast je pokušala iščistiti iz popisa birača uoči izbora, a u tom „čišćenju“ stradalo je i mnogo nevinih. I naš vozač s obitelji bio je jedan od njih. Nije ga bilo u popisu birača na biračkom mjestu gdje desetljećima glasa. Otišli smo s njim do općinske izborne komisije, pa do matičnog ureda zaduženog za Čair i još tri skopske općine. Bez uspjeha. Službenik nam je objasnio da nema mogućnosti ponovnog upisa na dan izbora, a da je izbrisan s biračkog popisa zbog toga što je umrežavanje više službenih baza podataka pokazalo da se neki podaci o njemu i njegovoj obitelji ne podudaraju. Uvjeravao nas je da je prije izbora takvim naprasno izbrisanim biračima poštom poslan službeni poziv da se jave i ponovno potvrde svoj pravi status, ali da je vjerojatno pošta zakazala i mnogima nije dostavila obavijest.

Samo u pola sata, koliko smo bili pred matičnim uredom, došlo je desetak građana s istom mukom – desetljećima su glasali, a sada ih nema. Ni njih, ni pedesetak članova njihovih obitelji. I kasnije tijekom dana, članovi više biračkih odbora su nam rekli da je bilo osoba koje nisu mogli glasati jer su odjednom izbrisani.

„To je logika „ako nisi s nama, onda si protiv nas“. Zato su nas obrisali“, kaže nam vidno ljut muškarac dok u rukama drži sedam osobnih iskaznica članova svoje obitelji, sve redom izbrisanih na ovim izborima.

„Treba da se pobunimo, da izađemo na ulicu, da ne šutimo“, ogorčen je drugi.

Optužbe prema VMRO-u

Među onima koji su nam se požalili, mahom je bila riječ o Albancima, starosjediocima. Samo su jedan muškarac i žena bili Makedonci. CIVIL je tokom izbornog dana zabilježio je da je izbrisano oko 2000 građana.

Optužbe za malverzacije idu na račun VMRO-DPMNE, stranke opterećene korupcijskim aferama i skandalom o prisluškivanju više od 20.000 građama. Jedan od sugovornika ne štedi riječi ni za partiju Nikole Gruevskog, ali ni na Europsku uniju koja mu „drži ljestve“.

„Kako Evropa daje novac ovom rukovodstvu!? Trebaju napraviti embargo, uvesti vize, a ne da oni novcem evropskih fondova pune svoje džepove“, bijesno nam govori.

Dok se vozimo s jednog na drugo biralište, čitamo plakat Državne izborne komisije koji bi trebao motivirati građane da glasaju. “Džaba samo bistriš politiku u taksiju. Izađi na izbore!“. Istu izbornu komisiju, CIVIL proziva za aljkavost i probleme s biračkim popisima zbog kojih mnogi građani neće moći upravo - glasati.

Našu sumnjičavost izazvalo je i čudna upotreba spreja za kontrolu birača, koji neobično brzo ishlapi s prsta poprskanog glasača ili se uopće ne primi. Sprej bi trebao služiti za sprječavanje višestrukih glasanja i zloupotrebe izbornog prava.

Gotovo nestvarno činila se i situacija na kraju izbornog dana, na biralištu u okolici Skopja u selu Laskarci. CIVIL je dobio dojavu o mogućim malverzacijama u zadnjim satima glasanja. Otišli smo tamo. U osnovnoj školi klasična slika: policija ispred zgrade i u hodnicima škole, a u razredima/glasačkim mjestima birački odbori uz pucketanje vatre iz peći rutinski odrađuju dežurstvo. Nije, kažu, bilo nikakvih problema, odziv je oko 50 posto.

U jednom od dva biračka mjesta, ipak nam je nešto čudno. Imaju dvije ravnopravne glasačke kutije, jedna bez službene oznake. Nerv promatrača je proradio, pa ispitujemo zašto su „aktivirali“ dvije glasačke kutije, gdje je službena naljepnica na jednoj od njih, jesu li to uveli u zapisnik.

„Tako je od sabajle. Dobili smo dvije kutije za svaki slučaj, ako nam ne bude dosta jedna, pa smo ih odmah obje postavili ujutro“, objašnjava nam predsjednik biračkog odbora i brzo lijepi službenu oznaku.

Uporni smo. Ostajemo do zatvaranja biračkog mjesta. Čekamo prebrojavanje glasova.

Pjevač u biračkom odboru

I onda iznenađenje. Birački odbor na čelu s predsjednikom očekuje da im mi kažemo kako će brojati glasove, pa čak da mi otpečatimo glasačke kutije. Čuvamo se od nepotrebnih intervencija, pažljivo pratimo brojanje. Nakon trećeg pokušaja, kada su se brojke iz popisa birača i broja listića iz kutija konačno poklopile – odlazimo uz savjet predsjedniku da drugi put bolje sluša na pripremnim predavanjima za članove biračkih odbora. Imali smo osjećaj da mu je laknulo zato što naše primjedbe na kraju ipak nismo upisali u službeni zapisnik o tijeku glasanja.

Slika s biračkih mjesta ne bi bila potpuna da barem crticom ne zabilježimo i susret s mladim opernim pjevačem skopske Opere, predsjednikom biračkog odbora u pitoresknoj područnoj osnovnoj školi u predgrađu Skopja. Okružen s figuricama od plastelina, dječjim crtežima i starim geografskim kartama, uz peć na drva, sjedio je na čelu biračkog odbora u crnoj svilenoj košulji sa srebrnim vezom. Kao da je upravo došao s neke operne premijere. Oči su mu zasjale kad je čuo da smo iz Hrvatske:

„Živio sam na Hvaru i u Splitu pet godina. Ljeti na otoku, zimi u gradu. Otac mi je bio pjevač. Pjevao je po luksuznim hotelskim terasama i brodovima. Jako mi je bilo lijepo“, kaže nam.

Danas kad je u profesiji zapravo naslijedio oca, ali sada kao školovani operni pjevač, angažman u biračkom odboru smatra priličnom mukom. Dobio ga je po nekoj čudnoj logici – kao Rom neobičnog zanimanja. Prostodušno se zgrozio kad je shvatio da nakon ovih izvanrednih parlamentarnih izbora, uskoro idu novi – lokalni. Već u proljeće iduće godine.

Upravo ta slika nasmiješenog nostalgičnog mladog čovjeka u okruženju toplog šarenog razreda u pomalo trošnoj školi, ono je ljudsko lice s početka priče, koje ne ovisi ni o Grueovskom ni o Zaevu. Ni o pompoznim vladinim palačama ni o sramotno malim prosječnim plaćama od 360 eura. Koje ovisi isključivo o sebi. Da čuknemo vo drvo!