Skoči na glavni sadržaj

Orbanovo ukidanje rodnih studija napad na akademske slobode i demokraciju

orbanovo-ukidanje-rodnih-studija-napad-na-akademske-slobode-i-demokraciju-6971-9460.jpg

„Bilježimo razne vrste pritisaka na rodne studije, od fizičkih napada do ukidanja financiranja. Riječ o strategiji na europskoj razini", upozorila je Ulrike E. Auga, predstavnica RINGS-a
Foto: Odbor za prava žena i ravnopravnost spolova

Odbor za prava žena i ravnopravnost spolova Europskog parlamenta raspravljao je danas o ukidanju rodnih studija u Mađarskoj kojom prilikom je upozoreno da je riječ o opasnom presedanu i strukturnom napadu populističke desnice koja želi vratiti europska društva na binarni, retrogradni sustav poimanja roda i spola.

Vlada Viktora Orbana nedavno je pokrenula inicijativu ukidanja rodnih studija na mađarskim sveučilištima pravdajući to gospodarskim razlozima i nemogućnošću zapošljavanja. Čule su se i kritike o nepoštovanju kršćanskih vrijednosti. Odluka je objavljena u službenom glasilu i stupila je na snagu 13. listopada. Rodni studiji brisani su s popisa akreditiranih MA programa, bez konzultacija s predstavnicima akademske zajednice. Do sada su se rodni studiji u Mađarskoj provodili na privatnom Srednjoeuropskom sveučilištu (CEU) te jednom državnom sveučilištu.

„Riječ je o studijima koji su kroz dvogodišnji program pružali interdisciplinarna znanja i odlične perspektive za zapošljavanje“, rekla je Annette von Alemann, predstavnica Izvršnog odbora RINGS-a (Međunarodnog udruženja institucija naprednih rodnih studija).

Prema podacima RINGS-a, od 2006. rodne studije na CEU završilo je 138 studenata i svi su se zaposlili na vrlo dobrim radnim mjestima u kulturi, zdravstvu i slično.

„Studenti koji ih pohađaju nisu radikalni feministi, kako ih se optužuje, njih se samo potiče da razmotre različite perspektive, uče o znanstvenim teorijama, feminizmu, socijalnim pokretima, ravnopravnosti spolova i ljudskim pravima, ali i klasnim razlikama. Usvajaju znanja koja mogu primijeniti na tržištu rada. Promicanje rodnih studija znači promicanje ravnopravnosti spolova i ravnopravnosti među svima“, poručila je von Alemann.

Njihovo ukidanje znači ukidanje znanstvene kritike društva, upozoreno je.

„Ukidanje rodnih studija je ideološka odluka i napad na demokraciju, uplitanje u slobodu obrazovanja i istraživanja, seksualne slobode i prava na samoopredjeljenje“, naglasila je i Ulrike E. Auga, također predstavnica RINGS-a.

Upozorila je da je riječ o opasnom presedanu i kršenju mađarskog Ustava, ali i o strukturnom napadu organizirane desnice koji isto pokušava i u drugim europskim državama.

„Bilježimo razne vrste pritisaka na rodne studije, od fizičkih napada do ukidanja financiranja. Riječ o strategiji na europskoj razini. Takve stvari događaju se u nekim regijama u Francuskoj gdje je na vlasti nacionalistička desnica, pritisci su i u Poljskoj, Italiji, pa i u Njemačkoj  preko AfD-a. Riječ je o eliti koja ne razumije stvarnost, koja ne osuđuje pedofiliju, a istodobno traži ukidanje rodnih studija“, rekla je Auga.

U napadima, politička desnica se nerijetko povezuje s religijom, pa idu i na Istanbulsku konvenciju i prava LGBTIQ osoba, a blisku su idejama nacionalizma, antifeminizma i homofobije. Cilj je vratiti društva na binarni pristup rodu na temelju 'prirodnog zakona'.

„Rodni studiji se protive takvoj slici društva i zato su predmet napada“, rečeno je.

Predstavnice  RINGS-a apelirale su na zastupnice i zastupnike Europskog parlamenta da se bolje upoznaju s problemom ukidanja rodnih studija u Mađarskoj te da pruže podršku da se to ne dogodi i u drugim dijelovima Europe.

„To što se događa u Mađarskoj opasno je za zemlju koja je potpisnica europskih vrijednosti. Što će biti slijedeće?“, zapitala se Julie Ward iz socijaldemokratske grupacije u Parlamentu.

 Agnieszka Kozlowska-Rajewicz iz grupacije europskih pučana upozorila je da se ravnopravnost spolova i obiteljske vrijednosti međusobno ne isključuju te da griješe oni koji zagovaraju takvu podjelu.

Članice Odbora za prava žena i ravnopravnost spolova su i tri europarlamentarke iz Hrvatske – Biljana Borzan, Dubravka Šuica i Marijana Petir – ali nijedna od njih se nije uključila u raspravu.