Za neke deklaracije, poput ove za med koja uključuje mješavinu meda iz država EU i iz onih koje nisu u EU, možda bi bilo najbolje da ne postoje Foto: Facebook
Proizvedeno u Hrvatskoj, hrvatski proizvod, hrvatska kvaliteta ili izvorno hrvatsko.
Oznake su mnogobrojne i samim time mogu biti varljive, jer oni koji iz nostalgije, ekonomskog domoljublja ili navike posežu za “hrvatskim proizvodima” vjerojatno ne razmišljaju koliko je u tom “hrvatskom” domaće. Prilažemo stoga vodič konzumerskom patriotizmu.
S obzirom na geografske datosti, globalizaciju ekonomije, činjenicu da nam je u prvih osam mjeseci 2015. godine pokrivenost uvoza izvozom bila tek 60,7%, kako nas podsjećaju podaci Hrvatskog zavoda za statistiku, iluzorno bi bilo očekivati da se u Hrvatskoj nađe svega od igle do lokomotive. No, dok nam prehrambena industrija drži glavu nad vodom, prehrambeni proizvodi u supermarketima još su uvijek naši. No, jesu li? I u moru oznaka geografske pripadnosti proizvoda koja je prava? Za potrebe ovoga članka, Forum.tm osvrnuo se na neke od najčešćih oznaka podrijetla u hrvatskoj prehrambenoj industriji.
1.Proizvedeno u Hrvatskoj/Uvezeno iz Hrvatske/Brend ili logo proizvođača
Made in oznaka koja slijedi nakon informacija o sastavu, energentske vrijednosti i popisa alergena proizvoda, trebala bi odagnati svačije sumnje. No, budući da pravilnik Europske unije ne zahtjeva navođenje podrijetla, osim za određene proizvode, nekada takve oznake niti nema.
Također, logo i naziv tvrtke nisu poduzetan znak - od začinskog bilja do smrznutog povrća ili ribe, mnogi hrvatski brendovi pakiraju stranu robu, a činjenica da tvrtka nosi hrvatsko ime ne znači i da proizvodi u nas.
“Recimo da imate Krašev proizvod, kekse. Kraš jest hrvatska firma, ali može imati tvornicu u nekoj drugoj zemlji, te tamo proizvoditi kekse - sama oznaka na kutiji keksa, Kraš d.o.o. i njegova adresa predstavljaju informacija o odgovornom subjektu, ne o zemlji gdje je proizvod nastao”, objašnjavaju iz Ministarstva poljoprivrede. Kraš - ili bilo koji drugi proizvođač keksa - nije dužan navesti zemlju podrijetla na keksima, budući da se prema pravilniku EU odredba o obaveznom navođenju mjesta podrijetla ne odnosi za tu kategoriju proizvoda. (Kraš to ipak čini, pa na Domaćicama stoji “Zemlja podrijetla: Hrvatska”).
Ipak, na primjeru keksa koji sadrže biskvit, čokoladu i punjenje, dobro je prisjetiti se da, prema pravilima Unije, hrvatskim (ili EU) proizvodom postaje sve što je “dostatno prerađeno ili transformirano u Hrvatskoj”. Pa je tako keks naš, ali onome čime smo ga napravili ne ulazimo u trag jednostavnim čitanjem deklaracije.
2. “Mlijeko/meso hrvatskih farmi” i ostali znakovi izvornosti Hrvatske poljoprivredne agencije
Crvene znakove “mlijeko, meso i jaja hrvatskih farmi”, “Kruh hrvatskih polja”, te “Med iz Lijepe naše”, dodjeljuje Hrvatska poljoprivredna agencija, Vladina agencija u sustavu Ministarstva poljoprivrede. Mlijeko hrvatskih farmi, pionirski im je marketinški projekt koji su započeli 2010., nakon čega su uslijedili i ostale oznake, među koje su početkom 2015. dodali i označavanje svježih jaja kao jaja hrvatskih farmi, te označavanje kruha i pekarskih proizvoda.
Radi se o znakovima za dobrovoljno označavanje proizvoda - znači proizvođači su ti koji za koje se traži oznaka - dok savjet HPA zahtjev procjenjuje i odobrava dodjeljivanje oznake.
“Naš je znak jamstvo podrijetla, a smatramo da bi kvaliteta trebala uslijediti sama po sebi”, objašnjava Dubravka Živoder iz Odjela za tržište i marketing poljoprivrednih proizvoda. “Crveni znak Meso hrvatskih farmi jamstvo je da je meso od životinje koja je rođena, utovljena i zaklana u nas, dok naš plavi znak znači da je životinja rođena u nekoj drugoj zemlji, utovljena minimalno šezdeset dana u Hrvatskoj i zaklana ovdje. Kod kruha, radi se o kruhu napravljenom od hrvatske pšenice, hrvatskog brašna. Kod jaja, uvjet je trenutno da su iznesena u Hrvatskoj. No planiramo - i to na nagovor proizvođača - pooštriti te kriterije iduće godine. Tako će i kokica morati biti iz Hrvatske, te 70% njezine hrane proizvedeno ovdje”.
Agencija raspolaže jedinstvenim registrom domaćih životinja, središnjim laboratorijem za kontrolu mlijeka, odjelom za kontrolu meda, te kontrolira klanje domaćih životinja čime se dokazuje sljedivost proizvoda. “Mi putem središnjeg laboratorija svaki dan možemo vidjeti koliko koja mljekara ima otkupljenog mlijeka, uvedene mljekarske razmjene...ukoliko dođe do neslaganja, šaljemo inspekciju na teren”, objašnjava Dubravka Živoder tvrdeći da od od 2010. godine nisu imali niti jednu situaciju da se brojke ne poklapaju.
3. Nastavni zavod za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar
Hrenovka, jogurt, jaja, listovi za pite ili vrhnje za kuhanje... Ukupno 42 proizvoda nose oznaku “Kontrolirana kvaliteta" Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Dr.Andrija Štampar.
Žig “kontrolirana kvaliteta” Andrija Štampar znak je, prema riječima dr. sc. Matijane Jergović, voditeljice Odjela za procjenu rizika Zavoda, upravo to, znak kvalitete “Preventivne analize i dokumentiran proces sljedivosti od sirovine do gotovog proizvoda dokaz su pridržavanja preporuka o principima sigurnosti hrane. Oznaka našeg Zavoda se dodjeljuje u svrhu osiguranja plasmana zdravstveno ispravne i kvalitetne hrane populaciji pruža savjetodavnu i sveobuhvatnu uslugu uz analize, te konačno označavanje proizvoda svojom oznakom kao dokaz pridržavanja preventivnih nadstandarda”.
Iako Zavod govori o “pregledu potpune dokumentacije od sirovine do konačnog proizvoda”, žig se dodjeljuje kao znak kvalitete i zdravstvene ispravnosti. Pa tako, iako vodi računa o postojanosti sljedivosti proizvoda (deklaracija i potpuna dokumentacija tj. dokazi o podrijetlu svih sirovina i proizvoda moraju biti sukladni), proizvode ne isključuje i ne daje im prednost ovisno o zemlji podrijetla.
4. Hrvatska kvaliteta ili Izvorno hrvatsko
Znakove “Hrvatska kvaliteta” i “Izvorno hrvatsko” dodjeljuje Hrvatska gospodarska komora, u želji za uspostavljanjem vizualnog koda kojima bi se omogućilo “identificiranje najkvalitetnijeg u Hrvatskoj”, kažu u HGK. Akcija traje od 1997., znak "Hrvatska kvaliteta" do sada je dobilo 142 proizvoda, dok znak "Izvorno hrvatsko" nosi 87 proizvoda.
Izjava o podrijetlu proizvoda podnosi se pri predaji zahtjeva, “pod punom materijalnom i krivičnom odgovornošću”, a na pitanje kako Tehnička komisija provjerava podrijetlo, iz Komore odgovaraju: “kontrolom svih dokumenata tvrtke relevantnih za proizvodnju proizvoda kao što su specifikacije proizvoda, sirovina, poluproizvoda i svih komponenti koje se ugrađuju u proizvod, kao i uvidom u analitička izvješća ovlaštenih službenih laboratorija i ispitnih laboratorija za proizvod/e za koji je podnesen zahtjev”.
Ipak, podrobnije proučavanje popisa proizvoda ukazuje na njihovu raznolikost proizvoda - kava, lijekovi, brodske tende, bankarska aplikacija i dizajnerska tvrtka dijele iste oznake, a teško je shvatiti kako se može dokazati izvorno hrvatstvo nečega kao što je “upravljanje voznim parkom?”. Odgovor koji smo dobili, “ Kada je riječ o dodjeli znakova Izvorno hrvatsko vrijedi kriterij dokazivanja udovoljavanja zakonodavnim uvjetima, te dodatnim dokazima koji potvrđuju značajke proizvoda hrvatske tradicije, razvojno-istraživačkog rada, inovacije ili invencije”, ostavlja prostora za interpretaciju o tome kako se to po hrvatski bankari ili upravlja voznim parkom.
Tekst je nastao u okviru nezavisnog novinarskog projekta "Tko još kupuje hrvatsko?" kojeg financijski podupire Ministarstvo kulture, no, članak ne izražava stavove i mišljenje spomenutog Ministarstva