Foto: HINA/ Žaklina JURIĆ
Valjda se u čitavoj novijoj povijesti Hrvatske riječ „struka” nije spominjala i zazivala tako često kao u proteklih mjesec dana. Zasluge za to, dakako, ne idu nekakvoj promjeni društvene svijesti ili spoznaji da bi u svemu glavnu riječ trebali voditi oni koji nešto o tome znaju, već – koronavirusu.
Od trenutka kad je u Hrvatskoj zabilježen prvi slučaj zaraze pristigle iz kineskog Wuhana javnim je prostorom zadominirala struka, u ovom slučaju ona liječnička. Najgledaniji TV-program postale su konferencije za novinare Nacionalnog stožera civilne zaštite na kojima smo pozorno upijali svaku riječ profesorice Alemke Markotić, ministra zdravstva Vilija Beroša i ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslava Capaka (ministar Božinović je ipak nešto drugo). A oni su nam jednostavnim rečenicama i brojkama objašnjavali što nam se to događa i kako se moramo ponašati da bismo se što prije riješili prijetnje opakog virusa.
Dojam da je struka konačno na štihu pojačao je i potres u Zagrebu, nakon kojeg su svojih pet minuta u medijima dobili seizmolozi, statičari, arhitekti i mnogi drugi koji su konkretnim akcijama, informacijama, ekspertizama i procjenama bili na usluzi sad već vrlo preplašenom pučanstvu.
To da su u prvom planu konačno ljudi iza kojih je dvadesetak godina školovanja i značajni rezultati u struci, a ne populisti, prevaranti, sjecikese, nositelji plagiranih i kupljenih diploma, polaznici „vor kolidža”, ravnozemljaši i ostali polusvijet, moglo nam je pobuditi nadu da bi tako moglo ostati i jednog dana kad pandemija koronavirusa prođe. Sva ta naša nadanja, probuđena nesvakidašnjom situacijom u kojoj „portalima, novinama i TV-om najednom dominiraju profesori i doktori”, bila su na neki način sažeta u naslovu kolumne Jurice Pavičića od 23. ožujka: „Je li došao kraj terora neobrazovanih i glupih?”
A ovi drugi, dakle struka, u međuvremenu su dobili status superheroja s nadnaravnim moćima. Postali su obožavani u narodu, a ministar Vili Beroš je prema istraživanjima javnosti uvjerljivo najpopularniji političar u Hrvatskoj. Na to se prilikom gostovanja u emisiji Nedjeljom u 2 osvrnula i sama Alemka Markotić rekavši: „Danas je Cvjetnica, to je proslava Isusova dolaska u Jeruzalem, kad su ga dočekali mašući palminim i maslinovim grančicama. Tri dana kasnije vikali su 'Razapnite ga, razapnite ga!' Nadam se da mi nećemo završiti tako.”
A onda, upravo u Velikom tjednu na koji se referirala profesorica Markotić, „oni prvi” kao da su jednoglasno odlučili da više neće trpjeti taj „teror struke”. Kao da su odlučili reći: „vi ste imali svojih zvjezdanih mjesec dana, a sada se vraćamo mi!”
SLIKA PRVA: Život u sjeni stručnjaka nije, prije svih, mogao predugo podnositi zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, pa je sam sebe imenovao načelnikom Stožera civilne zaštite Grada Zagreba. Upitan zašto je baš sebi namijenio ulogu onoga koji će svaki dan na presicama govoriti o posljedicama koronavirusa i potresa odgovorio je: „A tko bi trebao? Moja mama?”
SLIKA DRUGA: Dan kasnije pred TV-kamere je stao i Ivan Škaričić, ravnatelj Doma za starije i nemoćne u Splitu iz kojeg je zbog pojave koronavirusa evakuiran cijeli jedan kat. Na pitanje zašto nitko nije reagirao već prije desetak dana, kada je registrirana povišena temperatura kod 15 štićenika doma, Škaričić je rekao: "A ja nisam doktor, ja to ne bih objašnjavao. To je pitanje za struku. Oni su bili pod paskom struke i ja ne bih o tome špekulirao. Doktorica koja je tu svaki dan, prije nekoliko dana primijetila je na drugom katu nekoliko osoba s povišenom temperaturom. Malo je to eskaliralo kod tih 15-ak temperatura od ukupno 50-ak korisnika i to je već bilo sumnjivo.”
SLIKA TREĆA: A da strahovanja o povratku „onih prvih” na veliku scenu uopće nisu neutemeljena potvrđeno je u srijedu, kada se na konferenciji za novinare Nacionalnog stožera civilne zaštite ukazao glasnogovornik Hrvatske biskupske konferencije Zvonimir Ancić. S mjesta s kojeg su nam prethodnih tjedana dolazile samo brojke zaraženih i preminulih, uputstva i upozorenja liječnika te objava mjera za zaštitu od koronavirusa glasnogovornik HBK nam je poručio da su „biskupi donijeli jednu od svojih najtežih odluka otkazavši mise” te nam dodatno pojasnio zašto su to učinili. „Sam Krist je rekao da je on došao da oni imaju u izobilju, mi na ovaj način želimo štititi život. Često znamo reći kako želimo štititi život od začeća do naravne smrti, ali želimo ga štititi zapravo u svim njegovim fazama”, rekao je Ancić.
Nije ovo, dakako, kraj priče o dominaciji struke medijima i realnim životom u Hrvatskoj, ali je svakako najava onoga što će se dogoditi iste sekunde kad bude proglašen kraj pandemije koronavirusa. Sve će se ponovno vratiti na svoje mjesto. Ostavite svaku nadu vi koji mislite drukčije!
EPILOG: Proljeće 2021. godine, negdje u Hrvatskoj.
Građanin X: „Eh, baš bih volio znati gdje su sada i što rade Alemka Markotić i Vili Beroš.
Građanin Y: Tko?
Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2020. godinu