Društvo

20 legendi Dnevnika: Bogohulno je dirati početak u 19.30 sati

fotografija

Arhiva VL Pixsell
Petak 20.Siječanj 2012.

Nakon skoro 40 godina emitiranja u 19.30 čelništvo HTV-a razmišlja o ideji da Dnevnik počinje pola sata ranije i traje 50-ak minuta. Mnogi su protiv tih promjena.

Izdanje

Više iz izdanja

Više od autora

Social

Dnevnik! Kako je to nekada, gotovo cijelih pola stoljeća pa sve donedavno - gordo zvučalo. I odmah se znalo na što se misli. Desetljećima je to bilo najgledanijih, najmoćnijih i najutjecajnijih 30 televizijskih minuta. Najprije na Televiziji Zagreb, a kasnije na Hrvatskoj televiziji. I termin “pola osam” je skoro 40 godina označavao isto. No uskoro bi i jedno i drugo moglo postati - povijest. Dnevniku HTV-a već je neko vrijeme srozana gledanost, ugled, pa i utjecaj. Gledanošću ga je posve nadmašio Dnevnik komercijalne Nove TV, koji počinje 15 minuta prije i traje 15 minuta dulje. Zna ga iza sebe ponekad ostaviti i RTL Danas, čiji je start u 18.30. A kultnom, već duboko ukorijenjenom terminu i satu koji na ekranu otkucava 19.30, također prijeti da postanu tek - uspomene. Naime, novo vodstvo javne televizije, svjesno da im se nekadašnja programska perjanica i ponos sve više promeće u ruglo i sramotu, odlučilo je Dnevniku vratiti staru slavu, ugled i gledanost. Kako se doznaje, na pamet im je palo da bi se to moglo učiniti i tako da se termin “pola osam” ukine i zaboravi jer ideja im je da Dnevnik započinje u - 19 sati, te da traje 50-ak minuta kako bi ga se pred kraj moglo malo nadopuniti ležernijim sadržajima, pa i onima iz showbiza. Sve nekako miriše na nastavak kopiranja komercijalnih konkurenata, zar ne? Iako problem već duboko upropaštenog programa javne televizije nije samo Dnevnik (on je, štoviše, tek vrlo vjerna i otužna slika cijelog HTV-a), ipak radikalno zadiranje u tu emisiju svaki će njen gledatelj doživjeti i prilično osobno. A kako je tek onima koji su tijekom svih onih prijašnjih godina Dnevnik urednički i voditeljski stvarali te ga svojim imenom na razne načine obilježili? Od njih 20, koliko smo ih pitali kako gledaju na ideju da se Dnevnik preseli u raniji termin te se u trajanju znatno produlji, njih 16 kategorički je ustalo protiv takvih nakana, dok samo četvorica u tome ne vide ništa pogubno, niti bogohulno.

Krenimo s najstarijim od njih. Naime, prva emisija s imenom “Dnevnik” emitirana je 29. studenog 1956. godine, no početkom 1959., pokretanjem “zajedničkog programa JRT-a”, emitiranje Dnevnika preuzeo je TV Beograd. Ipak, od 1. listopada 1968. TV Zagreb je obnovio emitiranje vlastitog Dnevnika, a jedan od dvojice njegovih prvih urednika bio je (i to ostao do 1971.) - Jura Orlovac koji nam je na naš upit odgovorio vrlo kratko i jasno - da gledanost, kvalitetu i utjecaj Dnevniku ne mogu vratiti promjena termina i duljina trajanja, već promjena sadržaja i načina prezentacije. Posve istu tvrdnju ponavljalo je i ostalih 15 sugovornika nadograđujući svoju argumentaciju nizom primjera, savjeta i opaski, u kojima nije manjkalo ni emocija.

Raniji termin - sramota!

- Ma to je čista pizdarija! Sramotno je uopće razmišljati da se Dnevnik prebaci u 19 sati. Pa što ćemo onda ljeti kada su ljudi u to vrijeme još u moru?! Tko će onda gledati Dnevnik?! Termin u 19.30 je tradicija i u takvu se tradiciju ne dira. Mijenjati treba sadržaj, dramaturgiju, vođenje, uređivanje i koncepciju, jer sad u Dnevniku imamo preduge priloge i preduge razgovore s političarima, a koncepcija je svedena na formulu: voditelj, prilog, voditelj, prilog i tako do kraja. Zbrojite samo koliko je minuta voditelj na ekranu! Voditelj se nema što deset puta pojavljivati u Dnevniku. Dovoljno je samo triput, da najavi najvažnije blokove vijesti. No problem je i to što ja sad u Dnevniku ne vidim ni najbolje novinare, ni najbolje voditelje, ni najbolje urednike. A vjerodostojnost i povjerenje gledatelja mogu vratiti samo takvi ljudi - vrlo energično govori Miroslav Lilić. Podsjetio je kako je Dnevnik do sredine 70-ih išao u 20 sati i da se prebacivanje emisije u 19.30 nije dogodilo stihijski, već promišljeno, planski. Dvije-tri godine, navodi Lilić, obavljala su se istraživanja, razgovaralo se sa stručnjacima i tek kada se utvrdilo da će ta promjena donijeti pozitivan pomak, odlučilo se povući taj potez. Stoga dokazanom televizijskom uredniku nije jasno zašto se i sada sličnoj ideji ne pristupi studioznije. Zašto se, primjerice, ne angažira 50 studenata novinarstva koji bi anketirali 30.000 gledatelja pitajući ih jesu li oni za promjenu termina Dnevnika ili nisu.

- Znate što, premjesti li se Dnevnik u 19 sati, to će u početku polučiti neki uspjeh jer će svi htjeti vidjeti što se to promijenilo, ali dugoročno, već za godinu dana, to će Dnevniku donijeti propast. Osobito u toplijim mjesecima - prognozira Lilić upozoravajući da odgovornost za odluku čiji krajnji ishod može biti poguban za glavnu emisiju javne televizije ne mogu snositi samo prisavski programski čelnici, već je snositi moraju i Vijeće HRT-a i resorno ministarstvo kulture.

- A glupost je i produljivati Dnevnik. On treba trajati 20 minuta, uz još pet minuta sporta i vremenske prognoze. U tih 20 minuta gledatelju treba kratko i vjerodostojno donijeti sve najbitnije dnevne informacije, bez ikakvog lamentiranja. Onda u Dnevniku 3 treba analitičnije obraditi tri-četiri najjače teme, da bi na kraju četiri-pet vrsnih sugovornika u Otvorenom onu jednu, najvažniju temu objasnilo sa svih strana. Znači, treba imati koncepciju. Osmisliti i stvoriti kontinuitet cijelog dana. A ne kukavički uzmicati pred konkurencijom pa se nadati da će raniji početak donijeti dobitak. Ako se već hoće dokazivati i mjeriti tko je bolji, a usput se inzistira na promjeni termina, onda bih ja sadašnjem vodstvu HTV poručio: “Krenite s Dnevnikom u 19.15 pa se izravno obračunajte s Novom TV.” A da sam šef na Novoj TV i da HTV zaista svoj Dnevnik premjesti u 19 sati, ja bih odmah Dnevnik Nove s 19.15 pomaknuo na 19.30, jer je to idealan termin za tu emisiju - savjetuje Lilić. Jedan od njegovih prethodnika u uređivanju i vođenju središnje informativne emisije, Silvije Hum, najnovije umovanje oko ranijeg i dužeg Dnevnika naziva besmislicom, naglašavajući da Dnevnik nije nikakav magazin pa da se u njega trpa sve i svašta, i tako ga se obezvrjeđuje. I Vladimir Fučijaš zauzima isti stav.

- Nije to pametno. Ne može se od Dnevnika praviti nešto što on nije. Zna se da je u toj emisiji bitan redoslijed vijesti, a sad prevladava senzacionalizam. Puno ljudi koji su se posljednjih godina izredali u Dnevniku nije znalo procijeniti važnost, a onda ni redoslijed vijesti. Naprosto, nisu znali što je događaj dana. Zato se najprije treba krenuti od toga. Treba promijeniti urednike i voditelje, da to budu ljudi koji znaju. Usto, onima koji se pojavljuju u Dnevniku ljudi moraju vjerovati. Ne bi se smjelo događati, kao što je slučaj sada, da se kod ljudi koji vode Dnevnik osjeća nesigurnost. Gledatelj to prepoznaje. Često se sad i nešto komentira, a da se gledatelja nije dovoljno informiralo što se zapravo dogodilo - kritički, ali dobronamjerno zbori Fučijaš posebno ističući kako showbizu nije mjesto u Dnevniku. Identične je riječi ponovila i Ankica Barbir-Mladinović čiju kratku, dječačku frizuru, ugodan glas te odmjeren i profesionalan urednički i voditeljski nastup pred kamerama Dnevnika još i danas pamtimo. Njoj već i sama ideja o produljenju Dnevnika na nekih 50-ak minuta zvuči strašno. To više ne bi bio Dnevnik, već kupus svega i svačega, pri čemu se onda ne bi moglo izbjeći jeftino i isprazno žutilo. U njeno vrijeme, prisjeća se, svi su se kolege divili Dnevniku TV Ljubljane koji je trajao 23-25 minuta, bio kratak i kristalno jasan, gledatelju je dao sve informacije i nije ga zamorio. Na ideju da HTV svoj Dnevnik rastegne na 45-50 minuta uzvraća ovim riječima - predugo, zamorno, gubi se forma i karakter. I ona sugerira da bi promjeni termina emitiranja trebalo prethoditi veliko i ozbiljno istraživanje javnosti.

- Jer, tih 19.30 je postalo takoreći već svetinja i ustaljena navika građana koji još uvijek svoje satove “riktaju” prema Dnevniku HTV-a. I ja taj termin zaista ne bih mijenjala jer javna televizija treba držati do svoje tradicije. Uopće ne razumijem zašto se javna televizija natječe s komercijalnima. Ona mora imati i slijediti svoj “film” - kazala je kolegica Barbir-Mladinović podsjetivši na još jednu staru, dobru navadu koja je postala svojevrsni dio bontona - unatoč svemu još uvijek vrijedi pravilo lijepog ponašanja da se između 19.30 i 20 sati nikoga ne smeta, niti zove. Prema tradiciji i navikama gledatelja duboko poštovanje iskazuje još jedno nekadašnje prvo lice Dnevnika TV Zagreba, svjetlokosa i kratkokosa Gordana Grbić.

Stop showbizu!

- Ako Dnevnik doista premjeste u 19 sati onda je to iznuđeni potez, dokaz straha od konkurencije. A to je krivi put, jer za tu je emisiju presudan sadržaj, prezentacija, relevantnost i modernizacija. Dnevnik treba osuvremeniti i kadrovski ojačati zato što se Dnevnici pamte i po imenima ljudi koji ga rade, i kao urednici i kao voditelji. Bitna je osobnost. Dnevnik naprosto moraju raditi ljudi koji to znaju i kojima se vjeruje - govori G. Grbić ocjenjujući da danas u Dnevniku HTVa više nema vijesti i izvještaja, već prevladavaju komentari i prežvakane teme čime se gledatelje uvredljivo tretira kao da su blesavi.

- A showbiz u Dnevniku? Pa HTV je već u ostalom programu otišao predaleko što se showbiza tiče pa mi se čini da ne bi trebalo “požutiti” i Dnevnik - jasna je G. Grbić. Na nju se u istom tonu nadovezuje i Mirjana Rakić.

- Produljenje Dnevnika je nepotrebno. U 30 minuta se sve može reći. U Dnevniku showbizu nije mjesto. Za to postoje druge emisije. Zašto showbiz u Dnevniku? Da bi ga olakšali? Što je pretežek?! Pa to je naš život! Protiv sam i mijenjanja termina. Promjene ne radimo zbog sebe, već zbog gledatelja. Navike gledatelja treba poštovati, a oni imaju naviku gledati Dnevnik u pola osam i to tako treba ostati. Mijenjati treba nešto u obradi informacija, koncepciji - kategorična je Mirjana Rakić kojoj Dnevnik danas nalikuje na jednu od emisija koja informira tijekom dana, ali ne i na središnju informativnu emisiju. Kada se, pak, za Dnevnik upita Mladena Stubljara odmah se osjeti da ga to posebno dira u srce.

- Dnevnik je oduvijek bio perjanica HTV-a! I zato u njemu trebaju raditi najveći profesionalci kuće, jer je to emisija koja treba biti relevantna. A dopustilo se da u Dnevniku rade nerelevantni ljudi pa smo onda dobili mizeran Dnevnik koji pokušava kopirati magazinske Dnevnike komercijalnih televizija. Pa zamislite, mi nismo ni zaštitili naše ime - Dnevnik! Sad bi mu još i mijenjali termin. Pa za taj su termin u pola osam ginuli naši ljudi! Osam naših kolega novinara, snimatelja, tonaca, kolega na odašiljačima: Kaić, Glavašević, Lederer..., poginulo je za taj termin. Ni jedan jedini dan rata Dnevnik nije kasnio niti sekunde, a sad bi netko to ukidao - emocionalan je Stubljar čija se uredničko- voditeljska leptir mašna u Dnevniku još uvijek pamti. Kao što se pamti i “pozdrav svim hrvatskim braniteljima, ma gdje bili” s kojim je svoje Dnevnike uvijek završavao Branimir Dopuđa. I on je protiv seobe Dnevnika u ranije sate uz objašnjenje da se u tradiciju ne treba dirati, a iz riječi - kako ga sada u Dnevniku smeta višak žutila, senzacionalizma i ekskluziviteta po svaku cijenu te manjak ozbiljnosti u proizvodnji, selekciji i prezentaciji - lako se zaključuje na čemu treba raditi. Poklonik tradicije je i Ljiljana Bunjevac-Filipović, dok i danas vrlo energična i direktna Elizabeta Gojan grmi kako kopiranje komercijalne televizije neće vratiti ni kredibilitet ni gledanost Dnevniku HTV-a. To mu, kaže, možemo vratiti sa suvislih, dobrih i profesionalnih 25 miniuta u 19.30. Ne treba mijenjati scenu i stol za kojim sjedi urednik, već sadržaj i urednike koji su pridonijeli padu Dnevnika.

- A mi showbiza ionako već imamo pregršt u programu HTV-a. Zapošljavanje koječijih prijateljica i dobrih znanaca treba riješiti na drugačiji način, a ne da se za njih smišlja showbiz kutak u Dnevniku, i to u trenutku dok uprava priprema 400 otkaza - žestoko će Elizabeta Gojan. Nekadašnji hateveovac, a sada uzdanica konkurentske Nove TV, Saša Kopljar, poručuje - ako vodstvo HTV-a s promjenom termina ide kako bi bili gledaniji od nas na Novoj TV, onda to neće postići. Dubravko Merlić, pak, poziva čelnike HTV-a da dobro razmisle o svojoj ideji, koju ocjenjuje posve pogrešnom.

- Dnevnik u pola osam je standard HTV-a i s tim se ne treba olako poigravati. Taj Dnevnik treba donositi kvalitetne priloge i nove, istraživačke teme te imati svoj pogled na stvari, a ne ujutro čitati novine i onda te iste priče prepričavati u 19.30. A showbiz vijesti su posve neprimjerene Dnevniku javne televizije - ocjenjuje Merlić, dok Tihomir Ladišić smatra da Dnevnik HTV-a svoj ugled, gledanost i povjerenje gledatelja može vratiti istinitim, autentičnim, brzim, svježim i ozbiljnim pristupom, a ne promašenom utrkom s konkurencijom. Danko Družijanić je izražavajući svoje mišljenje bilo vrlo slikovit:

- Coca-Cola se nije prilagođavala Pepsiju, niti se Mercedes prilagođavao Fiatu. Ono što je bilo cijenjeno i što je bilo brend ne samo kod nas, nego i izvan granica Hrvatske, trebalo je čuvati i eventualno prilagođavati novom vremenu, a ne sustavno uništavati, razvlačiti i sad još udarati po mrtvom kljusetu.

Ali, ima i onih koji u eventualnom pomicanju Dnevnika u raniji termin te u njegovu produljenju ne vide ništa loše.

Jedan od njih je Obrad Kosovac.

- I kad je sredinom 70-ih Dnevnik prebačen s 20 sati u 19.30, Fučijaš, Lilić i ja smo se bunili jer nam je to, zbog ondašnjeg načina rada, bilo prerano. No sad nemam ništa protiv da Dnevnik krene u 19 sati. Štoviše, bio bih još radikalniji. Prvi bih informativni Dnevnik od 20 minuta stavio u 18 sati, a onda bi u 21 sat imao idući, analitički Dnevnik. Ipak, uvođenje showbiza bio bi krajnje blesav potez. Bilo bi to totalno imitiranje komercijalnih televizija, a Dnevnik HTV-a takve teme ne moraju zanimati. Za to postoje druge emisije. HTV-ov Dnevnik gledatelje treba informirati događajima presudnima za njihov život, a ne o Severininoj trudnoći - reče Kosovac. Ni Drenislava Žekića termin emitiranja Dnevnika ne opterećuje. Više pažnje posvećuje sadržaju. I to onom relevantnom i profesionalno obrađenom, kako je i primjereno javnoj televiziji. A tu onda nema mjesta ležernim, estradnim pričama.

- Nisam za to da se Dnevnik HTV-a upotpunjava showbizom. Bila bi to još jedna papazjanija, a nama ne treba i treći zabavni Dnevnik. HTV mora shvatiti da se nema što uspoređivati ili trčati za komercijalnim televizijama. Hrvatskoj ne trebaju tri slična Dnevnika u kojima će se, da stvar bude još gora, u roku 45 minuta tri reporteta u tri Dnevnika javljati iz istog mraka ispred Županijskog suda. Danas smo to televizijsko novinarstvo zaista unakazili - upozorava Žekić. Goran Milić u mogućim promjenama vidi i prednosti. One komercijalne. Dobilo bi se još nekoliko minuta za oglašavanje koje su, baš zato što okružuju Dnevnik, i najskuplje. Prihvatljivo mu je i da Dnevnik traje dulje.

- Jer HTV ima i tehničke i kadrovske mogućnosti da puni tih 50-ak minuta. Uz pregršt vijesti kojima danas obiluje svaki dan ja se s tehnikom i kadrovima HTV-a nikada ne bih bojao puniti te minute. Pa i pomno odabranim pričicama iz showbiza koje su primjerene javnom servisu, strogo pazeći da sve to ne ode u žutilo - kombinira Milić, dok se među pristaše premještanja Dnevnika HTV-a u 19 sati svrstava i Denis Latin, obrazlažući to time što su se i navike ljudi s vremenom promijenile pa njima treba prilagođavati i početak emitiranja emisije koja ih informira o događajima dana. Laganim, showbiz pričama, ipak ne bi dopustio prolaz u Dnevnik. A čiju stranu bira i brani nedavno suspendirani, ali u ovom trenutku ipak najbolji urednik i voditelj HTV-ova Dnevnika, Zoran Šprajc?

- Ne bih ništa komentirao, ali činimo sve da te ideje o promjeni termina i produljenju Dnevnika - ne prođu - jasan je Šprajc.