Je li blizu kraj eri lažnih vijesti ili veliki rat tek počinje?

Je li došao kraj eri velikih obmana i lažnih vijesti ili veliki rat tek počinje? Možda se zaista nazire kraj kraljevstvu alternativnih činjenica, a prvi znak mogao bi biti poraz republikanaca, koji su i dalje lutke u Trumpovom kazalištu, na skorim američkim izborima za Zastupnički dom i dio Senata. Ankete kažu da će republikanci pobijediti, ali Michael Moore tvrdi da će 8. studenoga slaviti demokrati. Moorea se sluša, jer je predvidio pobjedu Donalda Trumpa, iako su ankete najavljivale njegov poraz. 

Trump je i dalje najvažniji republikanac i ta je „velika stara stranka“ na izbore poslala niz radikala, koji ne vjeruju u evoluciju i tvrde da je Joe Biden ukrao izbore. Trumpova većina u Vrhovnom sudu počinila je udar na mogućnost abortusa i Moore najavljuje da će baš zbog toga na izbore izaći puno žena, puno mladih. Ali, čak i ako je on u pravu, ako se dogodi čudo i američki princ lažnih vijesti izgubi, još bi nam mogle koristiti upute za snalaženje u svijetu u kojem još ima ljudi koji vjeruju Vladimiru Putinu. Možda neki još misle i da Putin zapravo nije napao Ukrajinu, tko bi znao…

Upute nudi švedska filozofkinja Asa Wikforss, koja je svoje djelo „Alternativne činjenice“ 2017. godine pisala u strahu da demokratske institucije SAD-a neće preživjeti Trumpa kao predsjednika. Nedavno je ta knjiga s podnaslovom „O znanju i njegovim neprijateljima“ objavljena i u Hrvatskoj, u izdanju Naklade OceanMore, u pravi trenutak da nas pripremi za novi Trumpov pohod po svjetskim medijima. Američke demokratske institucije preživjele su Trumpa, njegovu predsjedničku kampanju, njegov mandat i pokušaj da udarom na Kongres zadrži vlast. Mogu li institucije izdržati novi udar Donalda Trumpa i njegovih medija i sljedbenika? Trumpovi birači prilično su bespomoćni pred njegovim nevjerojatnim riječima, oni su Trumpove prve žrtve. Njima neće biti važno ništa osim onoga što Trump kaže, a sad ga, eto, na vlastitu sramotu i štetu, podržava puno republikanskih prvaka. Kao da nam nije dosta kremaljskog ludila, evo ga opet i iz Amerike.

„Pred našim očima vodi se borba za stvarnost. Utapaju nas lažnim vijestima, teorijama zavjere i pristranim pripovijestima“, piše švedska filozofkinja Asa Wikforss u predgovoru svojoj knjizi, koju je 2019. na poklon dobilo 110 tisuća švedskih gimnazijalaca. Očito, u Švedskoj je ipak uočeno koliko je važno naoružati se i biti pripravan za plimu laži, pa Asa Wikforss na štokholmskom univerzitetu vodi veliko, multidisciplinarno istraživanje otpora prema znanju. Otpor prema znanju, što je to?  Nova i vrlo opasna pojava, kaže Wikforss. Otpor prema znanju sastavljen je od stvari poznatih iz povijesti: iskrivljenog razmišljanja, političkih podjela, ekonomskih nepravdi, populizma, laži, propagande. Ali, sad se sve to istovremeno pojačalo i slilo u posve novu, ekstremnu situaciju, koja bi mogla podsjetiti na početak 20. stoljeća i rađanje totalitarnih pokreta, upozorava autorica.

I, što da se radi? Kako da znamo da smo u pravu? Vrlo je korisna autoričino objašnjenje što nam treba da bi se naše uvjerenje računalo kao znanje. Znanje ne traži apsolutnu sigurnost ili dokaz, kaže autorica, dovoljno je da imamo dobre razloge za svoja uvjerenja. Činjenice postoje neovisno o nama i moguće je i da smo u krivu.

Dakle, ako ogromna većina znanstvenika govori o klimatskim promjenama, imamo dobre razloge da im vjerujemo. Ali, klimatske promjene ne moraju biti sto posto dokazane da bismo imali takvo uvjerenje. Takvi dokazi postoje rijetko izvan matematike i logike. A ljudi poput Trumpa iskorištavaju to što nema stopostotne sigurnosti pa kažu: što, pa to je samo teorija kao i cijela znanost. Dakle, tražimo da za neku tvrdnju ima dovoljno dobrih razloga. I pamtimo da često nije moguće imati apsolutnu sigurnost. I da smo možda u krivu, pa pratimo nove argumente. Možda bi u toj obrani od mračnih sila neznanja dobrodošlo podučavanje filozofije na svim fakultetima, semestar ili dva.

Kako je došlo do pandemije neznanja? Autorica je detektirala nekoliko uzroka. Prvi je filozofija postmoderne, koja, kaže ona, nije bila glavni tok filozofije, ali se raširila izvan filozofije, a u tumačenju nefilozofa došlo je do širenja pogleda na svijet u kojem svatko ima svoju istinu, svatko sa svog aspekta. Jasno je da nije moguće da svatko ima svoju istinu, istina je jedna, ali zaraza se ipak proširila. Ali ne greškom filozofa, nego stručnjaka drugih profila koji su se usudili tumačiti postmodernu i – pogriješili.

Drugi uzrok ove pandemije je, naravno, internet. Svatko nakon sat-dva surfanja može pomisliti da zna puno o bilo kojoj temi i da se može uhvatiti u koštac s „okoštalim“ mišljenjem znanstvenika. Možda je ipak riječ samo o dječjim bolestima internetskog doba pa će ljudi uskoro shvatiti da je dr. Google vjerojatno studirao u Osijeku ili Kragujevcu te da je ipak najbolje pročitati koju knjigu ili barem nešto dulji tekst, a onda još nekoga konzultirati. U intervjuu slovenskom N1 u ožujku ove godine, autorica je bila donekle optimistična:

„Još smo u godinama djetinjstva novog medijskog krajolika. Kad su se masovni mediji pojavili, bili su često užasni, puni lažnih vijesti i propagande, ali s vremenom su se stvari smirile. Ovaj put taj bi proces mogao dugo potrajati, ali pitanje je što će se u međuvremenu dogoditi. Ako do tada potraje naša demokracija, sve može ispasti dobro, a ako ne...“, rekla je, napominjući kako se zakonima može ukrotiti tehnološke platforme.

Treći uzrok je obrazovanje. Već su stasale generacije koje u nekim zemljama većinom nisu podučavali učitelji, nego su vođeni da sami dolaze do spoznaja. Kao da smo svi kapaciteti kao Leonardo da Vinci. K tome, opći je stav da se učenike ne opterećuje činjenicama, štrebanjem. Kao da je moguće razmišljati nekom tko ne zna činjenice, kao da je znanje teret i kao da se svatko sam može školovati.

Četvrti razlog je što se previđa i zaobilazi činjenica da su stvari složene, navodi autorica. Primjer smo vidjeli nakon izlaska njezine knjige, kod korone i cijepljenja, očekivalo se da medicina obeća da nitko neće biti zaražen ako nosi masku ili da će ama baš svako cijepljenje proći bez ikakvih posljedica. Ali, takva obećanja nisu realna, trebala bi to znati svaka odrasla osoba.

Moglo bi se ovom popisu švedske filozofkinje dodati još uzroka plimi neznanja, ima je i u samoj znanosti, jer se i neki znanstvenici mogu kupiti za novac. K tome, malo je popularizacije znanosti. Možda bi se, primjerice, osporavatelji teorije evolucije prilično iznenadili kad bi im se pokazalo da je ta teorija u velikoj mjeri dokazana. Dakle, to što je nešto teorija ne znači da za nju nema dokaza, da ona lebdi u zraku.

Među uzrocima  je svakako i slabljenje medija .U Americi je Fox News prešao granicu u podršci Trumpu. Dosad je bila uobičajena umjerenija pristranost različitih velikih medija, u pojedinim prilozima, ali ne potpun navijački pristup. Joe Biden kaže kako je osnivač Foxa Rupert Murdoch najopasnija osoba na svijetu. Sad još imamo i Twitter u rukama ekscentričnog bogataša Elona Muska, iza kojeg je niz primjera u kojima je gušio slobodu govora. On bi mogao vratiti Trumpa i dati krila onima koji lažu, kao da sloboda govora znači da je slobodno govoriti laži. Čini se da nam se valja pripremiti, rat za stvarnost mogao bi biti dug. 

je-li-blizu-kraj-eri-laznih-vijesti-ili-veliki-rat-tek-pocinje-7823-10669.jpg

Američke demokratske institucije preživjele su Trumpa, njegovu predsjedničku kampanju, njegov mandat i pokušaj da udarom na Kongres zadrži vlast. Mogu li institucije izdržati novi udar Donalda Trumpa i njegovih medija i sljedbenika?
Američke demokratske institucije preživjele su Trumpa, njegovu predsjedničku kampanju, njegov mandat i pokušaj da udarom na Kongres zadrži vlast. Mogu li institucije izdržati novi udar Donalda Trumpa i njegovih medija i sljedbenika?
Foto: 
EPA/Alex Wong / POOL