Samostalno glasanje slijepih za državu još uvijek luksuz

Kada su prije pet godina slijepe i slabovidne osobe u Hrvatskoj prvi put samostalno glasale na izborima, svi su to smatrali velikim uspjehom. I to s pravom.

Tada, na predsjedničkim izborima 2009. godine, na svakom izbornom mjestu bio je ogledni primjerak glasačkog listića na Braillevom pismu i matrica s rupicama koju su potom osobe oštećenog vida prislonile na "normalni" glasački listić i – glasale. Šablona im je pomagala da sami, svojom rukom i olovkom, zaokruže svojeg kandidata bez ičije asistencije.

To je "novo zrnce dostojanstva u samostalnosti", "glas demokracije" i "smanjivanje ograničavajućih društvenih normi", hvalile su tada slijepe osobe odluku Državnog izbornog povjerenstva (DIP).  

No, zadovoljstvo nije dugo trajalo.

Već na parlamentarnim, a potom i na lokalnim izborima te prošlogodišnjim EU-izborima, takve mogućnosti više nije bilo. Isto će biti i na ovim izborima za  Europski parlament. Slijepe i slabovidne osobe moći će glasati isključivo uz asistenciju nekog iz obitelji ili prijatelja, što znatno narušava njihovu samostalnost.

Iznimka samo 2009. godine

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za 2013. godinu, u Hrvatskoj ima 17.428 osoba s oštećenim vidom, od čega je 3357 potpuno slijepih građana. Njihova prava regulirana su, poput prava svih osoba s invaliditetom, nizom međunarodnih dokumenata - među kojima je osnovna Konvencija UN-a za osobe s invaliditetom, koju je Hrvatska potpisala među prvima -  te domaćih propisa, od Ustava i Nacionalne strategije do izbornih zakona koji propisuju način glasanja na svim razinama izbora.

Do sada su svi izborni zakoni regulirali glasanje slijepih i slabovodnih osoba samo uz asistenta, pa je i njihovo samostalno glasanje 2009. godine bilo isključivo rezultat dogovora Hrvatskog saveza slijepih i DIP-a, a ne "naprednih" zakonskih rješenja.

Tek Zakonom o izboru članova u EU-parlament iz 2010. godine uvedena je mogućnost glasanja uz pomoć listića na "brajici", da bi potkraj prošle godine i to bilo izmijenjeno. Ostavljena je samo šablona kao pomoćno sredstvo. U praksi, međutim, ni toga nije bilo. Vraćeno je sve na staro, a i DIP je u svojim obvezatnim uputama predviđao glasanje slijepih i slabovidnih osoba isključivo uz pratnju. Tako će biti i u svibnju.

Vojin Perić, predsjednik Hrvatskog saveza slijepih, koji okuplja oko 6000 članova, kaže da je glasanje s matricom vrlo teško kada ima puno lista i kandidata. Donekle razumije i to da je država u krizi, pa da vraćanje na staro glasanje uz asistenta može biti neka vrsta "prijelaznog perioda", ali da to ne može trajati vječno.

"Očekujemo od DIP-a i drugih nadležnih institucija da na bilo koji način pronađu mogućnost da slijepi glasaju samostalno. To je njihova dužnost i obaveza koju je ova država prihvatila. Nas tehnologija više ne zanima. Netko tko je preuzeo obaveze mora ih i provesti. Ako ih nije mogao provesti nije ih trebao ni prihvatiti. Inače ispada da ih je prihvatio da bi mi bili kozmetički preparat, preko kojeg će se onda oni dodvoriti Europi ili ne znam kome",  upozorava Perić.

Zašto ne može preko računala?

Za ove ih izbore DIP do sada nije kontaktirao, iako je, tvrdi, Hrvatskom savezu slijepih obećano da će se "za slijedeće izbore pripremiti materijali i način glasanja". U ovo predizborno vrijeme, obratili su im se samo Hrvatski laburisti. Izradili su letak na brajici s informacijama o EU-izborima, s njihovim stranačkim programom i kandidatima s njihove liste.

"Do sada sam s DIP-om dobro surađivao, ali me za ove izbore još nisu kontaktirali, a vrijeme polako curi. Ako se ne može riješiti samostalno glasanje slijepih osoba na europskim izborima, kako će se za parlamentarne ili lokalne na kojima postoji bezbroj lista i kandidata? Gospodo, uvedimo elektronsko glasanje! Može na biračkom mjestu ili od kuće. Kad dođete na biralište, odete u kabinu, stisnite svoju tipkicu i to je to. Tako bi trebalo biti ne samo za slijepe, nego za sve. Ima takvih primjera u Europi. Ušteda je na materijalu, na listićima, na svemu", predlaže Perić.

Uključivanje slijepih i slabovidnih osoba u politički život, pa i putem tajnog i samostalnog glasanja, dio je općeg međunarodno usuglašenog standarda. Preporuke "Kodeksa dobre prakse u izbornim pitanjima" daju prioritet samostalnom glasanju na biračkom mjestu, a samo izuzetno uz asistenta, od kuće ili putem pokretnih glasačkih kutija. Prema GONG-ovim podacima iz 2010. godine, s matricom su slijepe osobe mogle glasati u Austriji, uz dodatni listić na "brajici" na Islandu i u Španjolskoj, a uz pomoć uređaja koji omogućava samostalno glasanje u Velikoj Britaniji. Istodobno, mnoge države – poput Njemačke, Poljske, Rumunjske ili Slovačke - i dalje daju prioritet glasanju uz asistenta, slično kao u Hrvatskoj.

Perić nije optimističan da će se u skorije vrijeme poboljšati sudjelovanje slijepih i slabovidnih osoba u političkom životu Hrvatske - ni po mogućnosti da samostalno glasaju na izborima ni po šansama da se kandidiraju i uđu u parlament. Još je teško zamislivo da će Hrvatska dobiti svog Davida Blunketta. Riječ je poznatom slijepom britanskom parlamentarcu i bivšem ministru obrazovanja.

"Slijepi u Hrvatskoj nisu nikad imali zastupnika u Saboru, ali generalno osobe s invaliditetom jesu. One su bile stranački prilično isposvađane i izmanipulirane. U ovom sazivu nemamo nikoga. To znači da smo bili samo za pokazivanje po logici 'ajmo ući u Europu, pa ćemo to anulirati. Očito ima važnijih karijera i sudbina koje treba zbrinuti i promovirati", ogorčen je Perić.

Dosta mu je, kaže, "ubožničkog, milostinjskog mentaliteta prema slijepima" i toga da se "kriza lomi na ranjivim skupinama". Jednako što se tiče ostvarivanja prava glasa, ali i ostalih prava, poput neriješenog pitanja inkluzivnog dodatka ili sustavnog financiranja udruga slijepih i statusa Kazališta "Novi život".

U DIP-u tvrde da je problem isključivo u nedostatku novca. Da postoji dobra volja da se slijepima i osobama s oštećenjem vida opet omogući samostalno glasanje, ali da je to u ovom trenutku neizvedivo.

Glasovna poruka

"Imali smo više sastanaka s Hrvatskim savezom slijepih. Ustanovili smo da je nemoguće štampati toliku količini izbornog materijala. Njihova tiskara to nije mogla obaviti, a ni Narodne novine nemaju taj kapacitet. Bilo bi lijepo da smo mogli zadržati standard iz 2009. godine, ali jednostavno nema sredstava. Sve se kreše gdje se može", objašnjava Aleksandra Jozić-Ileković, potpredsjednica DIP-a.

Iznenađena je što u Savezu slijepih očekuju materijale od DIP-a, jer – tvrdi – tu je obavezu preuzeo upravo Savez, "koji bi se trebao angažirati oko informiranju svojih članova o izborima". Potpredsjednica DIP-a ipak je obećala da će nakon razgovora s nama nazvati Vojina Perića i pitati ga kako im DIP može pomoći oko informiranja o izborima za EU. Tako se i dogodilo. Neposredno pred završetak teksta nazvala nas je i izvijestila da su se čuli i dogovorili napraviti format glasovne poruke o izborima koja će biti na web-stranici DIP-a, Hrvatskog saveza slijepih i svih podružnica udruge.

U DIP-u su upoznati s napretkom tehnologije koja bi slijepim osobama, ali i svim ostalim građanima s invaliditetom, mogla olakšati samostalno glasanje, ali od uvođenja takvih inovacija u Hrvatskoj za sada nema ništa.

"S nekoliko tvrtki smo stupili u kontakt, imali smo njihove prezentacije. Uz novac, prvo je potrebno takvu mogućnost ugraditi u zakone. U Sloveniji su imali mašine za glasanje na posebnim biračkim mjestima, ali je bio mali interes za njih, pa se na kraju odustalo", kaže Jozić-Ileković.

I druge osobe s invaliditetom, posebno one manje pokretne, susreću se sa sličnim problemima na izborima, od nemogućnosti glasanja zbog nepristupačnog biračkog mjesta do nedovoljnog broja mobilnih timova koji bi im omogućili glasanje kod kuće, ali to je druga priča.

Ili zapravo – ista.

samostalno-glasanje-slijepih-za-drzavu-jos-uvijek-luksuz-1761-1773.jpg

"Očekujemo od DIP-a da pronađe mogućnost da slijepi glasaju samostalno. To je njihova dužnost i obaveza", kaže Vojin Perić iz Saveza slijepih
"Očekujemo od DIP-a da pronađe mogućnost da slijepi glasaju samostalno. To je njihova dužnost i obaveza", kaže Vojin Perić iz Saveza slijepih
Foto: 
FaH/Lana SLIVAR DOMINIĆ

samostalno-glasanje-slijepih-za-drzavu-jos-uvijek-luksuz-1761-1774.jpg

Slabovidnim osobama jedina pomoć bit će format glasovne poruke o izborima koja će biti na web-stranici DIP-a, Hrvatskog saveza slijepih i podružnica udruge
Slabovidnim osobama jedina pomoć bit će format glasovne poruke o izborima koja će biti na web-stranici DIP-a, Hrvatskog saveza slijepih i podružnica udruge
Foto: 
Igor Lesar