U zrakoplov prosječne veličine stali bi svi oni koji posjeduju polovicu svjetskog bogatstva

Najbogatijih 300 ljudi na svijetu raspolaže s više bogatstva nego tri milijarde siromašnih stanovnika na planeti. Umjesto da se smanjuje, jaz između bogatih i siromašnih dijelova svijeta iz godine u godinu dramatično raste što ne čudi s obzirom da na uloženih 130 milijardi dolara u siromašne krajeve bogati izvlače godišnju dobit od dva bilijuna dolara

Najbogatijih tristo ljudi na svijetu ima više novca nego tri milijarde siromašnih stanovnika Zemlje. Drugim riječima, u jedan prosječan zrakoplov stanu ljudi koji posjeduju bogatstva koliko ga zajedno imaju Sjedinjene Države, Indija, Kina i Brazil.

Prema videu (http://www.therules.org/en) koji je objavila organizacija The Rules, mreža koja se bavi promicanjem jednakosti među ljudima i borbom protiv siromaštva, jaz između bogatih i siromašnih neprestano se povećava.

Prije samo dvjesto godina danas najbogatiji krajevi svijeta u koje su ubrojani SAD, Kanada, Europa, Kina, Japan, Australija i bogate arapske zemlje bile su samo tri puta bogatije od ostatka svijeta. Potkraj šezdesetih godina prošlog stoljeća, u vrijeme kada je uglavnom završeno razdoblje europske kolonizacije, bogate su zemlje bile 35 puta bogatije od siromašnih zemalja koje su kolonizirale.

U međuvremenu, taj jaz ne da se nije smanjivao, nego je postkolonijalna era zapravo povećala nepravičnost u rasporedu svjetskog bogatstva, pa smo danas stigli do omjera prema kojem je bogati dio svijeta danas 80 puta bogatiji od siromašnoga.

Kada se taj omjer svede na pojedince, procijenjenih sedam milijardi stanovnika Zemlje, razvidno je da skupina najbogatijih posjeduje čak 94 posto svjetskog bogatstva, dok dva posto onih koji su u vrhu te skupine ima više od polovice bogatstva svijeta koje je procijenjeno na 223 bilijuna dolara.

Onih najbogatijih jedan posto akumiliralo je čak 43 posto ukupnog svjetskog bogatstva. Premoćnih 80 posto stanovnika planeta barata sa samo šest posto bogatstva, a oni najsiromašniji nemaju ništa čime bi mogli prehraniti obitelji, a kamoli svojoj djeci omogućiti školovanje i dostojan život.

Jaz između bogatog i siromašnog dijela svijeta bogate zemlje, barem deklarativno, nastoje ublažiti slanjem pomoći siromašnima. Na globalnoj razini godišnje se od bogatih prema siromašnima šalje oko 130 milijardi dolara. Zašto oni ne pomažu? Zato, tvrde autori ovog videa, što bogate zemlje zauzvrat iz siromašnih isisaju godišnje dva bilijuna dolara.

Velike korporacije, naime, na godišnjoj razini izvlače iz siromašnih zemalja oko 900 milijardi dolara, čemu se treba pribrojiti još i 500 milijardi dolara koje su izravna posljedica toga što bogati diktiraju igru kada je riječ o pravilima prema kojima se odvija trgovina, odnosno pogoduju velikim korporacijama u lakšem pristupu resursima i jeftinoj radnoj snazi.

Pritom siromašne zemlje duguju oko 600 milijardi dolara godišnje za kamate na kredite podignute kod Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda. Te zemlje ostaju opterećene kamatama i dugo nakon što su mogle otplatiti glavnicu. U ime pomaganja siromašnima zbiva se zapravo samo proces zauzimanja novih tržišta.

Prema drugom istraživanju svjetskog bogatstva (http://www.worldwealthreport.com), najbogatijih jedan posto, koji posjeduju više od 30 milijuna dolara u investicijama (u bogatstvo im za tu priliku nisu računali imovinu poput nekretnina, automobila, umjetnina, nakita...) 2012. godinu završili su 10 posto bogatiji nego što su bili 2011. godine i 14 posto bogatiji nego što su to bili 2007., uoči izbijanja svjetske krize.

Najnoviji podaci za 2012. godinu pokazuju kako najbogatijih ima najviše u SAD-u. Amerika ima tri puta više superbogatih nego što ih ima Njemačka i pet puta više nego što ih ima Kina.

Američka populacija supermilijunaša raste većom brzinom od drugih - samo za ilustraciju, SAD stvara milijunaše tri puta brže nego što to čini Japan, i to bez onih u off-shore rajevima koji nisu uvršteni u ovo istraživanje.