Skoči na glavni sadržaj

Političko kadroviranje može dovesti do paralize Ustavnog suda

politicko-kadroviranje-moze-dovesti-do-paralize-ustavnog-suda-2925.jpg

U prosincu – baš u vrijeme parlamentarnih izbora - ističe mandat još petero sudaca: predsjednici Jasni Omejec te Snježani Bagić, Marku Babiću, Ivani Matiji i Aldu Radoloviću, tako da postoji realna opasnost da do kraja godine Ustavni sud ostane samo s polovinom sudaca kojima teče redoviti mandat
Foto: Forum.tm

Utrka za Ustavni sud i formalno je počela. Dvanaest kandidata koji su se javili na javni poziv za dva upražnjena mjesta ustavnog suca, sasvim je solidan omjer. Uz sve moguće zamjerke nekima od pretendenata, Saboru ne bi trebalo biti teško donijeti odluku. Lepeza je raznolika - ima odvjetnika, tužitelja, sveučilišnih profesora, sutkinja... Ako se doista radi o profesionalnom znanju i iskustvu, saborskim zastupnicima ne bi trebao biti težak izbor među pristiglim kandidaturama, ali u izboru za ustavne suce – kao, uostalom, i u svima gdje odabir vrše političari – presudnu ulogu igra politika. Upravo se na političkim kalkulacijama i ovaj izbor ustavnih sudaca vrlo lako može spotaknuti, pa čak i srušiti. To ne bi bio prvi put.

Ustavni sud već više od četiri godine radi s jednim ustavnim sucem manje. Sutkinji Nevenki Šernhorst (koja se, uzgred, javila i ovaj put) istekao je osmogodišnji mandat još u srpnju 2010. godine, a čak dva pokušaja te godine da Sabor izabere novog ustavnog suca nisu uspjela. Tadašnji vladajući HDZ nije uspio osigurati dvotrećinsku saborsku većinu. Sutkinji Šernhorst stoga je automatski produljen mandat za šest mjeseci, što je omogućio tek izglasani novi Ustav, ali bez rezultata. Ni bonus od tih dodatnih pola godine nije bio dovoljan da se HDZ i opozicija tada predvođena s SDP-om usuglase, pa tako Ustavni sud od siječnja 2011. godine odlučuje s 12 umjesto s 13 sudaca.

U međuvremenu, promijenila se vlast, ali Ustavni sud ni s SDP-om nije bio bolje sreće. Kukuriku koalicija nije ni taknula problem krnjeg Ustavnog suda. Svih ovih godina koliko su na vlasti nijednom nisu raspisali novi javni poziv da se upražnjeno mjesto popuni. Sve do ovoga siječnja kada su s Ustavnog suda upozoreni da u srpnju ističe mandat i drugom ustavnom sucu – Davoru Krapcu.

Sad je već ozbiljnija situacija. Još je kompliciranije kada se zna da u prosincu – baš u vrijeme parlamentarnih izbora - ističe mandat još petero sudaca: predsjednici Jasni Omejec te Snježani Bagić, Marku Babiću, Ivani Matiji i Aldu Radoloviću. Dakle, Sabor je pred priličnim cajtnotom. Postoji realna opasnost da do kraja godine Ustavni sud ostane samo s polovinom sudaca kojima teče redoviti mandat.

Ustavni sud vrlo je bitna institucija koja, među ostalim, odlučuje o suglasnosti zakona s Ustavom, o ustavnim tužbama građana zbog povrede ljudskih prava i temeljnih sloboda, nadzire ustavnost rada političkih stranaka, provedbu izbora i referenduma. U slučaju neizbora potrebnog broja sudaca, došlo bi u pitanje funkcioniranje Ustavnog suda, a bile bi to i katastrofalne posljedice za pravnu stabilnost zemlje. Osmogodišnji mandat ustavnih sudaca može se po isteku produljiti na još šest mjeseci, ali to je provizorij, koji samo odgađa odluku o novim ljudima na tom sudu.

Zbog svega, SDP mora iznaći način kako pridobiti 101 glas za izbor svakog od sudaca ako želi izbjeći da i ovaj "proljetni", a pogotovo budući "zimski" izbor novih ustavnih sudaca padne u vodu. Bit će pravo čudo ako se vladajuća koalicija uspije dogovoriti s HDZ-om bez čije podrške teško može osigurati potrebnu dvotrećinsku većinu svih zastupnika. Svakodnevno natezanje na relaciji Milanović-Grabar Kitarović/Karamarko teško tome ide u prilog, a i u ove četiri godine mandata Kukuriku koalicije Milanović i Karamarko nikada nisu sjeli zajedno za stol. Približavanjem datuma izbora te napetosti mogu samo ojačati i dodatno otežati izbor sudaca.

Naravno, uz isto tako teške muke, ako ne i teže, Kukuriku koalicija mogla bi se okrenuti i drugoj taktici, sličnoj onoj kada su pokušavali iznjedriti izmjene Ustava prije godinu dana. Tada su se oslonili na sve iz opozicije s ključnim igračem HDSSB-om, a bez HDZ-a. Ali taj je pokušaj neslavno završio – HDSSB se u zadnji čas predomislio i povukao podršku, pa promjene Ustava nikada nisu donesene.

Koliko su zastupnici, i iz vlasti i iz opozicije, svjesni da njihovo političko kalkuliranje može dovesti do paraliziranja rada Ustavnog suda što bi bila (pravna) katastrofa za društvo? Za sada se u križaljkama oko izbora ustavnih sudaca izdvaja jedino kandidatura donedavnog glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića. Njegovu moguću kandidaturu pozdravio je još u studenom prošle godine premijer Milanović. HDZ je za sada oko Bajića prilično suzdržan, barem javno. Bajić je u svojem dvanaestogodišnjem mandatu bio miljenik čas jednih, čas drugih, ovisno od toga tko je bio na vlasti, a tko u opoziciji. Od preostalih 11 kandidata, nitko se u medijima ne izdvaja kao izgledni novi sudac Ustavnog suda. I ako je suditi po nedavnom istupu SDP-ovca Josipa Leke, predsjednika Sabora, međustranački dogovor još nije pao, a pitanje je hoće li se do kraja godine doista izabrati svih sedam potrebnih sudaca, dakle pola Ustavnog suda.

Glasanje je tajno i teško je predvidjeti kojim će se motivima voditi zastupnici. Loše je da se izbor provodi u zadnjoj godini mandata, jer bi to moglo potaknuti kalkulacije u klubovima, rekao je Leko u razgovoru za Hrvatski radio. Što se njegove moguće kandidature tiče (jer i Leko je po struci pravnik) za sada dok je na čelu Sabora takvu je mogućnost otklonio, ali ne isključuje da se prijavi ako ustavne suce bude birao novi saziv Sabora.

Vidjet ćemo kako će biti posložene političke karte u tom trenutku, ali ne isključujem tu mogućnost, kazao je Leko.

Upravo su "političke karte" ključni izraz koji nam otvara vrata za opravdano pitanje ne čuvaju li aktualni političari tih pet (ili čak svih sedam) ispražnjenih mjesta u Ustavnom sudu za sebe? Pored Leke, u aktualnom sazivu Sabora ima još zastupnika i zastupnica koji po završetku ovoga mandata vjerojatno ne bi odbili sinekuru u Ustavnom sudu - neke bivše ministrice i ministri, samoproglašeni ustavni stručnjaci i meštri od saborske procedure, i s lijeva i desna. Ukoliko je to doista plan, da se sada ne izaberu dva suca, a da se krajem godine ne izabere još njih pet, Ustavni sud od ljeta ulazi u fazu "izvanrednog stanja" u kojem ćemo imati pola Ustavnog suda s privremenim produženim mandatom od šest mjeseci. Pitanje je kakve će tek tada odluke Ustavni sud donositi, kad je i u sadašnjem, redovitom sastavu trpio mnoge (opravdane) kritike.

Ukratko, ako doista postoji plan udomljavanja "svojih" ponovno ćemo imati Ustavni sud prepun političkih uhljeba, a ne stručnih i etičkih ljudi, sve ono protiv čega je zvocao čitav ovaj mandat upravo - SDP.