Hrvatska će biti jedna od 16 zemalja EU ubačenih u proceduru dubinske analize ekonomske i financijske situacije, tzv. makroekonomskih neravnoteža u sustavu.
Dobar dio njih se pod povećalom našao i lani. Novost je ove godine da su u neravnoteže uključene i dvije članice gdje je nađen neuobičajen suficit, Njemačka i Luksemburg. Sve što iskače iz okvira prijeti stabilnosti susjedstva. Jer, zemlje operiraju na unutarnjem tržištu pola milijarde potrošača dijeleći neke zajedničke zakone ali, istovremeno, držeći se nacionalnog terena. Neravnoteža u bilancama precizno je definirana odgovarajućom EU uredbom i to je „bilo koji trend u makroekonomskoj situaciji koji negativno utječe ili bi mogao polučiti negativan učinak primjerenom funkcioniranju ekonomije države – članice ili ekonomske i monetarne unije ili unije u cjelini“. Poseban su slučaj teški poremećaji s potecijalnom „dovođenja u pitanje primjerenog funkcioniranja ekonomske i monetarne unije“.
Europski je semestar, kako je okršten proces brige o domaćinskom ponašanju, čedo gospodarske krize. Članice EU brzo su se složile, pritisnute problemima i suočene s poražavajućim brojkama, da će, u interesu svih, međusobno pretresati nacrte nacionalnih proračuna i na vrijeme reagirati na svaki, makar sitan, alarm. Članice u problemima dobit će sve vrste pomoći, ali morat će se pridržavati prihvaćenih rokova smanjivanja javnog duga i proračunskog deficita. U konačnici, ne bude li tako, moguća je kaznena mjera u iznosu do 0,2 posto BDP-a. Do sada niti jedna članica EU nije došla do obaveznog, beskamatnog deponiranja kazne ali da je nekima bilo gusto – bilo je!
Europski semestar starta objavom jesenske analize gospodarskih trendova, potom se objavljuje koje će zemlje ići pod dodatne provjere i, uz to, daje procjena stanja nacionalnih proračuna. Na proljeće će sve istine biti na vidjelu i sve mjere predložene, čime se ulazi u onaj teži dio procesa, sređivanje nacionalnih financija.
Hrvatska u proceduru provjere zdravlja gospodarstva i, paralelno s tim, pretresanja nacrta proračuna, ulazi po prvi put. EU članice zanima, kao i u ostalih 17 slučajeva, što je posrijedi – dubinska analiza mora objektivno odgovoriti o prirodi problema i veličini rizika stvorenih prelaskom tridesetak parametara. U score se ubrajaju, osim temeljnih - proračunskog deficita i javnog duga -stopa nezaposlenosti, udjel izvoza, konkurentnost.
Novi je ciklus Europskog semestra za najnoviju članicu počeo burno ali s očekivanim podacima. Nakon jesenske ekonomske analize koja je poslagala brojke i činjenice, Europska je komisija za sve države–članice u proceduri dubinske provjere elaboirirala razloge zašto to čini. Hrvatska je lista očekivano (i deprimirajuće) dugačka – manjak konkurentnosti pogotovo na po Hrvatsku značajnim tržištima, neefikasno pravosuđe, nizak kvalitet poslovnog okruženja, prezadužen privatni sektor, rigidno tržište rada, niska direktna strana ulaganja, dramatičan pad izvoza
(među pet najgorih u EU), pogoršana socijalna situacija - s procjenom da je tridesetak posto stanovništva veoma blizu ili već siromašno - te visoka stopa nezaposlenosti, pogotovo mladih.
Dva dana nakon prvog paketa slijedile su ocjene nacrta proračuna. Hrvatska je, prema pravilima, ranije objavila svoj nacrt iz kojega je razvidno da će prihodi biti niži od rashoda. Hrvatska je prekršila (kao i većina čanica EU i to daleko dublje od najnovije u društvu) oba temeljna kriterija, tri posto BDP-a gornje granice proračunskog deficita i 60 posto BDP-a javnog duga. Oba su kriterija, znana kao mastrihtski, nedavno obilježila dva desetljeća postojanja.
To ne znači da automatski starta procedura peglanja prekoračenja. Temeljem proljetne ekonomske analize i trendova, EK će moći preporučiti Vijeću ili zaustavljanje procedure, ili set mjera ili, u najgorim slučajevima, krenuti u korektivnu akciju s veoma striktno definiranim obavezama i rokovima. Pravila su čvršća za zemlje monetarne unije.
Na off-the-record briefingu za akreditirane novinare glavni analitičari Komisije naglašeno su se odupirali pomisli da je Europska komisija ta koja će nametati mjere. Svaka zemlja suvereno odlučuje o svom nacionalnom proračunu, preporuke može, ali ne mora prihvatiti, može tjerati po svome da bi se, na kraju balade, ipak suočila s muzikom jer je prekršila ono što je prihvatila ulaskom u EU.
Taman u vrijeme otvaranja prvog dijela proračunskog paketa, u Den Haagu je trajao ultradesničarski dernek. Juniorka Le Pen, Marine, grlila se s nizozemskim Geertom Wildersom u „povijesnom danu“ koji je, po dvojcu, „početak oslobađanja od europske elite, briselskog monstruma“. Wilders je potom dodao: „Želimo odlučivati o nadzoru naših granuica, naših para, naše ekonomije, naše valute“, a Le Penova je plakala kako su „stare europske nacije prisiljene tražiti autorizaciju Bruxellesa u svim okolnostima, prisiljene podnositi proračune šefici i koristiti valutu koja je pokazala neučinkovitost“. Dokazana nemaštovitost u programima. Nizozermski je karikaturist branio „svoga“ tvrdeći da je u „50 boja smeđe“ slikoviti Geert samo naivna žrtva zloćudne Francuzice.
Rečeni Geert je, naravno, karijeru startao antiislamističkom platformom, ali se prebacio na lukrativniju, antieuropsku. Francusko–nizozemski dvojac najavio je ujedinjeni nastup krajnje desnice na izborima za Europski parlament. Pridružiti će im se, možda, sestrinska austrijska Slobodarska stranka. Za Ružu Tomašić ne znamo, ona je do sada tvrdila da je proEUropejka. Jučer se preko twittera ogradila kako ne namjerava ući u taj novi savez. "Europski konzervativci i reformisti su moj klub, a Savez ECR obitelj HSPAS.a. Toliko o spekulacijama da ću se pridružiti nekakvoj nacionalističkoj koaliciji", ustvrdila je. Stekli smo, međtuim, dojam da će njeno krajnje opredjeljivanje ovisiti o procjeni koliko će zainteresiranih najnoviji savez okupiti.
Za sada, ujedinjenih 50 nijansi smeđe namjerava držati dobar glas distanciranjem od grčke Zlatne zore.
Britanski favorit za izbore za EP, UKIP, ne želi imati posla s dvojcem iz Den Haaga, kao i većina euroskeptičnih stranaka kojima bi bilo draže držati se glavne struje - koja je i onako, trseći se zadržati glasače, prigrlila neke od njihovih ideja.
„Glasovi očaja“, tvrde eksperti za narastajuću popularnost euroskeptika – koji su, s izuzetkom Austrijanaca, uglavnom van zastupničkih tijela, osim lokalno i ponegdje regionalno.
Popularnost euroskeptika izrasla je i iz standardne politike nacionalnih vlada. Za sve što je dobro zaslužne su one, pogotovo kad nisu, a za sve loše pokude idu na, uglavnom ni kriv ni dužan, Bruxelles.
U danima briselskih brojki i haških frazetina (frazetina stoga što je politika tzv. Bruxellesa samo i isključivo rezultat dogovora suverenih država – članica, koje su i glavne za provođenje europskih politika) u Parizu je sazvan summit o nezaposlenosti mladih. Hrvatska je bila među prvima koji su dostavili nacionalne planove za Inicijativu upošljavanja mladih, EU projekt težak šest milijardi eura, za start. Na Hrvatsku otpada 61,82 milijuna eura. Premijer Zoran Milanović nadigao je nekoliko domaćih obrva opaskom da je nezaposlenost mladih u Hrvatskoj niža od one službene Eurostatove brojke. Korektiv je u ovom slučaju rekordno visok udjel sive ekonomije, koji se vrti oko 30 posto BDP-a, zaslužan da zemlja s toliko poražavajućih službenih indeksa još uvijek, umjesto laganinija u kafićima i primarnih javnih tema tipa ćirilice i istospolnih veza, nema na ulicama bijesni narod koji traži kruh.