Skoči na glavni sadržaj

Ukradena bista Ive Lole Ribara

ukradena-bista-ive-lole-ribara-6477-8396.jpg ukradena-bista-ive-lole-ribara-6477-8398.jpg ukradena-bista-ive-lole-ribara-6477-8400.jpg

Policija navodi kako je bista ukradena rano u nedjelju, a o njezinu nestanku dojavili su građani u 14,45 sati
Foto: Antifašistički Vjesnik

U dva navrata, bista je bila uništena grafiterskim sprejem, no brzo je očišćena
Foto: Antifašistički Vjesnik

Bistu Ive Lole Ribara u park u Prilazu baruna Filipovića ponovno je postavio u listopadu 2017. zagrebački gradonačelnik Milan Bandić
Foto: Službene stranice Grada Zagreba

Bista partizanskoga narodnog heroja Ive Lole Ribara ukradena je u nedjelju s postolja spomenika iz parka u Prilazu baruna Filipovića u Zagrebu, potvrdila je Policijska uprava zagrebačka. 

Policija navodi kako je bista ukradena rano u nedjelju, a o njezinu nestanku dojavili su građani u 14,45 sati.

Prikupljene informacije o bisti policija će objaviti u ponedjeljak.

Bistu Ive Lole Ribara u park u Prilazu baruna Filipovića ponovno je postavio u listopadu 2017. zagrebački gradonačelnik Milan Bandić nakon što je početkom 90-ih skinuta sa svog postolja. 

Nedugo nakon toga pokrenuta je inicijativa Kluba zastupnika Neovisni za Hrvatsku za uklanjanjem biste.

Ideološke razloge za micanje biste Neovisni za Hrvatsku Zlatka Hasanbegovića i Brune Esih pokušali su zamagliti tzv. pravnim i proceduralnim razlozima u čemu ih je naprasno podržao i Bandić, uloživši u zadnji čas amandman kojim je pristao na preispitivanja procedure o postavljanju biste koju je sam svečano otkrio.

Početkom prosinca odlučeno je da Ivo Lola Ribar ipak ostaje u parku jer zastupnici zagrebačke Gradske skupštine većinom glasova nisu prihvatili inicijativu stranke Neovisnih za Hrvatsku. HDZ je bio suzdržan čime je praktički ta stranka 'spasila' Ivu Lolu Ribara.

U dva navrata, bista je bila uništena grafiterskim sprejem, no brzo je očišćena. 

Ivo Lola Ribar rođen je u Zagreb 1916., a poginuo na Glamočkom polju u BiH 1943. Za vrijeme studija pristupio je komunističkoj omladini te 1937. vodio omladinsku komisiju CK KPJ, a od 1937. je i tajnik CK SKOJ-a i na toj dužnosti ostao je sve do svoje smrti. Kao član CK KPJ i Vrhovnog štaba sudjelovao je u organiziranju partizanskoga pokreta. Bio je jedan od najbližih suradnika Josipa Broza Tita.