Ususret izborima: ide li Češka putem Mađarske i Poljske?

Upitna prozapadna i proevropska orijentacija zemlje… ugrožena liberalna demokracija… antisistemske stranke šire strah, populizam, ekstremizam, rasizam i antislamsku histeriju… najznačajniji izbori od 1989… izbori bez razuma, emocije u prvom planu… Na sve ovo upozoravali su danima pred izbore domaći analitičari.

New York Times piše kako izbori u Češkoj, pored dešavanja u Poljskoj i Mađarskoj, mogu dodatno uzdrmati evropsko jedinstvo.

“Rezultati čeških parlamentarnih izbora mogu odrediti da li će se raspuklina među prosperitetnim zemljama zapadne Europe i sve autoritarnijim državama na istoku pretvoriti u provaliju.”

Populističke i ekstremističke stranke jačaju i na zapadu Europe kao što su pokazali izbori u Nizozemskoj, Francuskoj, Njemačkoj i Austriji, ali samo su se na istoku EU dokopale moći, prija svega u Poljskoj i Mađarskoj, zahvaljujući otporu prema Briselu, izbjeglicama i migrantima. NYT ističe kako bi se ista stvar mogla dogoditi i Češkoj.

Washington Post upozorava da je tajkun Andrej Babiš, mogući budući premijer Češke, duboko podijelio zemlju i uspoređuje ga s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom.

Bez sumnje, današnji i sutrašnji parlamentarni izbori u Češkoj mogu radikalno izmijeniti političku mapu zemlje koja je do sada u postkomunističkom prostoru važila za jednu od najliberalnijih i najuspješnijih. Češka ima najmanju stopu nezaposlenosti u EU, najvišu stopu rasta 2,5 posto i jedna je od najsigurnijih zemalja na svijetu. Prateći, međutim, predizbornu kampanju čini se da je zemlja na velikoj prekretnici. Da li su ovi izbori baš toliko presudni?

Propast tradicionalnih stranaka

“Najvažniji izbori bili su oni 1990, jer su bili prvi slobodni. Ovi izbori jesu vrlo bitni, ali ne smatram ih sudbinskim”, kaže za Forum.tm politički komentator Jindřich Šídlo, dodajući da se na ovim izborima odlučuje o kvaliteti liberalne demokracije, a ne o njenom opstanku. Ne vjeruje da će zemlja krenuti putem Slovačke iz 1994. do 1998., ali da može krenuti putem Poljske, premda će, uvjeren je, Češka prije ili kasnije i to prevladati.

Naš drugi sugovornik, Jiří Pehe, politolog, bivši suradnik predsjednika Havela i direktor praškog Njujorškog sveučilišta smatra da su u izvjesnom smislu ovi izbori najvažniji od 1989. godine jer mogu na vlast dovesti antisistemske pokrete i stranke čiji su demokratski potencijali  i prozapadna orijentacija vrlo slabi. Prema Peheu ključno je s kim će u koaliciju tajkun Babiš.

Prema rezultatima predizbornih anketa većinu u parlamentu činit će antisistemske stranke: populisti - Babišov ANO, ekstremisti - SPD, Pirati - ČPS i dugogodišnji stanovnici češkog parlamenta nereformirani komunisti - KSČM. Češka piratska stranka ili Pirati, kako ih u Češkoj zovu, prvi put će ući u parlament. Neka istraživanja im čak predviđaju dvocifreni rezultat, dok iste ankete svim tradicionalnim proevropskim strankama osim socijaldemokratske - ČSSD, predviđaju ispod 10 posto. Socijaldemokrati će, izgleda, zabilježiti najgori rezultat u posljednjih 24 godine. Od pobjednika na prethodnim izborima, ostvarit će jedva par postotaka iznad dvocifrenog rezultata.

Oni na koje su posebno uperene oči i domaće i strane javnosti, i koji su uzletili na valu antiiizbjegličke i antislamske histerije u zemlji u kojoj većina ljudi nikad nije imala bliži kontakt s muslimanima, su ekstremisti pod vodstvom poduzetnika Tomija Okamure, polu Japanca, i po vlastitom priznanju žrtve rasizma i u Češkoj i u Japanu. Okamura je izašao iz desne stranke Zora izravne demokracije (Úsvit přímé demokracie) koja je na prethodnim izborima osvojila 6 posto i osnovao ekstremističku stranku SPD, Svoboda a přímá demokracie, Sloboda i izravna demokracija. Program im se bazira na izlasku iz EU, protiv imigranata, zaštitu granica bodljikavom žicom i zabrani islama! Ankete im predviđaju oko 10, neke čak i do 15 posto. U pitanju je protestna stranka koju podržavaju niži slojevi društva, neobrazovani, uplašeni, izmanipulirani. Neke ankete upozoravaju da buduću podršku imaju i među mladima iz obrtničkih škola, za razliku od Pirata čija su baza studenti informatičko - matematičkih usmjerenja, i mladji, obrazovaniji građani, koji su se razočarali u stranke centra i desnog centra koje jedva prelaze izborni prag, a nekad su činile stub parlamentarizma u Češkoj.

Pirate predvodi tridesetsedmogodišnji doktor informatike s prepoznatljivim dreadlocksima. Zalažu se za građanske slobode, diobu informacija, efektivno korištenje tehnologije, zaštitu privatnosti, transparentnost, izravnu demokraciju, e-government i legalizaciju lakih droga.

No, vratimo se favoritu, pokretu ANO tajkuna Andreja Babiša slovačkog podrijetla. Bogataš sa Forbes liste, vlasnik poljoprivredno-kemijskog koncerna Agrofert, na parlamentarnim izborima 2013. završio je kao drugoplasirani sa 18,6 posto, tijesno ispod socijaldemokrata koji su osvojili 20,45 posto. Jašući na valu razočaranja građana padom vlade desnog centra uslijed korupcijskih i špijunsko - seksualnih afera u koje je bio umiješan bivši premijer Nečas iz nekada moćne Građansko demokratske stranke ODS, Babiš je amorfnom ideologijom i populističkim sloganima  protiv korupcije, obećanjima vođenja države poput svoje uspješne firme privukao velik broj glasača i desnog i lijevog centra. Postao je ministar financija i potpredsjednik Vlade, a prije toga kupio dva utjecajna dnevna lista i privatni radio s nacionalnom frekvencijom. U svakodnevnom sukobu interesa, premda je formalno prebacio vlasništvo nad koncernom i  medijima na jednu zakladu, tek je nedavno izbačen iz vlade. Babišu je parlament skinuo imunitet i  pod istragom je i kod kuće i u Briselu i zbog malverzacija s novcem iz fondova EU u visini od 2 milijuna eura.

Jedan dio javnosti, od samih početaka Babišovog  pohoda u političke vode, poziva na uzbunu, upozoravajući na oligarhizaciju zemlje i na neviđenu akumulaciju političke, ekonomske i medijske moći u rukama jednog čovjeka. Svako malo na anonimnom twiter nalogu pojave se komprimitirajuće audio snimke, nedavno i bankovni dokumenti koju navodno dokazuju prijevaru s evropskim fondovima. Situacija mu se zakomplicirala i nedavnom odlukom Ustavnog suda Slovačke koji mu je poništio potvrdu da nije bio agent zloglasne komunističke tajne službe  StB i proces kreće iznova. Sve ovo, medjutim, nije previše poljuljalo  ni njega ini stranku. Ima vjerno biračko jezgro, a neka istraživanja mu predviđaju i do 30 posto glasova.

Meduze i puževi golaći

Prema svim procjenama najveći gubitnici će, pored  socijaldemokrata, biti i proevropska liberalna stranka  - TOP 09 bivšeg ministra  vanjskih poslova Karla Shwarzenberga, aristokrata sa senzibilitetom ljevičara koji je imao potencijala pobijediti proruski orijentiranog Miloša Zemana na prošlim predsjedničkim izborima. Sa 12 posto na prethodnim izborima sada im se predviđa tijesan prelazak izbornog praga. 

Socijaldemokrati nedovoljno odlučnog premijera u odlasku  Bohuslava Sobotke, koji je prepustio prvo mjesto na listi proeuropskom ministru vanjskih poslova Lubomiru Zaoraleku, gubili su kredibilitet iz dana u dan preuzimajući agendu populista  u zemlji čiji su politički i medijski prostor poharale dezinformacije, manipulacije  i širenje straha od terorizma, izbjeglica i migranata. Češka se od početka protivila kvotama EU, zbog čega se protiv nje vodi postupak u Briselu. Primila je samo 12 izbjeglica, a premijer je izjavio da  neće primiti niti jednog muslimana više,  dok je  predsjednik Zeman nebiranim riječima govorio o zločinačkom islamu i genetskoj neprilagodljivosti muslimana evropskoj civilizaciji. U takvoj atmosferi socijaldemokrati su nizali skandal za skandalom. Nedavno je jedan usporedio Rome s meduzama, a drugi izbjeglice s invazijom puževa golaća. Predsjednik stranke,  ministar unutarnjih poslova Milan Chovanec  slikavao se s automatskim puškama, a ujedno je i tvorac ustavnog zakona po kojem se naoružani gradjani imaju pravo i dužnost obračunavati s teroristima. Sve su to radili iz čistog populizma prateći puls birača. Uzalud. Kad demokrate ukradu agendu populistima obično završe kao gubitnici. 

Ono što je konstanta u Češkoj su nereformirani komunisti koji redovito osvajaju izmedju 11 do 15% usprkos tome što se nisu distancirali od staljinističke prošlosti.  Najbolji rezultat imali su 2002., kada su osvojili skoro 19 posto glasova. Proruski orijentirani zalažu se za izlazak iz NATO-a, protiv su izbjegličkih kvota, što je izgleda jedna od rijetkih stvari oko koje se slaže većina  čeških stranaka, izuzev TOP 09  i Zelenih. Potonji, međutim, sudeći po anketama, neće preći izborni prag.

S kim će Babišovi populisti?

Očekuju se komplikacije u sastavljanju vlade, jer premda favorit ANO neće imati većinu, a s njima, barem sada tako tvrde,  ne želi nitko ni u desnom ni u lijevom centru. Preostaju im Okamurovi ekstremisti i komunisti s kojima nitko do sada nije koalirao na državnoj razini.

“Babiš će morati vladati u koaliciji, neće imati vladu jedne stranke kao u Poljskoj i Mađarskoj. Ne stvori li koaliciju s komunistima i Okamurom, što mi se ne čini vjerojatnim, morat će obuzdati svoje autoritarne instinkte. Čak i kad bi htio vladati s njima, trebat će mu još i podrška Pirata, ali za njih bih to značio samoubilački pothvat”, ističe politolog Pehe i dodaje kako će Zemanovo obećanje o imenovanju Babiša mandatorom, ako dobije većinu, bez obzira na optužnicu protiv njega dodatno nauditi političkoj kuturi u zemlji.

Gora varijanta je prema Peheu da Zeman imenuje Babiša bez konzultacija. Taj bi sastavio kakvu takvu vladu koja ne bi dobila povjerenje u parlamentu, ali bi je Zeman, s obzirom na političko savezništvo s Babišom i averziju prema tradicionalnim strankama lijevog i desnog centra svejedno amenovao i ostavio  da vlada bez povjerenja što je već u prošlosti činio.

“Govori se o mogućnosti tehničke vlade uz predsjedničku ljubaznu asistenciju, već se u javnosti pojavilo i ime premijera.  Sve je to za sada teorija jer nitko ne zna koliko će stranaka ući u parlamenent, pet ili deset. Babiš tvrdi kako želi biti premijer, a gotovo sam uvjeren da će se neki od onih koji sada s njim odbijaju suradnju, poslije izbora  dogovoriti. Opravdat će to time da je bolje s Babišem vladati nego ga pustiti  da vlada s komunistima i Okamurom, što je u određenoj mjeri istina”, kaže komentator Šídlo. Premda je Babiš protiv uvođenja eura i na brojnim razinama  pokazuje antieuropsku orijentaciju on je svjestan da je Češkoj potrebno članstvo u EU, a i sam ima biznis u Njemačkoj.

“Atmosfera se može promijeniti nakon predsjedničkih izbora u siječnju. Pobijedi li ponovo Miloš Zeman, pojačat će orijentaciju  zemlje na istok”, zaključuje Šídlo.

Kako i priliči Česima i ove iznimno važne izbore prate s neizbježnim humorom. Tako je Petr Honzejk, ugledni politički komentator  dnevnika Hospodářské noviny na svom Facebook profilu objavio:

“Dobro je da ne možemo predvidjeti budućnost. Kad bi u studenom 1989. Havel i kompanija mogli pretpostaviti da se 28 godina kasnije premijersko mjesto smiješi suradniku StB-a, a da će najveći češki domoljub biti polu Japanac koji zemlju želi opasati bodljikavom žicom, vjerojatno bi se zatvorili u pivnicu i napili toliko da se nikakva baršunasta revolucija ne bi ni odigrala.”

ususret-izborima-ide-li-ceska-putem-madarske-i-poljske-6191-7901.jpg

Da su 1989. Havel i kompanija mogli pretpostaviti da se 28 godina kasnije premijersko mjesto smiješi suradniku StB-a, a da će najveći češki domoljub biti polu Japanac koji zemlju želi opasati bodljikavom žicom, vjerojatno bi se zatvorili u pivnicu i napili toliko da se nikakva baršunasta revolucija ne bi ni odigrala. Izborni favorit tajkun Andrej Babiš
Da su 1989. Havel i kompanija mogli pretpostaviti da se 28 godina kasnije premijersko mjesto smiješi suradniku StB-a, a da će najveći češki domoljub biti polu Japanac koji zemlju želi opasati bodljikavom žicom, vjerojatno bi se zatvorili u pivnicu i napili toliko da se nikakva baršunasta revolucija ne bi ni odigrala. Izborni favorit tajkun Andrej Babiš

ususret-izborima-ide-li-ceska-putem-madarske-i-poljske-6191-7902.jpg

Češka piratska stranka ili Pirati, kako ih u Češkoj zovu,  prvi put će ući u parlament. Neka istraživanja im čak predviđaju dvocifreni rezultat. Zalažu se za građanske slobode, diobu informacija, efektivno korištenje tehnologije, zaštitu privatnosti, transparentnost, izravnu demokraciju, e-government i legalizaciju lakih droga. Voža Pirata Ivan Bartos
Češka piratska stranka ili Pirati, kako ih u Češkoj zovu, prvi put će ući u parlament. Neka istraživanja im čak predviđaju dvocifreni rezultat. Zalažu se za građanske slobode, diobu informacija, efektivno korištenje tehnologije, zaštitu privatnosti, transparentnost, izravnu demokraciju, e-government i legalizaciju lakih droga. Voža Pirata Ivan Bartos