Skoči na glavni sadržaj

Znamo što može građanska solidarnost, došao je red na politiku!

Goran Borković

<p>
Karijeru započeo u Sinjskim skojevcima. Nastavio u više različitih klubova iz Splita i Zagreba s promjenjivim uspjesima. Igru više bazirao na asistencijama nego na pogocima. Odlučio da neće završiti u nižerazrednom Vratniku.</p>

U okviru Europskog tjedna filantropije i zakladništva koji se održava  od 1. do 10. listopada 2021. godine, Zaklada Zajednički put i SOLIDARNA – Zaklada za ljudska prava i solidarnost, kao članice Hrvatskog foruma zaklada ZaDobroBIT!, u suorganizaciji s Europskom zakladom za filantropiju i društveni razvoj te suradnji s Nacionalnom zakladom za razvoj civilnoga društva održale su javno savjetovanje pod nazivom „Horizontalna suradnja i građanska solidarnost kao poluge socijalne politike Grada Zagreba“.

S ciljem jačanja dijaloga između svih dionika u djelatnoj, djelomično formaliziranoj mreži socijalne zaštite i solidarnosti Grada Zagreba, u interaktivnoj raspravi sudjelovali su Mirela Stanić Popović, predsjednica udruge Krijesnica, Karolina Rugle članica udruge Are You Syrious?, Fra Vlado Vidović, voditelj Pučke kuhinje Sv. Duh, Gordan Vrankovečki, voditelj održivosti tvrtke IKEA i Mirta Pađen Lee, menadžerica ljudskih potencijala tvrtke IKEA Hrvatska te zastupnica u Gradskoj skupštini Daniela Širinić, uz moderaciju Marine Škrabalo, upraviteljice Zaklade SOLIDARNA i Ines Vrban, upraviteljice Zaklade Zajednički put.

U uvodnom obraćanju, moderatorice su istaknule da savjetovanjem žele potaknuti sve dionike gradske socijalne politike na aktivno promišljanje sigurnosti zajednice u svjetlu iskustava i napora tijekom krize uzrokovane pandemijom i potresom. “Tijekom pandemije i nakon potresa shvatili smo da nam je važan dijalog, vidimo gdje smo bili, gdje smo danas i što možemo očekivati jer jedni bez drugih nećemo moći stvarati bolju budućnost”, poručila je Ines Vrban, dok je Marina Škrabalo istaknula da svi zajedno, od privatnog sektora, preko nevladinih organizacija i građanskih inicijativa, do javnih službi čine mrežu solidarnosti: “Naša iskustva krize možemo iskoristiti kao znanje za buduće bolje i spremnije upravljanje.”

U kriznim periodima naglasak je na gospodarstvu te je upravo zato Gordan Vrankovečki, voditelj održivosti tvrtke IKEA, otvorio međusektorski dijalog istaknuvši da IKEA kao poslodavac stvara prostor za angažman svojih radnika da se organiziraju kao privatni građani i građanke: “Mi zaista živimo svoje vrijednosti stoga su prvi dan nakon potresa naši zaposlenici i zaposlenice bili na terenu te je kompanija, prije nego su službeni kanali uspostavljeni, prema njihovim informacijama odgovarala na potrebe stradalih sugrađana i sugrađanki. U drugom krugu ostvarili smo suradnje s organizacijama na terenu poput SOLIDARNE, Hrvatskog Crvenog križa i Udruge Mali Zmaj. Iako je od potresa na Baniji prošla skoro godina dana, a od zagrebačkog još više, IKEA i dalje uređuje domove ljudi koji su stradali u potresu. No, ne reagiramo samo u krizi. Mimo toga, podržali smo preko 40 organizacija, opremali vrtiće, a sa Zakladom SOLIDARNA proveli smo projekt krizne podrške ranjivim skupinama  A Place Like Home. ”

Mirela Stanić Popović, predsjednica udruge Krijesnica osnovane s ciljem pružanja pomoći djeci i roditeljima koji se bore s malignim bolestima naglasila je da se programi organizacije temelje na suradnji svih dionika u zajednici – od javne vlasti, privatnog sektora i građana, te kroz povezivanje s drugim podržavateljima i podržavateljicama: “Ono što smo naučili tijekom pandemije, kad su se restriktivne odluke donosile preko noći, je da ne postoji NE. Na svaki takav odgovor smo tražili rješenje te ga u suradnji s drugim dionicima i provodili. Također, iako smo mi ovdje okupljeni svjesni da je filantropija bitna oduvijek, ova kriza osvijestila je to i širem društvu, što je izuzetno pozitivno.”

Da odgovor na krizne situacije nije ili/ili već i/i te o važnosti horizontalnog djelovanja i javnog zagovaranja, istaknula je Karolina Rugle, članica udruge Are You Syrious?: “Kroz svoje djelovanje u Are You Syrious? upoznala sam se i sa sustavom zdravstvene skrbi, socijalom, školstvom… Jer sve je povezano. Čovjek je cjelina i zato je jako važno ne fragmentirati polja podrške i djelovanja. Također, bitno je birati bitke. Ako odaberemo 3 cilja i zaista ih ostvarimo, umjesto da isplaniramo 33, imat ćemo bolju budućnost.”

Fra Vlado Vidović, voditelj Pučke kuhinje Sv. Duh koja djeluje maksimalno otvoreno i osigurava 400 toplih obroka dnevno za sve ljude u potrebi je poručio: “Svaka osoba koja dođe u pučku kuhinju dobit će topao obrok. Postavlja se pitanje – je li ta osoba zaista u potrebi? Kad sam tek došao u Zagreb, i sam sam stao u red s ljudima i osluškivao. Tko nije u potrebi, neće stati u taj red, to sam naučio. Tijekom pandemije, povećao se broj potrebitih, a ljudima se ograničilo kretanje. Tad smo vrlo uspješno u suradnji s Gradom Zagrebom i centralnom točkom, ustanovom Dobri dom, organizirali dijeljenje obroka na 7 punktova, kako nitko ne bi ostao zakinut. Bez suradnje to ne bi bilo moguće. Iako djelujemo različito, sve nas povezuje ljubav, ljubav koja se nada.”

U periodu pandemije i potresa, nezapamćene krize koja je zatekla ne samo Zagreb, već i cijelu državu, a koja je javne vlasti uvelike zatekla nespremne i opterećene birokracijom, nevladine organizacije i poslovni sektor te njihova suradnja dale su najveći doprinos društvu i opstanku zajednica. Pritom je, nažalost, previše vremena i energije utrošeno na traženje odgovarajućih suradnika i partnera kako bi zajedno učinili sve što pojedinačno ne mogu, složili su se govornici i govornice. Kao ključan korak prema sigurnijoj i pripremljenijoj budućnosti istaknuli su kreiranje jedinstvene komunikacijske platforme kako bi se predstavnici i predstavnice različitih sektora, mogli brže i jednostavnije umrežiti, razmjenjivati informacije te adekvatno odgovoriti na iduću krizu, a zastupnica u Gradskoj skupštini i predstavnica Platforme MOŽEMO! Daniela Širinić složila se da je to logičan idući korak koji bi gradska vlast trebala poduzeti.

“Živimo u periodu klimatskih poremećaja ali i brojnih političkih i socijalnih problema. Pitanje nije hoće li se nova kriza dogoditi, već kad. Moramo biti spremni.”, istaknula je Marina Škrabalo, a Ines Vrban je zaključila: “Znamo što može građanska solidarnost, no što može politika? Sad nam treba netko odozgo tko će nas umrežiti i uštedjeti nam energiju.” 

Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2021. godinu