Radio 101

Jaki igrači žele da zauvijek nestanemo

fotografija

Žarko Bašić/Pixsell
Četvrtak 10.Svibanj 2012.

Za one koji nam ne žele dobro najveća vrijednost stojedinice je njegova koncesija, i zato oni žele da naš radio tu koncesiju jednom zauvijek izgubi

Izdanje

Teme

Više iz izdanja

Više od autora

Social

Pa dobro hoće li netko otvoriti bocu šampanjca - u utorak, 8. svibnja upitao je novinar Radija 101 nekolicinu okupljenih kolega. Umjesto odgovora neki su se samo nasmijali, neki zaklimali glavom, a neki se zamislili. Smisla su imali i pitanje i reakcije na njega. Upravo toga dana zagrebačka Stojedinica, pokrenuta 1984., navršila je 28 godina postojanja. Znači, razlog i prilika za slavlje - bili su tu. No, slavilo se nije. Jer, Stojedinica je od siječnja prošle godine u stečaju, zaposlenici od tada nisu dobili pet plaća (mada im se duguje i devet plaća prije pokretanja stečaja), propadali su natječaji na kojima se tražio novi vlasnik radija, a idućeg mjeseca, na dan kada se zakaže skupština vjerovnika na kojoj će se glasovati o stečajnom planu, konačno će se doznati hoće li Radio 101 doživjeti - čudo i spas ili definitivni kraj i gašenje. – Situacija je doista teška. Ako se na lipanjskoj skupštini vjerovnika stečajni plan prihvati, onda će sve zaostale plaće zaposlenika biti isplaćene, kao i sve zaostale obveze koje su nastale u vrijeme stečajnog postupka. No, ako se stečajni plan ne prihvati, odmah, istog tog dana, Radio101 se gasi i nestaje. Sukladno stečajnom zakonu ja istog trenutka moram prekinuti poslovanje, što znači da moram isključiti i struju i vodu, jer se od tog trenutka ne smije napraviti niti lipa novog troška. U tom slučaju sve zaostale plaće i obveze ostaju nepodmirene, zaposlenici odlaze na burzu, eter ostaje prazan i gubi se koncesija.

Dakle, dramatično je. Sve ili ništa Čudo ili katastrofa – kazao nam je Maroje Stjepović, od lanjskog Valentinova stečajni upravitelj Stojedinice, potkrijepivši svoje riječi s još nekoliko podataka. Sve obveze nastale u vrijeme stečajnog postupka koje bi trebalo podmiriti iznose oko dva milijuna kuna, imovina radija (namještaj i oprema) vrijedi pak samo sto tisuća kuna, a mjesečni su troškovi oko 250 tisuća kuna, pa kako su prihodi od reklama manji od troškova Stojedinica svaki mjesec proizvodi nove troškove.

Bila je to čista zluradost

Stjepović u problemu s manjkom oglašavanja vidi i tuđe interese. – Postoje jaki igrači koji ne žele da se u programu Stojedinice vrti puno reklama i da se tako zarađuje. Oni žele da nestanemo – kaže bez konkretnog navođenja tko su ti “jaki igrači”. Ipak, vjeruje u uspjeh tvrdeći da je izradio stečajni plan koji osigurava podmirenje svih dospjelih obveza u stečajnom postupku, isplatu 32 posto tražbina vjerovnika prvog višeg isplatnog reda, nastavak poslovanja i zadržavanje svih zaposlenika. Nadu u ostvarenje navedenog daje mu investitor Impossible egressus d.o.o., čiji je vlasnik Nijemac Thomas Alexander Thimme, koji se na četvrti pokušaj dokapitalizacije Stojedinice krajem siječnja jedini prijavio ponudivši ovaj put tek 6,1 milijun kuna (mada je u proteklim pokušajima bilo i više ponuđača i nudilo se znatno više novca, čak i više nego dvostruko od sadašnje ponude). A među 149 vjerovnika (58 u prvom višem isplatnom redu i 91 u drugom) koji na skupštini trebaju odlučiti o sudbini Stojedinice su: država (zastupa je Županijsko državno odvjetništvo), Hrvatsko društvo skladatelja, Hypo banka, Odašiljači i veze, Agencija Promedia publicum, bivši zaposlenici (njih 56)... – No, kako je država najveći vjerovnik, preko 40 posto, upravo će ona odlučiti sudbinu Stojedinice – precizira Stjepović. U priči o Radiju 101 iscrpan je bio i njegov glavni urednik, Željko Matić, prvi glavni urednik koji je izabran tajnim glasovanjem zaposlenika, navodeći da je u 28 godina kroz Stojedinicu radeći prošlo nekoliko tisuća ljudi, da bi sad redakciju činila 23 zaposlenika (urednici, novinari, voditelji, tehničari...) – Održali smo i audiciju te angažirali nove, mlade suradnike.

Da toga nije bilo, više ne bismo ni emitirali. U zadnja dva-tri mjeseca slušanost nam raste pet posto u odnosu na protekli mjesec i sad smo treći ili četvrti po slušanosti na području Zagreba, što je neuporedivo više nego lani. Ali problem je što tu slušanost ne prati i oglašavanje. Tu su još dva velika problema: dug i poslovna neizvjesnost. Sve su to suludo opterećujući faktori, a mi radimo kao volonteri u nadi da će, dođe li novi vlasnik, plaće i dugovanja biti isplaćeni – govori Matić, jedan od simbola Stojedinice koji je na nju došao još u ožujku Orwellove godine, odmah otkrivajući kako upravo od tog dana kada razgovaramo i kada radio navršava 28. godina kreće i nova programska shema u kojoj će se od 6 sati ujutro do 22 sata emitirati živi, govorni program, dok će ostalo vrijeme biti glazba. Uz to što su vratili najveći dio nekadašnjih emisija, uveli su i četiri nove, jer ideja je da program bude sastavljen od 50 posto govornog i 50 posto glazbenog sadržaja. Na pitanje, zašto je on sve do sada ostao na Stojedinici, iskreno uzvraća da ni sam ne vidi koliko mu je to bilo pametno, ali da se svaki mjesec dogodi neka nova situacija i mogućnost opstanka pa možda i ne bi bilo pošteno otići prije skupštine na kojoj će se sve i definitivno razriješiti. Isto tako, dodaje, kad se već raspisala audicija i dovelo se mlade ljude bilo bi nepošteno otići i ostaviti ih same. O bivšim kolegama koji su se rasuli posvuda (a ima ih u politici, među konkurencijom...) reći će tek kako zna da svom nekadašnjem radiju ne pomažu. A odmažu li, ne zna. – Najviše me boli situacija u kojoj smo se našli, i to najviše vlastitom krivnjom.

Za tu financijsku dubiozu krivo je neodgovorno vođenje radija u čemu smo svi sudjelovali. Mi smo prvi medij koji je ušao u stečaj, ali smo iz njega prvi mogli i izaći. No država, odnosno bivša Vlada, i Agencija za elektroničke medije, kojom upravlja Vijeće čiji je predsjednik Zdenko Ljevak, to su stopirale. Lani u lipnju na raspisani se natječaj javilo troje ponuđača od kojih je jedan ponudio 16 milijuna kuna. Ipak, Vlada je tada išla u hitne izmjene Zakona o elektroničkim medijima. Samo zbog nas su ga mijenjali, kako bi nas onemogućili. Bila je to čista zluradost. Skupština vjerovnika tada je odlučila da se ide u izradu stečajnog plana, a ondašnji ministar Jasen Mesić čak je bio obećao da će, dok se stečajni plan ne napravi, dati predujam od milijun kuna. Nismo dobili ni lipe. Sad stečajni plan imamo i na natječaj se javio samo jedan ponuđač, Nijemac. Od domaćih - nitko. Prije su se javljali, a sad su svi odustali. Ako i ovaj pokušaj ne uspije, neka onda država kao glavni vjerovnik nađe rješenje, mada je država do sada predlagala razne ideje, da bi ih onda sama i opstruirala. Država sada na stolu ima stečajni plan i neka konačno kaže što hoće – odrješit je Matić koji na pitanje što misli o Nijemcu, mogućem budućem vlasniku Stojedinice, odgovara da o njemu ne zna puno. – Nije sad pitanje sviđa li se on nama ili ne, već što je alternativa – zaključio je Matić. Prilično je kategorična i novinarka Renata Škudar, dobitnica prošlotjedne nagrade Hrvatskog novinarskog društva “Marija Jurić Zagorka” za radijsko novinarstvo, koja je na radiju od 1994. – Svi oni koji će u lipnju odlučivati o Stojedinici, a tu prvenstveno mislim na državu, već bi davno ugasili naš radio, ali se to ne usude učiniti. Za one koji nam ne žele dobro njegova najveća vrijednost je koncesija koja pokriva cijelu sjevero-zapadnu Hrvatsku, cijelu Sloveniju..., i zato oni žele da Radio 101 tu koncesiju izgubi. Njihovi su prsti i u tome što teško pronalazimo oglašivače. A stečajni postupak je od početka rađen krivo.

Umjesto da se krenulo s ostvarivanjem pozitivnog poslovanja, stečajni je postupak vođen u smjeru prodaje radija. Kada je Stjepović došao za stečajnog upravitelja mi smo se vratili na posao, podigli slušanost, ali nije bilo nikakve organizacije marketinga i financijskog poslovanja. I sada kada su ljudi potpuno iscrpljeni, jedino čemu se možemo nadati je čudo – ogorčena je nagrađena novinarka koja među one koji bi likovali nad propašću Stojedinice, ubraja i većinu bivših kolega. To da netko namjerno opstruira spas Radija 101, smatra i urednica te voditeljica Renata Belc-Krog: – Tu sam od 1988. Ostala sam zbog vjernosti i ljubavi prema ovom radiju. Da je i nas nekoliko starijih i iskusnijih otišlo, radio ne bi mogao funkcionirati, nitko ne bi imao mlade kolege uputiti u posao. A sad, neka se bilo što odluči. Neka netko ugasi radio ili neka nešto učini, samo da konačno znamo na čemu smo. Urednik i novinar Sportske redakcije s 21-godišnjim stažem na Stojedinici, Nenad Starčević, posebno proziva i bivšeg predsjednika Uprave Dragu Perića za čijeg se mandata dogodio i štrajk. Perić je, kaže, uništio dobar duh radija, slušanost je sveo na svega četiri posto, plaće su kasnile... Nije mu ni jasno zašto prije godinu dana nije prihvaćena ponuda Juraja Hrvačića koji se bio obvezao da na Radiju 101 ništa neće mijenjati.

Časno volontiranje

Na mnoge nelogičnosti upozorava još jedan Stojediničin stari, glazbeni vuk, Slavin Balen. Pita se, zašto se ništa nije dogodilo onda kada je bilo više ponuđača od kojih su neki za radio nudili i dvostruko veće iznose od sadašnjeg. Odmah i odgovara, zato što se to nije uklopilo u interese i kalkulacije Zdenka Ljevaka kojeg smatra najodgovornijim. A što o svemu kažu mlade snage koje su na Stojedinicu stigle tek početkom ove godine? Glazbena urednica, 30-godišnja Maja Lovrić, ističe da joj je čast raditi upravo na ovom radiju jer ga sluša još od djetinjstva, i zato joj nije problem ni volontirati. Posve isto razmišljaju i urednici te novinari informativno- političke redakcije, 27-godišnji Veljko Tomić i Marko Perožić, obojica mlađi od Stojedinice. – Kada smo prošli audiciju Matić nam je odmah rekao da postoji mogućnost da nikada ne dobijemo novac koji ćemo zaraditi, ali da dobivamo mogućnost steći iskustvo. Kako sam bio sklon volontiranju, ugrabio sam tu šansu – reče mladi Tomić, dok je Perožić istaknuo kako Stojedinica i dalje ima profesionalnu težinu. Zato bi mu bilo jako žao da se ugasi. U svakom slučaju, za koji tjedan bocu šampanjca sigurno će se moći otvoriti. Pitanje je samo hoće li slaviti oni koji Stojedinicu vole i žele joj spas ili oni koji je mrze i snuju joj propast.