Skoči na glavni sadržaj

Tko danas može vratiti cijeli kredit?

Saša Vejnović

<p>Uvjeren da svaki pravi novinar mora biti pošten prema sebi, iskren prema čitateljima, odan činjenicama, nepokolebljiv u otkrivanju istine. Društvo treba prave novinare, u to nema sumnje. Treba se nadati da će doći vrijeme kad će ih ponovno trebati i vlasnici medija</p>

tko-danas-moze-vratiti-cijeli-kredit-1331-1242.jpg

Tužba se isplati, ali klijent mora imati spreman sav novac potreban za vraćanje kompletnog kredita

Prvi osnovni sud u Beogradu presudio je u koristi klijenta jedne poslovne banke u Srbiji koji je imao kredit u švicarskim francima, javljaju srpski mediji. No iako je presuda u njegovu korist, klijent (kojemu nije otkriven identitet) bi se mogao naći u novom problemu. Naime, ugovor između njega i banke postao je ništetan, što znači da banka njemu mora vratiti ono što joj je uplatio, ali i on banci mora vratiti kompletan kredit, doduše po tečaju koji je vrijedio u trenutku kad ga je podizao. 

U obrazloženju presude se navodi da je banka jednostranim povećanjima kamatnih stopa i tečajnih razlika klijenta dovela u nemogućnost vraćanja kredita.

Klijent je, nakon što je pet godina otplaćivao stambeni kredit od 72 tisuće švicarskih franaka, otplatio svega tri tisuće franaka i to upravo zbog rasta tečaja i jednostranog podizanja kamatne stope. Nakon što više nije mogao plaćati rate banka je s njim raskinula ugovor, a čitav slučaj je završio na sudu. 

Dejan Gavrilović iz udruge bankarskih klijenata "Efektiva" rekao je za RTS da svaka strana mora vratiti onoj drugoj ono što je primila u dinarima. "Klijent će banci morati vratiti 3,5 milijuna dinara koje je dobio po tečaju taj dan, a banka će njemu morati vratiti sve uplate koje su bile u dinarima, ali po tečaju koji je vrijedio prije šest godina. On je tada bio 45, a sada je 95 dinara", kaže Gavrilović. 

Iz Udruge franak poručuju da zakoni o obveznim odnosima (na temelju kojeg je beogradski sud presudio u ovom slučaju) gotovo identični, posebno u dijelu koji govori o odredivosti ugovorne činidbe. "To je dobar signal i za Republiku Hrvatsku, gdje također možemo očekivati slične presude zbog nezakonito ugovorenih kamata u desecima tisuća ugovora", poručuju iz Udruge franak, dodajući da je to i novi vjetar u leđa svim dužnicima kredita u eurima i kunama, koji su im se odlučili javiti radi pokretanja novog kolektivnog sudskog procesa. "Uslijed pokretanja potencijalnih privatnih sudskih sporova možemo i ovdje očekivati presudu u korist dužnika zbog desetaka tisuća nezakonito ugovorenih kamata u svim kreditima koji su ugovoreni prije 1. siječnja 2010.", poručuju iz Udruge franak.

Što se pak hrvatskog "slučaja franak" tiče, potvrdi li se prvostupanjska presuda, koju je 4. srpnja donio sudac Radovan Dobronić, hrvatske korisnike kredita u francima neće zadesiti ovakav scenario. Prvostupanjskom presudom se bankama nalaže da u roku od 60 dana potrošačima smanje glavnicu na kunski iznos s početka ugovornog odnosa na koju će se primjenjivati početna kamata koja će biti fiksna do kraja otplatnog perioda. Međutim, trenutno se i u Hrvatskoj vode sudski postupci po privatnim tužbama koji su gotovo identični ovome u Srbiji. Nekoliko takvih klijenata zastupa i Nicole Kwiatkowski, odvjetnica koja zastupa i Udrugu franak u kolektivnoj tužbi, no kaže da postoji još postupaka u kojima korisnike kredita zastupaju i drugi odvjetnici. 

U slučaju da klijent dobije u ovakvom postupku, ugovor o kreditu bi se proglasio ništetnim pa bi banka i klijent također morali vratiti sve što su si dužni. Kwiatkowski, međutim, ne smatra da bi korisnik kredita u tom slučaju bio u novom problemu. "Kada bi, primjerice, osoba koja je prije šest godina podigla stambeni kredit od 90 tisuća eura, što je sad oko 690 tisuća kuna, na 30 godina, dosad bi banci uplatila 320 tisuća kuna. U slučaju takve presude, odnosno da joj banka vrati sve dosad uplaćeno, a ona banci kompletan podignuti iznos, trebala bi banci uplatiti još oko 50 tisuća eura. Međutim, kada bi sad htjela prebiti kredit, morala bi vratiti još oko 84 tisuće eura, zbog toga što su najveći dio dosad uplaćenih rata bile kamate", kaže Kwiatkowski. 

Jasno je da je klijent u konačnici u dobitku, no pitanje je koji korisnik stambenog kredita danas ima toliki novac. Odnosno, da ga je imao, kredit mu ne bi bio ni potreban. Korisnici ovakvih kredita uglavnom se danas nalaze u još težoj financijskoj situaciji nego što su bili prije nekoliko godina, odnosno u vrijeme koje je prethodilo teškoj gospodarskoj i financijskoj krizi. Klijentu, doduše, ostaje stan kojeg može pokušati prodati i tako namaknuti sredstva, no povrat novca bi se morao dogoditi najkasnije 15 dana od pravomoćnosti presude. 

Međutim, ni Goran Aleksić, koordinator pravnog tima Udruge franak, ne smatra da bi ovakva presuda bila novi udarac za klijenta. "On je vjerojatno baš to i htio. Jer da nije to htio, onda bi tražio da mu se vrate preplaćene rate kao i svi drugi dužnici", kaže Aleksić, dodajući da takav tužbeni zahtjev u pravilu postavlja osoba koja ima novac za vraćanje. 

U Hrvatskoj je u pripremi i kolektivna tužba u slučaju kredita u eurima i kunama. Iz Udruge franak su prije tjedan dana pozvali korisnike ovakvih kredita kojima su banke također jednostrano povećavale kamate da im se jave. Odaziv je, navodno, dosta velik, a kako se radi o opsežnoj pripremi, podnošenje tužbe ne očekuje se prije veljače.