Češka – velesila medicinski pomognute oplodnje

Prva zemlja bivšeg istočnog bloka u kojoj se počelo s izvantjelesnom oplodnjom bila je nekadašnja Čehoslovačka. Zahvaljujući osnivaču asistirane reprodukcije i svjetski priznatom stručnjaku, češkom profesoru Ladislavu Pilky, u Brnu je 1982. godine rođeno prvo dijete iz epruvete, samo četiri godine nakon što je u Velikoj Britaniji rođena Louise Brown, prva beba rođena metodom IVF (in vitro fertilizacija) na svijetu.

Od tada se pomoću umjetne oplodnje u svijetu rodilo preko pet milijuna, a u Češkoj preko 100 tisuća djece. Liječnici danas Česima pomažu u začeću svakog petog djeteta, a u bliskoj budućnosti bi to mogla biti svaka treća beba. Češka je uz Španjolsku vodeća zemlja u Europi u medicinski pomognutoj oplodnji. Statistike uspješnosti su bolje nego, primjerice u Engleskoj.

Neplodnost je sve raširenija bolest, a umjetna oplodnja jedino rješenje za mnoge neplodne parove, a s druge sve uspješniji biznis: u Češkoj ima 43 klinike gdje se obavlja medicinski pomognuta oplodnja, dok ih je prije deset godina bilo upola manje. Radi lakše usporedbe i podatak da takvih klinika u Njemačkoj, zemlji osam puta većoj od Češke, ima oko osamdeset. Veliki dio klijenata čeških klinika čine stranci. Za upola manju cijenu mogu očekivati visoku kvalitetu usluge. Dolaze iz Rusije, Britanije, Njemačke, Izraela, ali i iz Hrvatske i ostalih država bivše Jugoslavije.



Medicinski turizam razvijen zbog dozvoljene donacije spolnih stanica



Koliki je interes svjedoči i održavanje sajma pod nazivom “For Fertility” u sklopa kojeg je i seminar za parove koji imaju problema s neplodnošću. Kako se Češka uspjela popeti na sam svjetski vrh u asistiranoj reprodukciji pojašnjava nam doktor Marek Koudelka, šef najveće češke klinike za umjetnu oplodnju “Reprofit International” iz Brna i učenik profesora Pilke. “Duga tradicija, velik broj stručnjaka, liberalni zakoni, dobra legislativa i stroga kontrola kvaliteta pod kontrolom države. Za razliku od okolnih država gdje je zakonom zabranjeno doniranje jajašaca i sperme, ili zamrzavanje ili istraživanje zametaka, u Češkoj je to dozvoljeno. Stoga k nama dolazi velik broj ljudi iz inozemstva, imamo razvijeni medicinski turizam”.

U Češkoj se godišnje provede gotovo 30 tisuća IVF ciklusa. U kliniku u Brnu dolazi 60 posto pacijenata iz inozemstva. Na opaske da je asistirana reprodukcija postala uspješan biznis i da je cijeli proces postao kao pokretna traka u tvornicama naš sugovornik odgovara:

“U pitanju je prije svega kvalitetna medicina. Pacijent sam odlučuje gdje će se liječiti prema pokazateljima uspješnosti i svom iskustvu. Ukoliko je klinika uspješna, naravno da je to onda i dobar biznis. Ali, morate neprestano investirati u tehnologiju i usavršavanje. Stručnost osoblja pokazuje da li je u pitanju kvalitetna medicina, a ne samo anonimni biznis.”



“Social freezing” ili preventivno zamrzavanje jajašaca i sperme



Prosječna starosna dob prvorotkinja se u posljednjih nekoliko godina u Češkoj povećala sa 25 na 30 godina. Kod žena je najveći neprijatelj plodnosti starosna dob. Znanstvena istraživanja pokazuju da već u 32. godini života žene imaju četvrtinu genetski nekvalitetnih jajašaca, a u 40. godini života je oštećena minimalno polovica spolnih stanica. Prije dvadeset godina u 70 posto slučajeva kod neplodnih parova problem je bio kod ženskog partnera, danas je to 50 posto, pa sve više muškaraca u ranim dvadesetim godinama pohranjuju spermu u kriobanci.

Do prije nekoliko godina su to bili uglavnom pojedinci koje je čekalo onkološko ili neko drugo liječenje koje bi moglo ugroziti njihovu plodnost. Zdravstveni problemi i dalje igraju veliku ulogu, ali prema podacima klinike “Reprofit” iz godine u godine dolazi sve više zdravih muškaraca, onih koji na poslu uglavnom sjede, i oni kojima prijeti veći rizik od nezgode, na primjer, sportaši. U Češkoj je zaživio takozvani “social freezing”, trend iz zapadne Europe. Mladi ljudi između 20 i 30 godina preventivno zamrzavaju spermu i jajašca.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije 1990. godine je u jednom mililitru ejakulata muškaraca iz razvijenog svijeta norma iznosila 80 milijuna spermija, postupno se smanjivala na 40, 2000. godine se smanjila na 20 milijuna, da bi se prema posljednjim podacima WHO iz 2010. godine normom smatralo 15 milijuna spermija. U nekim češkim klinikama 75 posto problema kod neplodnih parova je nekvalitetna sperma. Uzroci su stres, loša ishrana i minimum fizičkih aktivnosti. Prema tvrdnjama stručnjaka zamrznuta sperma može izdržati i nekoliko desetljeća. Iz leda se može izvaditi samo s dozvolom donora, a kad je u pitanju zametak, potrebna je suglasnost oba partnera.



Zametak - živo biće ili samo potencijal života?



Otkako se razvila asistirana reprodukcija protivnici zamrzavanja zametaka postavljaju pitanja da li je embrij netko ili nešto, što će biti sa zamecima parova u slučaju njihove smrti ili jednog od njih, koliko dugo će zameci izdržati u kriobankama. I unutar istog kulturno-civilizacijskog kruga postoje različiti pogledi na to kad nastaje život. Za neke je to trenutak spajanja jajašca i spermija, za druge ulazak embrija u maternicu, za treće tek srčana aktivnost zametka. Pitali smo doktora Koudelku kako bi odgovorio protivnicima asistirane reprodukcije na optužbu da se uništavanjem embrija u procesu izvantjelesne oplodnje, zbog eventualnih nedostataka, u stvari ubija živo biće:

“Zametak nastao u trenutku spajanja spolnih stanica nije živo biće, on predstavlja samo potencijalni život. Velik dio zametaka nastalih prirodnim putem je genetski abnormalan. Njihov razvoj se ili zaustavi već u najranijoj fazi, ili ne savladaju ključan trenutak ugnježđivanja u maternicu. Istraživanja pokazuju da se oko 70 posto začetih embrija prirodnim putem uspješno ne razvija, dakle, potencijalni život se ne ostvari. Ta događanja ženski oganizam ne mora ni osjetiti, evenutalno se prikaže kao zakašnjelo krvarenje. IVF tehnike se fokusiraju na detekciju onih zametaka koji imaju najveći razvojni potencijal. Nije moguće govoriti o aktivnom uništavanju embrija jer se zameci s genetskim nedostacima u svom razvijanju zaustave sami. Potpuno isti proces, koji ne vidimo, događa se u prirodnom okruženju, u ljudskom organizmu”.

Katolička crkva u Češkoj, za razliku od one u Hrvatskoj, nema velik utjecaj na društvena pitanja, pa tako i na reproduktivnu medicinu. Ne da to ne bi željela, ali njezin utjecaj je vrlo ograničen. Dr Koudelka objašnjava: “Katolička crkva i pojedini parlamentrani zastupnici pokušavaju uvesti ograničenja u sadašnjem liberalnom zakonu o medicinski pomognutoj oplodnji. S druge strane se nalazi struka, koja se argumentima trudi smanjiti utjecaj ovih krugova, ali oni, uključujući i Katoličku crkvu, u našoj zemlji nemaju moć. Češka republika je trenutno najateističkija zemlja u Evropi”.



U pripremi novi zakon - više plaćenih pokusa, pomiče se starosni limit



U Češkoj zdravstveno osiguranje pokriva tri do četiri pokušaja umjetne oplodnje. Četiri, ukoliko se u prva dva ciklusa umetne samo jedan zametak kako bi se ograničile visoko rizične trudnoće s dvojkama ili trojkama. Država je nedavno odlučila odvojiti više novca za neplodne parove. Trebao bi se povećati broj plaćenih pokusa i povisiti starosna dob žena do koje imaju pravo na medicinsku potpomognutu oplodnju. Ministarstvo zdravlja je uvažilo primjedbe struke i priprema izmjene zakona jer mnoge žene odlažu materinstvo do poznije dobi, a cijena za umjetnu oplodnju posljednjih godina raste što dovodi mnoge parove u nezavidnu poziciju.

Koalicijska vlada na čelu sa socijaldemokratom Bohuslavom Sobotkom u svom programu visoko na listi ima potporu obitelji. Ako se usvoji, žene bi po novom zakonu trebale imati pravo na šest plaćenih pokušaja, a umjesto starosnog ograničenja od 39 godina, po novom bi zdravstveno osiguranje ženama plaćalo izvantjelesnu oplodnju do 43. godine života. Sličan zakon je i u Belgiji. Jedan IVF ciklus, uključujući i lijekove, u Češkoj košta oko 70 tisuća čeških kruna što je oko 2500 eura.

Oko 4500 tisuće eura košta ciklus sa doniranim jajašcima. Jedan dio sume plaćaju pacijenti, pa neki stručnjaci smatraju da bi se i udio koji plaćaju osiguravajuće kuće trebao povećati s obzirom da je posljednjih godina došlo do razvoja modernih lijekova i metoda koje su puno skuplje od onih na koje se odnosi češki zakon financiranja asistirane reprodukcije čije su odredbe u velikom dijelu nastale koncem devedesetih godina prošlog stoljeća.



Generacije iz leda i epruvete



“Moderni način života u kojem dijete nije na prvom mjestu i odlaganje trudnoće za kasniju životnu dob vodi k tome da će sve više žena trebati neku vrstu liječničke pomoći, a mnoge od njih i umjetnu oplodnju. Rast će, dakle, broj djece začetih metodama asistirane reprodukcije. Sve više će biti i zamrznutih embrija, a tehnologija zamrzavanja je danas iznimno kvalitetna”, naglašava doktor Koudelka.

Upravo je “Reprofit International” prije nešto više od dvije godine godina objavio program za očuvanje plodnosti pomoću unikatne kriobanke. Ne samo da zainteresirani tamo mogu preventivno zamrznuti svoju spermu, jajašca I višak embrija, nego će i parovi koji su dobili dijete pomoću donacije spolnih stanica, moći zamrznuti spermu ili jajašca od donora kako bi, u slučaju da planiraju još jedno dijete, naredno bilo u rodu s prvim potomkom.

Tehniku zamrzavanja spermija češke klinike savladavaju uspješno već desetke godina. Zamrzavanje jajnih stanica je daleko složenije. Tek unazad nekoliko godina razvojem tehnologije ultra brzog zamrzavanja zvanog vitrifikacija se povećala kvaliteta zamrznutih jajašaca, tako da po riječima stručnjaka razlika između svježih jajašaca i embrija i onih zamrznutih postaje zanemariva. Nova kriobanka ima potpuno automatizirani sistem koji isključuje greške čiji je uzrok ljudski faktor. Uzorci se zamrzavaju na -196 stupnjeva Celzijevih i nisu izravno u doticaju s tekućim dušikom kao u zastarjelim kriobankama.

Umjetna oplodnja, pa i doniranje spolnih stanica nije tabu ni kod čeških građana koji su praktični vjernici.

Zanimljivo je da u u želji za djetetom u Češku dolaze i vjernici iz stranih zemalja, pa i iz Izraela. “Reprofit” iz Brna surađuje s klinikom iz Jeruzalema koja svakog mjeseca u Brno šalje i po dvadesetak parova na izvantjelesnu oplodnju. Tamošnji liječnici pripreme pacijentice za proceduru, prethodno se dopremi sperma partnera pa pacijentice doputuju na sam dan pripreme zametka. Ako među njima ima ortodoksnih vjernika skupinu prati rabin koji nadgleda cijelu proceduru.



Češki ministar financija kupuje klinike za umjetnu oplodnju



Predsjednik sekcije za asistiranu reprodukciju Češkog ginekološkog društva David Rumpik smatra da bi pored podizanja starosne granice i povećanja broja plaćenih pokusa trebalo dozvoliti umjetnu uoplodnju i ženama bez partnera što trenutačno češki zakon ne dozvoljava. U Češkoj polovica brakova završi razvodom, i velik dio žena se tada nađe u ulozi samohrane majke, mišljenja je Rumpik. Osim promjenama zakona o umjetnoj oplodnji, Rumpik smatra da bi država u borbi za veći natalitet trebala donositi i druge korake, prije svega one koje bi davale potporu mladim parovima kako bi se što prije odlučili za djecu. Rumpik rješenje vidi u skandinavskom modelu gdje država mladim parovima na početku zajedničkog života osigurava stanove za koje plaćaju samo režije.

Jedinu sjenu na promjenu zakona o umjetnoj oplodnji baca sukob interesa u kojem se nalazi češki ministar financija Andrej Babiš. Bogataš s Forbes liste, vlasnik koncerna Agrofert i medijski tajkun odnedavno je i vlasnik nekoliko klinika za asistiranu reprodukciju uključujući i najveću “Reprofit” iz Brna. Babiš je nanjušio perspektivni biznis, s 200 milijuna eura osnovao investicijski fond Hartenberg Holding koji je, među ostalim, počeo kupovati i klinike za reproduktivnu medicinu i trenutno u rukama ima više od 20 posto od ukupnog obima djelovanja klinika za medicinsku potpomognutu oplodnju u Češkoj. Mnogima bode oči da Vlada u kojoj sjedi Babiš treba izmjenama zakona financijski podržati neplodne parove, odnosno, povećati im broj plaćenih pokusa.

Mediji koji nisu u Babiševom vlasništvu stalno upozoravaju na svakodnevni sukob interesa u kojem se nalazi ministar financija iz populističke stranke ANO, ali za sada mu se ministarska fotelja ne ljulja, naprotiv. A novinarima ne preostaje ništa drugo nego i dalje upozoravati na sukob interesa, a u ovom posljednjem slučaju - kupovina klinika za medicinsku potpomognutu oplodnju - ne nedostaje ni sarkazma i ironije. Prošlogodišnji naslov teksta na jednom internet portalu glasio je: “Andrej Babiš izvukao svoje milijarde. A sad će mu ih razmnožavati naša loša sperma”.