Skoči na glavni sadržaj

Dobro došli u Hrvatsku - veliku spavaonicu u kojoj se jede sladoled

Davor Verković

<p>Davor Verković je novinar koji je cijelu dosadašnju karijeru proveo prateći turizam. Ne samo da je obišao sve hotele i restorane od Iloka do Prevlake i natrag, nego vrlo dobro poznaje turističke trendove i još bolje njihove kreatore</p>

dobro-dosli-u-hrvatsku-veliku-spavaonicu-u-kojoj-se-jede-sladoled-978.jpg

057info.hr

Vi koji se dolazite zabaviti, a ne idete na Zrće, ostavite svaku nadu na granicama nove članice Europske unije. Umjesto plavih EU-ploča sa žutim zvjezdicama, bolje da smo pošteno napisali: „Ulazite u Hrvatsku, prekrasnu zemlju u kojoj ćete se divno naspavati.“

Ove ćemo godine imati 11 milijuna gostiju koji će se na godišnjem poprilično umrtviti jer prema posljednjim istraživanjima njih čak tri četvrtine u Hrvatsku dolazi radi pasivnog odmora.

Od 58 eura, koliko stranac u prosjeku na dan potroši na odmor u Hrvatskoj, samo 2,68 eura odlazi na zabavu. Za toliku svotu novca, primjerice, na Ibizi ne možeš ni na toalet, a kod nas ćeš se cijeli dan zabavljati. Fenomenalno.

Novi hvarski gradonačelnik, SDP-ovac Rino Budrović Bene jaše na valu velike spavaonice. Ovih je dana izjavio kako će mu jedan od prvih poteza biti obračun s gradskom bukom. Smeta ga što se grad Hvar promovira kao isključivo partijanersko odredište. „Jedan vid turizma ne može tako napadno ugrožavati ostale“, ističe Budrović najavljujući da će se zvučnici ubuduće gasiti nakon ponoći.

Da nam je drukčije organizirana i država i vlast, da su drukčiji mehanizmi kontrole (turizam nam je važan, godišnje u državnu kasu donosi sedam milijardi eura), Budrović bi nakon te izjave već bio bivši. Ali s obzirom na to da ovdje radi tko što hoće, velika je vjerojatnost da će novi hvarski gradonačelnik preurediti Hvar po svom ukusu i po željama svih onih kojima buka smeta, ali bi od turizma htjeli dobro živjeti.

Pjerino Bebić, bivši hvarski gradonačelnik, tim je povodom Forum.tm-u rekao: „Budrovićevu izjavu ne bih čak ni komentirao. Turizam je naša najjača industrija, po tome konkuriramo ostatku Mediterana. Moje je mišljenje da treba izaći u susret svakome tko pokaže volju da radi 24 sata. S druge strane, treba anulirati buku tamo gdje je to moguće.“

Je li dovoljno da se svaka pomisao na dobru zabavu vrti samo oko Zrća, odnosno nekoliko ostalih punktova razmještenih po obali koji se mogu izbrojati na prste jedne ruke? Nije, naravno, i model Zrća će se jednom potrošiti i gdje smo onda? Je li cijeloj obali namijenjena sudbina Opatije, velike spavaonice za starije goste? 

Dakle, dragi naši stranci, ako želite uštedjeti na ljetovanju u vrijeme recesije, dođite u Hrvatsku. Ovdje se uglavnom spava, a kada se spava, najmanje se troši.

Posljednje periodično istraživanje Tomas, Instituta za turizam, napravljeno na uzorku od oko 5000 stranih ispitanika, dalo je porazne rezultate. Gost će se zabaviti s mizernih 2,68 eura po danu, s dvadesetak kuna. S druge strane, čak 75 posto stranaca dolazi radi pasivnog odmora – izležavanja na plaži. Dok u odnosu na ranija istraživanja udio pasivnog odmora kao motiva dolaska raste sa 62 na 75 posto, za 11 je posto pao udio novca koji gosti troše na zabavu.

Je li zabrinjavajuće da su i danas, kao i prije 50 godina, plivanje, kupanje, sunčanje i odlazak u slastičarnicu glavni motivi za dolazak na naš dio Jadrana? Dok će im u Grčkoj, Španjolskoj ili Italiji prodati koktel za dvadesetak eura, kod nas će pojesti kuglicu sladoleda za euro, poslušati pačji ples s obližnje restoranske terase, ili cajku ako su na nekom veselijem mjestu i potom ravno na spavanac.

Po pitanju dobrog provoda prestigla nas je kompletna konkurencija. Institut za turizam redom navodi: bolju zabavu od nas nude i Španjolci, i Talijani, i Grci i Turci.

Struktura gostiju koji nam dolaze zapravo i nije tako loša. Najviše nam turista, njih 56 posto, dolazi u dobi od 30. do 49. godine, dakle kada se traže mogućnosti za dobar provod. Nadalje, 19 posto njih mlađe je od 30 godina, a prosječna dob iznosi samo 41 godinu. S čime ćemo, međutim, privući mlađe generacije kada im se uopće ne obraćamo. 'Tancaj', al' kod nekog drugog, kao da je mantra naših turističkih djelatnika.

Kada se nešto i pokrene, sve se napravi da se to ugasi. Nick Colgan šest je godina organizirao Garden Festival u Petrčanima. Bez obzira što je festival proglašen jednim od 20 najboljih na svijetu, vlasnik hotela Pinija Ante Kovačević nije mu želio produljiti najam. Otkazao je jer je buka smetala hotelskim gostima. Zadarske su vlasti pokušale pronaći način da taj događaj ostane na njihovu području, ali ga je Colgan ipak premjestio u Tisno.

Posljedica? Iznajmljivači u Petrčanima žale što više nema Festivala jer im je punio sobe i apartmane po danas nedostižnim iznosima, a sada su poluprazni.  

„Naravno da petrčanski iznajmljivači žale što više nema Gardena. Neslužbeno se pričalo da su za vrijeme Festivala znali udvostručiti cijene apartmana i soba i da su sve prodali. Mogli su prodati što god su htjeli i po kojoj su god cijeni htjeli. Sada toga više nema. S Englezima koji su partijali nije bilo problema, bili su to dobri gosti. Problem je bio u tome što je nakon glavnog festivala bilo još nekoliko manjih. Šteta što taj prostor nije bio udaljeniji od hotela, jer su se hotelski gosti tih dana nagledali svega“, kazao nam je Zvonko Šupe, direktor zadarske turističke zajednice.

Tko se danas sa žalom sjeća Gardena u Petrčanima, taj će se sutra s istim osjećajem sjećati i Hvara.