Skoči na glavni sadržaj

Potpis za Stožer potpis je za povratak Hrvatske u devedesete

potpis-za-stozer-potpis-je-za-povratak-hrvatske-u-devedesete-1169-1094.jpg

Hrvatska je potpisala bilateralne ugovore o zaštiti nacionalnih manjina s Italijom, Mađarskom, Češkom i Srbijom. Hoće li doći i do recipročnog smanjivanja prava Hrvata u tim državama?

Protječe prvi tjedan prikupljanja potpisa za raspisivanje referenduma kojim Stožer za obranu hrvatskog Vukovara želi smanjiti prava nacionalnih manjina. Nakon inicijative U ime obitelji, to je već druga ovogodišnja kampanja kojoj je cilj ograničavanje ljudskih prava.

Što zapravo želi Stožer? Formalno, želi dobiti podršku građana za izmjenu Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i to tako da pravo na službenu upotrebu manjinskog jezika i pisma u nekoj općini ili gradu ubuduće bude moguće samo ako neka manjina na tom području čini najmanje polovicu stanovništva. Sada je taj prag – najmanje jedna trećina.

Prema sadašnjem Ustavnom zakonu, službena upotreba manjinskog jezika i pisma obavezna je u 27 općina i gradova. U njima, naime, pripadnici manjina čine više od 33 posto stanovništva.

Ako bi se incijativa Stožera provela u djelo – broj općina i gradova s obaveznom dvojezičnošću pao bi na 17. Dakle, 10 općina i gradova više ne bi imalo zakonsku obavezu poštivati ravnopravnu upotrebu manjinskog jezika i pisma.

Nova restriktivna odredba pogodila bi ne samo Srbe u Vukovaru – što je Stožeru prioritet – nego i pripadnike srpske manjine u Vrbovskom te u općinama Donji Kukuruzari, Plaški, Vojnić i Gračac. I to nije sve. Dizanjem praga za dvojezičnost to bi pravo izgubili i Česi u Končanici, Mađari u Kneževim Vinogradima te Slovaci u Punitovcima. Zakonska obaveza više ne bi postojala ni za dvojezičnost u Grožnjanu za talijansku nacionalnu manjinu. Ukratko, Stožer u želji da izbriše ćirilicu iz Vukovara, zapravo briše i obavezu dvojezičnosti i za neka druga mjesta gdje žive Srbi, ali i Česi, Mađari, Slovaci i Talijani.

Visoki zakonski prag od najmanje 50 posto koji predlaže Stožer nije novina. Ustavni zakon iz 1990-ih imao je sličnu restriktivnu odredbu. Dvojezičnost je bila obavezna samo u općinama i gradovima gdje je manjina činila većinu stanovništva. To se promijenilo tek 2002. godine. Novim je Ustavnim zakonom  uveden niži prag – najmanje trećina, što je i danas na snazi. Za takvo poboljšanje glasale su sve značajnije stranke.

Danas, nakon 11 godina, Stožer bi – vraćanjem visokog praga – vratio Hrvatsku u ratne devedesete. Danas dosegnute standarde zaštite manjinskih prava skotrljali bi više od deset godina unatrag.

Ako inicijativa Stožera prođe, to će se sasvim sigurno odraziti i na međudržavne odnose. Hrvatska je potpisala bilateralne ugovore s Italijom, Mađarskom, Češkom i Srbijom o zaštiti nacionalnih manjina. Teško da će te države šutke prijeći preko smanjivanja manjinskih prava u Hrvatskoj.

Pitanje je i hoće li onda doći i do recipročnog smanjivanja prava Hrvata u tim državama. Već sada stižu signali iz Vojvodine. Predstavnici tamošnje hrvatske zajednice upozoravaju da bi ukidanje srpskog jezika i pisma kao službenih u Vukovaru mogao postati argument za proglašavanje neustavnih pojedinih odredbi manjinskih zakona u Srbiji.   

Jedan od argumenata Stožera je i da se viši prag za obaveznu dvojezičnost ne bi kosio s europskim standardima zaštite manjinskih prava. To je samo djelomično točno.

 Istina je da nema jedinstvenog europskog rješenja, odnosno da nema nekog univerzalnog praga. Ima država koje potpuno negiraju postojanje nacionalnih manjina, neke daju pravo samo tradicionalnim manjinama ili onima zastupljenim u "znatnom" broju.

Incijativu je važno promatrati i kroz još jedan aspekt – onaj dnevnopolitički, pa i stranački. Od početka, gotovo punih godinu dana, inicijativu Stožera pratila je i podrška dviju stranaka – HDZ-a te HSP-a dr. Ante Starčevića

No, Hrvatska ima međunarodno preuzete obaveze. Prije svega, potpisala je Okvirnu konvenciju za zaštitu nacionalnih manjina i Europsku povelju o regionalnim ili manjinskim jezicima. Također, unapređenje prava manjina bio je jedan od uvjeta prilikom pristupanju Vijeću Europe, a kasnije i u pridruživanju Europskoj uniji. Kada bi se standardi sada spustili, te bi institucije sigurno reagirale.

Incijativu Stožera za referendum koja ulazi u područje ljudskih prava, važno je promatrati i kroz još jedan aspekt – onaj dnevnopolitički, pa i stranački. Od početka, gotovo punih godinu dana, inicijativu Stožera pratila je i podrška dviju stranaka – HDZ-a te HSP-a dr. Ante Starčevića. Bilo je tu svega – od HDZ-ova zahtjeva odgode uvođenja ćirilice u Vukovaru i peticije Ruže Tomašić još u siječnju ove godine, do proljetnih demonstracija na zagrebačkom Trgu bana Jelačića i čekičanja dvojezičnih ploča u Vukovaru i drugim mjestima ove jeseni, sve do sramotnog 18. studenoga.

Sve to  treba imati  na umu svatko prije nego što se eventualno nađe pred štandom Stožera gdje se potpisuje inicijative za raspisivanje referenduma. Prije uzimanja olovke u ruke, treba samo malo mućnuti glavom i  promisliti – želimo li živjeti u Hrvatskoj u kojoj ćemo danas izglasati manja prava za naše sugrađane manjince, sutra možda za strance ili tražitelje azila, a prekosutra...