Skoči na glavni sadržaj

U Hrvatskoj najskuplje novine u regiji

Saša Vejnović

<p>Uvjeren da svaki pravi novinar mora biti pošten prema sebi, iskren prema čitateljima, odan činjenicama, nepokolebljiv u otkrivanju istine. Društvo treba prave novinare, u to nema sumnje. Treba se nadati da će doći vrijeme kad će ih ponovno trebati i vlasnici medija</p>

u-hrvatskoj-najskuplje-novine-u-regiji-1829-1851.jpg

U 2008. tiskani su mediji kod nas od oglasa uprihodili 750 milijuna kuna, a 2012. samo 384 milijuna
Foto: Avenuemall.hr

Za propast tiskanih medija uglavnom se krivi moderno doba u kojem se informacije uglavnom besplatno nude na digitalnim platformama, no malo se tko zapitao koliko je strmoglavom padu prodaje novina kumovala njihova - cijena. U Hrvatskoj se izdavači neometano ponašaju poput kartela, što inače strogo kažnjava Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja.

Ali ne i vlasnike novina, kojima se nije uputno zamjeriti, pa dok je Agencija trenirala strogoću na, primjerice, vlasnicima riječkih autoškola, izdavači su slobodno zajednički određivali cijenu. "Zbog povećane cijene distribucije i rasta svih ostalih troškova prinuđeni smo nažalost povući vrlo nepopularan potez i povećati cijenu dnevnog tiska." Tom je rečenicom Marijan Beljan, tadašnji predsjednik Udruge novinskih izdavača, u kolovozu 2008. pravdao dizanje cijena novina sa šest na sedam kuna. Riječ je o godini u kojoj su nakladnici još uživali u ekstraprofitu koji su im poklonili tadašnji premijer Ivo Sanader i ministar financija Ivan Šuker  snizivši im stopu PDV-a s 22 na 10 posto.

Desetkovane redakcije

Godinu u kojoj su zajednički digli cijene EPH- je zaključio s više od 56 milijuna kuna, najtiražniji list 24 sata s 40,66 milijuna, a Večernji list s više od 8,6 milijuna kuna čistog profita. Iste su godine poskupjeli i vodeći hrvatski tjednici, s 12 na 14 kuna. AZTN, međutim, na sve to nije reagirao.

Ali jest dvije godine kasnije, nakon što su objavljeni transkripti SMS-ova koje su razmjenjivali (su)vlasnici EPH i NCL grupe, iz kojih je bilo vidljivo da su dogovorili poskupljenje. Nakon te objave čelnici AZTN-a nisu mogli više zatvarati oči, pa su proveli postupak i utvrdili nedopušteni sporazum koji je dokinuo tržišno natjecanje.

Od tada do danas cijena novina u Hrvatskoj uglavnom se nije mijenjala, ali medijska slika jest. Među živima više nije tjednik Nacional, pokojni je i dnevni list Vjesnik. Ugašen je i naknadno pokrenuti tjednik Forum kao i kratkotrajan projekt dnevnih novina 21. stoljeće.

O tome koliko su redakcije živućih novina desetkovane svjedoči podatak da je u posljednjih pet godina bez posla ostalo više od 40 posto novinara, a najviše ih je upravo iz tiskanih medija. Naklade su se strmoglavile, a prihodi drastično srezali.

Za razliku od 750 milijuna kuna, koliko iznosi procjena prihoda tiskanih medija od oglasa u 2008. godini, procjene za 2012. kažu da su novine od oglasa zaradile svega 384 milijuna kuna. No, cijena novina nije se mijenjala, pa tako i danas većina dnevnih novina stoji sedam kuna, odnosno tek nešto manje od eura.

Novine i javni prijevoz

Nekad se cijena novina određivala prema prosječnoj cijeni kave ili karte za javni prijevoz. Dok u Hrvatskoj novine još pariraju običnoj kavi, karta za javni prijevoz, barem u Zagrebu, skuplja je od novina za oko 30 posto. No, vremena su se promijenila, pa se danas kune broje za osnovne životne namirnice poput kruha i mlijeka.

U Hrvatskoj su novine malo jeftinije od kruha (prosječna cijena bijeloga kruha iznosi oko 7,50 kuna), ali ne i od litre mlijeka (prosječno oko 6 kuna). Je li to skupo ili jeftino, moglo bi se zaključivati tek nakon što usporedimo cijene u nekim drugim zemljama.

Kada su se još prije nekoliko godina radile slične usporedbe u regiji, ispostavilo se da su novine najjeftinije u Srbiji, a i danas su građanima pristupačnije nego u Hrvatskoj. Danas je prosječna cijena kruha u Srbiji oko 45 dinara (oko tri kune), a litre mlijeka oko 100 dinara (oko 6,6 kuna). Dnevne novine u Srbiji stoje između 30 i 40 dinara (od oko dvije do 2,6 kuna), a vikend-izdanja su najčešće skuplja za 10 dinara. Tjednik Nin stoji 150 (oko 10 kuna), a Vreme 200 dinara (oko 13 kuna).

U Makedoniji, najsiromašnijoj državi proizašloj iz bivše Jugoslavije, novine su znatno jeftinije od osnovnih namirnica. Dnevne novine tamo stoje 15 denara (oko 1,85 kuna), dok cijena političkih tjednika kreće se oko 35 denara (oko 4,3 kune). Štruca svježeg kruha od 600 grama u toj zemlji stoji 23 denara (2,8 kuna), no vrlo se dobro prodaje i kruh star dan ili dva, po cijeni od 10 denara (1,2 kune). Prosječna cijena litre trajnog mlijeka iznosi oko 50 denara (nešto više od šest kuna).

Iako bi se moglo zaključiti da je u siromašnijim zemljama cijena novina pristupačnija, to zapravo nije pravilo. U nama ne tako dalekoj Austriji, barem kad su u pitanju kilometri, koja nam je standardom još nedostižna, najčitanije novine Kronen Zeitung stoje jedan euro, koliko otprilike stoji i litra mlijeka. Ozbiljnije dnevne novine poput lista Die Presse, međutim, stoje 2,20, a vikendom 2,50 eura. Cijena kruha u Austriji kreće se od dva do četiri eura.

Novine i kruh

Prosječna cijena kruha u Njemačkoj je 3,70 eura, što je daleko skuplje od cijene novina. Primjerice, najprodavaniji Bild stoji svega 0,70 eura, lokalne novine znaju biti i za euro skuplje. Frankfurter Allgemeine Zeitung stoji 2,40 eura, a Süddeutsche Zeitung 3,10 eura. Litra mlijeka u Njemačkoj stoji otprilike euro.

U Velikoj Britaniji kruh stoji oko funtu (oko 9,4 kune), a mlijeko se prodaje u spremnicima od jedne pinte, što je nešto više od pola litre. Pinta mlijeka stoji oko 0,40 funti (oko 3,75 kuna). Najprodavaniji list je The Sun koji stoji 0,40 funta, zatim slijedi Daily Mail čija je cijena 0,60 funta (5,6 kuna) i Daily Mirror s 0,55 funta (oko pet kuna). The Times stoji funtu, Financial Times 2,50 funta (oko 23.4 kune), a Guardian 1,60 funta (oko 15 kuna).

Iako ova kratka usporedba pokazuje da su novine u Hrvatskoj prilično skupe, oni koji se time godinama bave tvrde da prostora za smanjenje cijena nema. Marjan Jurleka, nekadašnji direktor Večernjeg lista i formalni vlasnik propalog projekta dnevnih novina 21. stoljeće, podsjeća ipak na tradicionalnu usporedbu cijena - kave i dnevnih novina, dok za ovu našu kaže da je dosta opasna. "Kruh i mlijeko su u jednom dijelu proizvodi za masovno tržište, to je potpuno druga industrija i novine ne pripadaju tom segmentu. Postoje društva u kojima se na različite načine subvencioniraju ti proizvodi, dok novine ne", kaže Jurleka, koji tvrdi da novine u Hrvatskoj ne mogu biti jeftinije.

"Nema tu prostora za pojeftinjenje. Možda tek u jednom krajnjem slučaju, kada bi se pokrenule neke aktivističke novine, one bi mogle biti jeftinije. Ali aktivizam je kratkog daha, ljudima dojadi raditi iz entuzijazma i u konačnici žele naplatiti svoj rad", kaže Jurleka, te dodaje da bi se cijena dnevnih novina mogla sniziti tek ako bi Vlada smanjila ili ukinula PDV na novine.

Stjepan Malović, umirovljeni profesor novinarstva, također podsjeća da se cijena novina nekad uspoređivala s tramvajskom kartom ili kavom, no kaže da je to vrijeme prošlo. "Ne smijemo više novine gledati izolirano jer jako malo izdavača ima danas samo novine. Jednom davno u Kijevu se jedan zapadni novinar čudio terminu 'kriza novina', rekavši da novinari znaju samo što su vijesti i da to rade, a platforma za njih uvijek će postojati", kaže Malović.