Kontrola nad policijom i dalje pod policijom

kontrola-nad-policijom-i-dalje-pod-policijom-1515.jpg

Vlada predlaže osnivanje vijeća za građanski nadzor nad primjenom pojedinih policijskih ovlasti
Vlada predlaže osnivanje vijeća za građanski nadzor nad primjenom pojedinih policijskih ovlasti
Foto: 
EPA

 Ako prođe prijedlog MUP-a, imat ćemo tri tijela, svako okljaštreno u ovlastima, a ni tada nećemo imati potpunu sliku o (ne)zakonitim postupanjima policije i čitavog sigurnosnog aparata 

"Napokon se uvodi građanski nadzor nad policijom", "Građani će nadzirati rad policije", "MUP traži građanski nadzor policije"... Tako je u medijima predstavljen najnoviji prijedlog MUP-a da se osnuje civilno tijelo koje bi kontroliralo kako policija postupa prema građanima. Na prvi pogled, zvuči vrlo optimistično. Mnoge nevladine organizacije godinama upozoravaju da nad policijom nema neovisne građanske kontrole, da to otvara vrata zloupotrebama i kršenjima ljudskih prava. No, ako se pročita najnoviji prijedlog, optimizam naglo splašnjava.

Vlada je u četvrtak uputila u saborsku proceduru izmjene Zakona o policijskim poslovima i ovlastima. Njima, među ostalima, uvodi vijeće za građanski nadzor nad primjenom pojedinih policijskih ovlasti. Iza tog nezgrapnog naziva krije se zapravo ideja osnivanja vijeća izvan MUP-a koje bi kontroliralo kako policija obavlja nadzor elektroničkih komunikacija te kako provodi prikrivene policijske radnje poput promatranja, praćenja i slično. Dakle, novo bi Vijeće nadziralo samo dio onoga što radi policija, nikako sve. Imalo bi pet članova, predstavnika građana od "profesionalnog i osobnog ugleda u javnosti". Birao bi ih Sabor na mandat od četiri godine s mogućnošću reizbora. U vijeću bi bio i policijski službenik iz Ravnateljstva policije kojeg odredi glavni ravnatelj. On bi trebao pružati "stručnu pomoć" članovima vijeća.

Pohvalno je da se prvi put dopušta kontrola nad famoznim OTC-om (Operativnim tehničkim centrom) u kojem je bilo najviše problema s ispisima nadziranih telefonskih brojeva. Sjetimo se raznih samovoljnih dopisivanja i nadziranja svega i svakoga, i po privatnoj liniji, ljubavnih trokuta, spački i podmetanja... No, ako se pogleda sastav vijeća i njegove ovlasti, neovisni nadzor će i u buduće biti teško provesti.

Prije svega, nije jasno tko će biti u tom vijeću. "Ugledni građani" vrlo je širok pojam. Ne navodi se ni njihova struka ni njihov eventualni angažman na zaštiti ljudskih prava, što je nužno za nekoga tko bi trebao sjediti u takvom tijelu. Nejasno je i zašto bi trebao biti predstavnik policije. Ako je doista riječ o neovisnom tijelu – policajac je u njemu višak. Ispada da policija nadzire policiju i još pri tome podučava građane kako da to oni (ne) čine.

Novim tijelom nadzor nad policijom neće biti potpun, nego će se on samo razmrviti, a može se reći i - umrtviti. Slično upozoravaju i iz Centra za mirovne studije.

Naime, već sada postoje dva tijela sličnih ovlasti, ali svako od njih pokriva samo dio kontrole policijskih i sugurnosno-obavještajnih aktivnosti. Stvaranjem trećeg tijela nepotrebno se umnožavaju poslovi, s tim da nitko nema pregled nad cjelokupnim sustavom prikupljanja i obrađivanja podataka i postupanja represivnog aparata.

U okviru MUP-a, potkraj 2012. godine imenovano je Povjerenstvo za rad po pritužbama građana. I ono je "reklamirano" kao neovisno, a zapravo to nije. U njemu sjede tri osobe – dvoje su iz nevladinih organizacija, a na čelu je predstavnik iz MUP-a. Kako se i sami žale, ruke su im vezane. Pregledavaju dokumentaciju koju im dostavlja isključivo policija, ne rade na terenu i ne mogu neovisno provjeriti rad policajaca na koje se građani žale.

Drugo tijelo, Vijeće za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija, postoji već osam godina i njega bira Sabor. Prije svega je zaduženo za nadzor rada tajnih službi, ali u svojem se radu često susretalo i sa sumnjom u nezakonito postupanje policije, ali to nisu mogli provjeriti jer za to nisu imali ovlasti. Sada će to moći nadzirati isključivo ovo treće vijeće.

Dakle, ako prođe prijedlog MUP-a, imat ćemo tri tijela, svako okljaštreno u ovlastima, a ni tada nećemo imati potpunu sliku o (ne)zakonitim postupanjima policije i cijelog sigurnosnog aparata. Zato se razumnim čini prijedlog Centra za mirovne studije koji smatra da bi trebalo ojačati Povjerenstvo u okviru MUP-a, a posebno sadašnje Vijeće za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija.

Prije svega proširiti ovlasti sadašnjeg Vijeća na nadzor cijelog sigurnosno-obavještajnog aparata, u što ulazi i rad policije. Prema nekim procjenama, čak 70 posto raznih tajnih mjera provodi upravo policija, a ne Sigurnosno-obavještajna agencija (SOA). I to bi Vijeće, naravno, trebalo profesionalno i kadrovski ojačati, jer – prisjetimo se – i ono za sobom vuče razne nedovršene slučajeve poput kršenja prava novinarke Helene Puljiz ili sigurnosne provjere aktivistice Sandre Benčić.

Ako u ovakvo stanje polovičnih ovlasti uleti neko treće vijeće, imat ćemo institucije koje će vuči svaka na svoju stranu kao rakova djeca. Na efikasnu kontrolu zaštite i nadzora poštivanja ljudskih prava svi zajedno možemo zaboraviti. Ostat će neefikasni sustav kontrole s kozmetičkim zahvatima, bez ikakve koristi.