Sada je definitivno: Hrvatska je i službeno ubačena u postupak prekomjernog deficita, a nakon što je Europska komisija usvojila mišljenje s prijedlogom nadležnom Vijeću ministara da ono formalno ustvrdi neravnotežu, razmotri ponuđeni plan (ili hodogram) vraćanja u normalne, prihvatljive okvire proračunskog deficita i javnog duga predviđenih slovom Sporazuma. Ovo je, znači, postupak da se jedna od 16 država članica EU-a pokrivenih procedurom vrati - što je moguće prije, brže, kvalitetnije pa i bezbolnije i održivo - u okvire koje joj nije odredio tzv. Bruxelles, nego ih je ona sama prihvaila, skupa s ostalim pravilima življenja u EU. Europska je komisija 15. studenog najavila da je i Hrvatska uz još 15 članica zajednice kandidat za dodatno pretresanje situacije i određivanje seta interventnih mjera. Neke od njih neće biti lagane ni jednostavne.
Podloga prijedlogu i stavu Europske komisije su, naravno, brojke kao odraz stanja u zemlji. Podaci su, naglašava se, provjereni i potvrđeni – što je dio postupka nevezan s Hrvatskom nego iskustvo stečeno tijekom godina i nekoliko afera s namještanjem statističkih podataka, najviše u Grčkoj i u Italiji. I nekoliko je drugih članica bilo, štono se fino kaže, štedljivo s istinom. Stoga se svaka brojka višestruko provjerava. Službeni je zaključak da je proračunski manjak dostigao pet posto BDP-a, a gornja granica koju dopušta Sporazum je tri posto. Prva je kućica ispunjena. Istodobno, drugi bitan parametar stanja zdravlja ili prije bolesti nacionalnoga gospodarstva, javni dug, trenutno je na 55,5 posto BDP-a, dakle ispod praga od 60 posto, no s tendencijom porasta dogodine. Argumente je Komisiji za sve ovo dao nacrt proračuna Hrvatske za iduću godinu, još jedan dokument koji Hrvatska, kao i ostalih 27 vlada, daju na uvid cijeloj zajednici, upoznavajući je s planovima za dolazeću godinu. Vlada je u nacrtu proračuna skrušeno priznala: minus u proračunskom deficitu ostat će žilavo iznad tri posto sve do 2016. Prema scenariju Europske komisije, kretanje deficita u nadolazećim godinama projicira se na 6,4 posto dogodine. Dogodine će i javni dug preskočiti 60-postotni plafon i doći na 62 posto BDP-a, s perspektivom daljnjeg porasta u 2015. i 2016.
Prepruke Europske komisije naznačile su rokove u kojima članica treba (ili, bolje, objektivno je u stanju) svoje nedopuštene minuse vratiti u granice predviđene i prihvaćene Sporazumom. Prijelazni je proračunski cilj sređivanje stanja do 2016. godine, što znači da rok nije uklesan u kamenu, nego je predmet prilagođavanja situaciji. U preporukama koje su predložene Vijeću – a ono ih, po pravilu, usvaja bez neke velike diskusije – naveden je ritam rezanja.
Okvirno, dogodine će proračunski manjak iznositi 4,6 posto BDP-a, u 2015. godini će morati pasti na 3,5 posto, da bi se u 2016. spustio ispod limita stigavši do 2,7 posto BDP-a.
Paralelno s nastojanjima zauzdavanja prekomjernog deficita ići će i snižavanje javnog duga ispod granice od 60 posto BDP-a. Europska komisija računa da će glavno gorivo za normalizaciju biti očekivani (iako još nedočekan!) rast BDP-a, ruku pod ruku s nepopularnim mjerama i reformama. Za njih će, istina, od siječnja, kada se očekuje da će ECOFIN prihvatiti i potvrditi plan ozdravljenja, Vlada imati dodatni argument, da to od nas zahtijeva članstvo u EU.
Jedini argument koji Hrvatsku može poštedjeti blamaže i kaznenog postupka ako brojke ne legnu na vrijeme i na uvjerljiv način mogu predstavljati izuzetne okolnosti - elementarna nepogoda golemih razmjera ili potresi u gospodarstvu neovisni o volji ili akcija Hrvatske. Ako mjere budu uvjerljive, ozbiljne i dosljedno provođene te s izgledima da se stvari drugoročno srede, nije isključena dodatna godina za podržavanje napora.
Europska je komisija odavno uvela praksu neizigravanja strogoće držeći da je fleksibilnost daleko oportunija od rigidnosti i držanja pravila kao pijan plota u okolnostima kad scenariji u članicama ne ovise samo i isključivo o njihovim naporima, nego i o globaliziranom svijetu uokolo.
Europska komisija u svojoj analizi stanja u Hrvatskoj ranije je istaknula "prijeko potrebne strukturne reforme" – koje će morati napredovati usporedno s fiskalnom konsolidacijom. Srce svega jest odgovor na pitanje kako potaknuti gospodarski rast. Njega u Hrvatskoj još nema. Samo ga se najavljuje i obećava.
Kalendar svih postupaka službeno je u ponedjeljak utvrđen na razini EK i radne skupine eksperata koja pokriva Hrvatsku. ECOFIN, dakle Vijeće ministara financija i ekonomije, na dnevnom redu 28. siječnja iduće godine objavljuje preporuke za Hrvatsku. Istodobno se objavljuje rok u kojem Hrvatska mora pokazati da je počela primjenom mjera ili, briselskim rječnikom rečeno, "efektivnom akcijom". Rok je kraj travnja. Na Hrvatskoj je da u detalje upozna ostale zemlje EU-a što radi i što će činiti, a sve pod golemim povećalom Europske komisije.