Skoči na glavni sadržaj

„Prolazi li tajkunsko razdoblje hrvatske ekonomije?“

Goran Borković

<p>
Karijeru započeo u Sinjskim skojevcima. Nastavio u više različitih klubova iz Splita i Zagreba s promjenjivim uspjesima. Igru više bazirao na asistencijama nego na pogocima. Odlučio da neće završiti u nižerazrednom Vratniku.</p>

prolazi-li-tajkunsko-razdoblje-hrvatske-ekonomije-5389-6597.jpg

Na tribini novinar i publicist Ratko Bošković predstavit će svoju novu knjigu „Slom Hrvatske 2009.: Tko je kriv za 6 godina depresije i izgubljenih 200 tisuća radnih mjesta i 500 milijardi kuna“
Foto: Hrt.hr

Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja poziva vas na predstavljanje nove knjige Ratka Boškovića „Slom Hrvatske 2009.“ te raspravu „Prolazi li tajkunsko razdoblje hrvatske ekonomije?“ u petak, 31. ožujka u 12:00 sati u ulici Florijana Andrašeca 18 A/ I kat.

U pozivu se ističe da je pitanje Agrokora i njegovog vlasnika, Ivice Todorića, ključna tema posljednjih dana. Kakva će biti sudbina najvećeg i najpoznatijeg hrvatskog poduzetnika? Dolazi li s njegovim padom do završetka tajkunskog razdoblja hrvatske ekonomije i što bi to za Hrvatsku moglo značiti? Kao uvod u raspravu Ratko Bošković će predstaviti svoju novu knjigu „Slom Hrvatske 2009.: Tko je kriv za 6 godina depresije i izgubljenih 200 tisuća radnih mjesta i 500 milijardi kuna“.

Knjiga opisuje razvoj događaja u nekoliko pretkriznih godina, izjave vodećih političara i nositelja ekonomske politike, pregršt statističkih podataka te brojne razgovore i intervjue s ključnim akterima ekonomskih zbivanja u Hrvatskoj od 2008. do 2015. godine.

Cjelokupni razvoj krize i njene efekte knjiga promatra i kroz poslovne priče Goranka Fižulića, Stipe Gabrića Jamba i Tomislava Tukića, koji su svaki na svoj način obilježili hrvatsku ekonomiju od 2000. godine. No, ni jedan od njih nije bio ni približno velik i sistemski važan za hrvatsku ekonomiju poput Ivice Todorića.

Uz autora knjige, u njenom predstavljanju sudjelovat će i urednik knjige, Matija Kroflin, a u raspravi Goranko Fižulić i Željko Perić. Raspravu će moderirati Željko Ivanković.

Donosimo isječke iz knjige:

Fižulić i Magma

U 2006. Magma je zabilježila izvanredan skok prihoda, čak 27,8 posto u odnosu na prethodnu 2005. godinu, na 662,4 milijuna kuna, od čega je 30 milijuna kuna bila neto dobit...

...Od uvrštenja do kraja 2007. godine Magminim se dionicama na Zagrebačkoj burzi trgovalo po cijeni od 258,12 do 375 kuna, a ukupni je promet u samo pet mjeseci premašio 195 milijuna kuna. Tržišna vrijednost Magme na kraju godine (burzovna kapitalizacija) iznosila je milijardu i 472 milijuna kuna, a vlasnički udjel supružnika Fižulić vrijedio je gotovo 900 milijuna kuna. Zamalo su bili milijarderi.

U predstečajnoj nagodbi za Magmu utvrđene su ukupne tražbine veće od pola milijarde kuna...

Jambo i Sanabilis nekretnine

„Kad imate viška novca, onda razmišljate u što je dobro uložiti. Mi godišnje ostvarimo značajne prihode koji se mogu reinvestirati“, rekao je Gabrić u veljači 2008. Jutarnjem listu. „Danas je najbolji biznis bav­ljenje nekretninama, što se pokazalo i ovih dana... Ja 'nanjušim' biznis, ne pitam ni ženu, ni mamu ni ćaću za savjet. Donosim odluku u trenu.“

S dobivenim kreditom Sanabilis nekretnine nastavile su kupovati parcele na Nuncijati, prema Jambovim riječima, površinu otprilike jednaku onoj koju je on sam kupio vlastitim novcem na svoje ime, a na svaku kupljenu parcelu Raiffeisenbank Austria je upisala hipoteku. Kao jamstvo za povrat kredita Stipe Gabrić je banci, saznat će se ka­snije, založio i obiteljsku kuću, nekoliko nekretnina na Dubrovačkom primorju i obiteljska poljoprivredna zemljišta.

„Ja sam išao bona fide, u dobroj, ljudskoj vjeri. Ja nisam varalica, ja tog genetskog koda nemam. Ja sam njima dao moju kuću i puno mojih vrijednih nekretnina, da bi im malo to pojačao, a oni su se počeli pona­šati kao pravi lihvari. Ovršili su kuću u kojoj ja živim i još puno drugih mojih vrijednih nekretnina, ali njima je ista stvar kao i meni: ne mogu prodati ništa. Ne mogu ni darovati.“

 

Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2017. godinu