Uvodi se treće tijelo za nadzor policije i službi, a da ni za ova dva ne znamo što rade

Ministarstvo unutarnjih poslova ne odustaje od namjere da uz dva postojeća tijela za građanski nadzor policije i sigurnosnih službi treba utemeljiti i treće – Vijeće za građanski nadzor nad primjenom pojedinih policijskih ovlasti. Novost je jedino da će do drugog saborskog čitanja u prijedlogu izmjena Zakona o policijskim poslovima i ovlastima, MUP malo pojačati ovlasti novog vijeća i jasnije definirati njegov rad.

Sve ostalo se neće puno promijeniti. Građanski nadzor nad represivnim i obavještajnim aparatom i dalje će biti raštrkan.

Dosadašnje Povjerenstvo za rad po pritužbama građana pri MUP-u i dalje će muku mučiti s malim brojem članova i velikim brojem, često bagatelnih, pritužbi koje neće moći obraditi, a Vijeće za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija i ubuduće će nagledati isključivo rad tajnih službi.

I treće, novo vijeće bavit će se jednim "komadićem" sustava - provjeravat će samo kako policija obavlja nadzor elektroničkih komunikacija te kako provodi prikrivene policijske radnje (praćenje, promatranje i slično).

Takva podjela posla u nadgledanju poštivanja ljudskih prava i dalje ne ulijeva nadu da će se mogućim kršenjima stati na kraj. I dalje ni jedno neovisno tijelo neće imati pregled nad cijelim policijsko-sigurnosnim sustavom.

Da u MUP-u ne namjeravaju odustati od novog vijeća, potvrdio je pomoćnik ministra unutarnjih poslova Vladimir Nemec. Na javnoj raspravi koju je organizirao Centar za mirovne studije (CMS) Nemec je odbacio kritike da je riječ samo o kozmetičkim promjenama. Uvjeren je da će novo vijeće dobro raditi svoj posao i da, barem za sada, nema potrebe za objedinjenim nadzorom policije i obavještajnih službi.

"Saslušali smo sve kritike i izradili poboljšani prijedlog", rekao je Nemec.

U odnosu na prvo saborsko čitanje, članovima novog Vijeća daje se ovlast da mogu obavljati uvid u policijske spise te razgovore s nadležnim rukovoditeljima i policijskim službenicima koji vode određene slučajeve. Vijeće će provoditi nadzor nad policijom temeljem programa nadzora koji donosi Sabor, po pritužbama građana i na zahtjev državnih tijela. Uz prvotno predviđenih pet članova, sada se uvodi i pet zamjenika, a policijski službenik koji je u prvom prijedlogu bio predviđen kao član Vijeća, sada će imati samo savjetodavnu ulogu bez mogućnosti odlučivanja. Izvještaj o eventualnim kršenjima ljudskih prava i postupanju policije Vijeće će podnositi predsjedniku Sabora, predsjednicima Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost i Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, ministru unutarnjih poslova i glavnom ravnatelju policije.

Po tumačenju pomoćnika Nemeca, za novo Vijeće dovoljno je promijeniti samo jedan zakon, onaj o policijskim ovlastima, a kada bi došlo do spajanja s dosadašnjim nadzornim tijelima, trebalo bi promijeniti i Zakon o policiji i Zakon o sigurnosno-obavještajnom sustavu.

Na stranu MUP-a stao je i Siniša Gudlin iz Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost.

"Gotovo nigdje u svijetu nisu spojeni nadzor policije s nadzorom sigurnosnih službi, jer to nije primjereno za demokratske zemlje. To jasno treba odvojiti zato što policija spada ponajprije u represivni aparat države koji u konkretnom događaju traži konkretne počinitelje, a sustav obavještajnih službi bi u načelu trebao biti preventivni, da predvidi neku situaciju", smatra Gudlin koji ne vidi problem u umnožavanju tijela za nadzor jer, kaže, i u drugim segmentima je slično, poput posebnih pravobranitelja – za djecu, za ravnopravnost spolova, za osobe s invaliditetom - iako se bave gotovo identičnim poslovima.

"Kad netko krši ljudska prava svejedno je tko ih krši, je li to policija, SOA ili vojska. Mehanizmi zaštite su jednaki, poduzimaju se iste metode u njihovu obranu", rekao je Gordan Bosanac iz CMS-a odgovarajući na stav predlagača da postoje razlike u metodologiji rada policije i tajnih službi, pa da ih se stoga ne može zajedno nadgledati.

Stav CMS-a je ili da se poboljša sadašnje Povjerenstvo za pritužbe građana pri MUP-u, da mu se prošire ovlasti i na posebne policijske mjere, ili da se osnuje jedinstveno vijeće koje će nadgledati rad i SOA-e, VSOA-e i MUP-a.

Sličnog je stava i Furio Radin, predsjednik saborskog Odbora za ljudska prava. Po njegovu mišljenju, ne stoji tvrdnja da je normalno da svaka država štiti svoje tajne službe, jer upravo se kod nedavnih svjetskih afera odavanja tajnih dokumenata pokazalo da "države previše štite svoje tajne službe u odnosu na pojedinca".

"Vjerujem MUP-u da želi poboljšati nadzor, jer je to i njima u interesu, ali to može biti samo 'smokvin list'. Tako smo i mi u Saboru nekad imali samo 13-14 odbora, ali daleko veću moć nego danas kad ih imamo 30. Potrebno je racionalizirati nadzor. Možda je moguće uspostaviti jedno tijelo koje bi kontroliralo i ovlasti policije i ovlasti obavještajnih službi. To bi moglo biti zajedničko vijeće koje bi imalo više ljudi i kakav-takav budžet za rad", rekao je Radin.

Upravo nedostatak novca opravdanje je MUP-u što ni novo Vijeće neće imati profesionalne članove, nego će oni dobivati samo naknadu putnih troškova, a kompjutore i prostor osigurat će im MUP.

Da ni današnja dva tijela ne ispunjavaju do kraja svoju funkciju pokazuje sljedeće: Povjerenstvo za rad po pritužbama u MUP-u ima samo tri člana koja su lani zaprimila 221 predmet od čega su uspjeli razmotriti samo 50 slučajeva (ili 23 posto).

Što se tiče Vijeća za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija, o njegovu se radu vrlo malo zna u javnosti, prije svega zbog zakonskih ograničenja. Odgovorni su saborskom Odboru za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, dakle političarima, bez čije dozvole čak ne mogu ni javno istupati.

Zanimljivo da se na javnu raspravu nisu odazvali ni predstavnici SOA-e ni Operativno-tehničkog centra za nadzor telekomunikacija (OTC), kao ni Vrhovnog suda i Ureda predsjednika Ive Josipovića, koji su svi na neki način uključeni u tajno prikupljanje podataka ili njihov nadzor.

uvodi-se-trece-tijelo-za-nadzor-policije-i-sluzbi-da-ni-za-ova-dva-ne-znamo-sto-rade-1671-1681.jpg

Povjerenstvo za rad po pritužbama u MUP-u ima tri člana koja su lani zaprimila 221 predmet od čega su uspjeli razmotriti 50 slučajeva
Povjerenstvo za rad po pritužbama u MUP-u ima tri člana koja su lani zaprimila 221 predmet od čega su uspjeli razmotriti 50 slučajeva
Foto: 
Babe.hr