Skoči na glavni sadržaj

Beus Richembergh: Vlada se ponaša bezobrazno prema Nacionalnoj zakladi za razvoj civilnog društva

beus-richembergh-vlada-se-ponasa-bezobrazno-prema-nacionalnoj-zakladi-za-razvoj-civilnog-drustva.jpg

Vlada se preko Upravnog odbora Zaklade ponaša kao da je vlasnik tog novca, upozorio je saborski zastupnik GLAS-a
Foto: HINA/Denis CERIĆ

Uoči današnje rasprave u Saboru, Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina u srijedu je jednoglasno podržao Izvještaj o radu Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva za 2016. godinu.

Zamjenik upraviteljice Nacionalne zaklade Luka Bogdan izvijestio je da je kroz ulaganje u 394 podrške u koje je bilo uključeno 615 organizacija civilnog društva u 2016. godini omogućeno zapošljavanje 826 osoba. Zaklada je kroz odobrene 394 financijske podrške udrugama civilnog društva podijelila ukupno 42,8 milijuna kuna.

Bogdan je kazao i da su lani posebno pazili na regionalnu zastupljenost, odnosno, da u svakoj županiji bude dodijeljena podrška nekim civilnim udrugama. Izvijestio je da se Nacionalna zaklada 2016. godine suočila sa smanjenjem sredstava za rad Zaklade što, međutim, nisu bitno osjetili u radu.

Naglasio je da su im ove godine dostupna i sredstva Europskog socijalnog fonda (ESF) tako da u apsolutnom iznosu Zaklada ima više novca na raspolaganju.

Ljubicu Lukačić (HDZ) zanimalo je postoji li način da se pomogne nekim udrugama za osobe s invaliditetom koje su pred gašenjem te da se dio sredstava usmjeri na plaćanje hladnog pogona kako bi mogle funkcionirati. Založila se da se posebnim zakonom zaštiti udruge za osobe s invaliditetom.

Goran Beus Richembergh (GLAS) ustvrdio je da se Vlada već neko vrijeme ponaša izrazito agresivno i bezobrazno prema Zakladi te da je dio svojih obaveza iz ministarstava prebacila na Zakladu te da njezine poslove obavljaju udruge, a pritom im se smanjuju sredstva, pogotovo u resoru socijale.

Udruge važne, ali s manje utjecaja

Sličnu je primjedbu imala i Ana Komparić Devčić (SDP) koja je ocijenila da su udruge izuzetno bitne jer rade poslove koje bi trebale raditi jedinice lokalne i regionalne samouprave i Vlada.

„Ako su im prebacili obaveze, onda im se trebaju prebaciti i sredstva da mogu obavljati te poslove, no, sredstva za udruge se sustavno smanjuju“, upozorila je.

Predsjednik Odbora Milorad Pupovac (SDSS) ocijenio je da udruge civilnog društva imaju sve manje utjecaja na javni i društveni život.

„Povećanje broja korisnika sredstava za civilno društvo, poput braniteljskih i sličnih udruga, dodatno opterećuju ukupan fond i treba vidjeti kako se nositi s tim“, kazao je Pupovac.

I Beus Richembergh smatra da su Zaklada i sredstva koja raspodjeljuje prvotno bila namijenjena užem krugu korisnika te da se Vlada preko Upravnog odbora ponaša kao da je vlasnik tog novca.

Bogdan je uzvratio da se u Upravnom odboru Zaklade nalaze tri predstavnika Vlade, što je u okviru Statuta.

Kazao je i da Zaklada danas financira 49 udruga za osobe s invaliditetom te 13 centara znanja. Otvoreno je i nekoliko regionalnih podružnica izvan Zagreba, s po petero zaposlenih koji će pružati podršku prijaviteljima za sredstva ESF-a, čime želi ojačati regionalni pristup i pomoći udrugama izvan Zagreba da kvalitetnije apliciraju na natječaje.

Vlada predlaže pomoć STEM području

O izvještaju Zaklade očitovala se i Vlada. U dostavljenom mišljenju, Vlada predlaže Saboru da prihvati Izvještaj, a Zakladi preporuča „ulaganje dodatnih napora“ u razvoj sustavnog modela podrške prijaviteljima na natječaje iz ESF-a i unapređenje decentraliziranog modela podrški.

Među preporukama Vlade su i daljnje poboljšanje modela financiranja Centara znanja za društveni razvoj i uvođenje dodatnih podrški, poput pomoći STEM području i zapošljavanju mladih.

Inače, zajedno s Izvještajem za 2016., Sabor bi danas trebao raspraviti i Izvještaj o radu Zaklade za 2015. godinu kojeg je upraviteljica Zaklade Cvjetana Plavša Matić uputila Saboru još u travnju prošle godine, a saborski Odbor za ljudska prava raspravio prije gotovo godinu dana, u studenom 2016.