Skoči na glavni sadržaj

S pola godine kašnjenja napokon donesena Strategija za izradu proračuna

s-pola-godine-kasnjenja-napokon-donesena-strategija-za-izradu-proracuna-2486-2561.jpg

Stalni rebalansi budžeta dokazuju da su i gotovo sve dosadašnje vlade loše planirale
Foto: FaH/Denis CERIĆ

Forum.tm dobio je iznimnu čast da Vlada na telefonskoj sjednici donese dokument nakon što je ovaj portal zatražio da mu ga se dostavi. Nije uobičajeno da Vlada donosi dokument nedugo nakon što je novinaru obećano da će mu biti dostavljen.

Stoga pozdravljamo ljubaznu službenicu iz Vlade i ovom prilikom joj javljamo da smo u petak navečer, kada je objavljeno da je donesen, pronašli dokument i obavještavamo kako nema potrebe da se opet pozivamo na Zakon o pravu na pristup informacijama.

Riječ je o "Strategiji Vladinih programa za razdoblje 2015.- 2017.", jednom od ključnih dokumenata za izradu proračuna i planiranje fiskalne politike u idućem razdoblju.

Da ne ispadnemo sasvim pretenciozni, kažimo i to da dokument nismo tražili kako bismo se pohvalili da Vlada donosi strategiju na poticaj Forum.tm-a, nego da dokažemo kako u Hrvatskoj i dalje vrijedi pravilo da se zakona ne treba držati k'o pijan plota.

Golemim kašnjenjem od čak pola godine Vlada nije samo pokazala nemar u planiranju proračunske i fiskalne politike, nego je izravno prekršila Zakon o proračunu čiji članak 24 između ostaloga propisuje da "Vlada donosi strategiju Vladinih programa za trogodišnje razdoblje najkasnije do kraja svibnja".  

I to nije jedini zakonski obvezan dokument koji se tiče proračuna, a da njegovo donošenje redovito kasni. Kašnjenje u donošenju dokumenata poput uputa i smjernica, koje služe svima u sustavu da na vrijeme pripreme svoje planove, nije strano ni Ministarstvu financija.

Za razliku od Vlade, koja je barem pokazala spremnost da nam dostavi dokument koji još nije ni bio donesen, iz Ministarstva financija na naše prethodne upite nisu ni odgovorili. Šutnja u tom Ministarstvu gotovo pa da je tradicionalna, što dovoljno govori o transparentnosti procesa donošenja proračuna i vođenja fiskalne politike u Hrvatskoj.

Da Vlada poštuje zakonom propisan proračunski kalendar, možda joj ne bi trebali različiti spinovi i pretenciozni naslovi o stvaranju nekakvih "super CSI timova" koji će kirurškom preciznošću tražiti kako smanjiti rashode i tako spasiti proračun.

Svi ovi dokumenti nisu se slučajno našli u zakonu, nego služe tomu da svi sudionici dobiju dovoljno vremena za kvalitetnu pripremu prihoda i rashoda. S ovakvim kašnjenjima donošenja strateških dokumenata teško je očekivati kvalitetne planove. Zato se sa sigurnošću mogu očekivati novi rebalansi proračuna, koji su postali konstanta hrvatske fiskalne stvarnosti.

Rebalansi proračuna u fiskalno uređenim državama izvanredan su događaji, dok u Hrvatskoj u posljednjih 15 godina nije bilo godine, a da se nisu mijenjali prethodno doneseni proračuni. Rebalans nije isključivo posljedica teške gospodarske krize, kao što nas uvjeravaju iz dana u dan, nego prije svega loših planiranja svih dosadašnjih vlada.

Na pitanje koje su pravne posljedice kada zakon krši Vlada, nismo dobili odgovor.

Zato možemo predvidjeti da će posljedice osjetiti građani, koje će i dalje uvjeravati da su rezovi nužni isključivo zbog gospodarske krize na koju se ne može utjecati. Oni mogu očekivati daljnje srozavanje kvalitete zdravstvenih i ostalih socijalnih usluga.

Vlada pokazuje da famozna "pravna država" u ovoj zemlji nikad nije uhvatila dublje korijene, ne samo zbog svoje nespremnosti da poštuje jedan od osnovnih zakona kao što je onaj o proračunu, nego uporno predlaže zakone koji će preskočiti postojeće propise i procedure, kao što je to učinila sa Zakonom o strateškim investicijama.

Njime su se u suodlučivanju htjele izbjeći lokalne samouprave. I umjesto da odlučno radi na reformi lokalne samouprave kao temelju uređenog života u zajednici koja se želi nazvati demokratskom, Vlada se odlučuje premostiti je.

Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak često se koristi frazom da "Vlada štiti inozemne investitore", ali nikad nije rekao od koga ih to štiti. Zadnji put kada smo provjerili, na granicama Hrvatske nisu se grupirale nikakve neprijateljske divizije koje se spremaju napasti inozemne ulagače, pa se nadamo da nije mislio na vlastite građane.

I zato, na žalost, glavno pitanje nakon svega nije "tko će čuvati čuvare", nego "tko će čuvati građane".

 

Tekst je dio Forumova projekta "Javne politike s figom u džepu", koji financijski podupire Agencija za elektroničke medije.