Fenomeni

Kladionice u frci, Hrvati se sada klade pametnije

fotografija

Antonio Bronić / Pixsell
Petak 11.Studeni 2011.

Recesija i promjena navika pola milijuna kladitelja s hrvatskog su tržišta otjerali tri kladionice, a tek nekoliko ih posluje s pozitivnim rezultatima

Izdanje

Broj 9, 11.11.2011

Više iz izdanja

Više od autora

Social

Danas na Barcu i Bayern, Marko će. Može Barca i u hendikepu, dometne Zvone. – Meni je to ipak ispod golova, Tomo će zamišljeno. – Gdje ćemo? – Ma daj tu u SuperSport, žuri mi se već, žena čeka za salatu, kaže Tomo ispijajući zadnji gutljaj redovite mineralne uz kavu vadeći usput zgužvanih deset kuna iz džepa. Ovako otprilike izgleda razgovor svake subote i nedjelje, negdje odmah oko 11, iza placa. Zvone, Marko i Tomo okupit će se u lokalnom kafiću i uz kavicu i cigaretu popuniti listić koji će uplatiti u obližnjoj kladionici.

Svoje će znanje tjednog čitanja novina pretočiti u investiciju od deset kuna i nadati se otprilike stostrukom dobitku koji obično nosi slip koji blagajnica na šalteru izvadi iz printera nakon uplate i unosa parova u terminal. Odlazak u kladionicu poseban je doživljaj za svakoga od nekih pola milijuna Hrvata koji se u tjednu oklade barem jednom. Većina će ih to napraviti poput dečkiju s početka teksta, ne razmišljajući previše o vjerojatnom gubitku jer deset kuna si ipak još uvijek većina nas može priuštiti. Prizor poput onog kakav zatičemo vikendom, top kladioničarskim danima u, primjerice, Maksimirskoj ulici odmah iznad Svetica, u nekom od nekoliko prostora od barem deset kvadrata koliko za lokal zahtijeva hrvatski Zakon o igrama na sreću identičan je onom u bilo kojem drugom gradu.

Nekoliko je tu televizora pretvorenih u monitore za prikazivanje vjerojatno najgledanijih stranica teleteksta, onih s rezultatima tekućih utakmica kojima su pridruženi koeficijenti i brojevi pod kojima se vode kao kladioničarski parovi. Ponegdje, kao u pomalo čak i luksuznom prostoru SuperSporta na spomenutom mjestu u Maksimirskoj, jedan će televizor zaista i biti televizorom na kojem se vrti prijenos neke utakmice koja se najčešće u kladioničarskoj ponudi vodi pod popularnom oznakom SuperTip, što je i u sportskom i u kladiteljskom smislu događaj dana. Često taj događaj odvlači i najviše novca. A onda su tu i prosječni hrvatski kladitelji.

Uspješnih je malo ali ipak više nego prije
Osim onih koji će svoje listiće popuniti više iz zabave, tu su i oni ozbiljni, najčešće smrknuta lica, smjerni u svojoj namjeri da konačno nešto zarade, vrate izgubljeno ili, a takvih je najmanje, nastave pobjednički niz. Svima je zajedničko jedno – pitate li nešto, nedaj bože slučajno pogledate u listić, dobit ćete jasan odgovor i od onoga koji igra za pet kuna i od onoga koji na svoj listić stavlja 10.000: - Daj ne smetaj. Pogledi netremice uprti u ekrane, koji puta i bijesni, čak i pokoja psovka, gnjevno gužvanje listića popraćeno bacanjem u koš i ljutitim izlaskom van. Sve do barem idućeg vikenda.

Izlišno je ponavljati da su svi Hrvati najbolji treneri koji redovito procjenjuju da oni na travnjaku pojma nemaju i da će ih “naši” pojesti. Tako je i s klađenjem. Jedino što omjer uspješnih i neuspješnih kladitelja to baš i ne potvrđuje. Po općoj procjeni, a i brojnim istraživanjima tek je dva posto kladitelja u plusu. Tome u prilog govore i suhe brojke. Prema podacima agencije Global betting and gaming consultants koja ima ured i u Zagrebu, hrvatske su kladionice, njih devet, zaradile na klađenju 812 milijuna kuna prošle godine. Hrvatski su kladitelji 2010. uplatili četiri milijarde i 511 milijuna kuna na svoje listiće od kojeg je iznosa kladionicama ostalo nekih 18 posto. Neki će reći pa i nije nešto, drugi dosta je, a istina je kao i uvijek negdje u sredini i umnogome ovisi o onome čime se zapravo i bavi – sportskim rezultatima.

Recimo, 2009. godina bila je nešto nepovoljnija za hrvatske kladionice, ostalo im je 739 milijuna kuna, 16,5 posto od uplata, a za čak 20 posto manji od 2008. i to iz pragmatičnog razloga. Bila je to godina favorita, očekivanih rezultata kao, primjerice, da će Barcelona ili Milan pobijediti kod kuće a neće izgubiti u gostima itd. Te su 2009. godine vrata svojih lokala zatvorili Žderić, Derby i Mediabet. Logično je pitanje kako to ako se u klađenju vrte toliki novci. – Treba znati da su fiksni troškovi držanja lanca kladionica u Hrvatskoj vrlo visoki. Godišnja je naknada državi milijun kuna, nema PDV-a ali zato svaka kladionica državi plaća poseban porez od pet posto, ono što je na kladioničkim listićima izraženo kao manipulativni trošak. Zatim, tu je i trošak poslovnica koji se posljednjih nekoliko godina povećao naprosto zbog povećanja njihova broja. U bitki za tržište kladionice su se najprije borile boljim koeficijentima da bi shvatile da u takvoj bitki svi gube, osim igrača, naravno.

Strategiju su promijenili pa sada ako se u susjedstvu pojavi neka kladionica, ubrzo će za njom stići i druge. Tako se i broj lokala povećao na 2908 prema podacima iz lipnja prošle godine pa smo danas zemlja s jednim od najvećih broja lokala po glavi stanovnika, kaže Tihana Juričan iz GBGC-a. I tu treba uočiti razliku gdje kladionica Hrvatske lutrije koristi postojeću mrežu s dobrim dijelom prodajnih mjesta u obliku kioska, dok ostali svoje poslovanje vode kroz mreže novih lokala. SuperSport ostaje naš top kladioničarski brend i zbog dobrog korporativnog izgleda lokala, ljubaznog osoblja i tradicije, kaže Juričan. Nije stoga čudno da je samo pet operatera profitabilno, to su SuperSport koji ostaje najjači hrvatski kladioničarski brand s više od 30 posto prometa i Lutrija koja ima osampostotni tržišni udio u klađenju, s ostalim igrama udio je dakako puno veći. Tu je i Wettpunkt koji svoju dobit ponajviše ostvaruje preko automata za kocku. Ostala dva operatera u plusu svoje poslovanje rade preko terminala za klađenje. Riječ je o Hattricku i CBC-u. Čak sedam ih bilježi pad prihoda u posljednje dvije godine, a prošle godine koja je bila i godina Svjetskog prvenstva u nogometu samo tri operatera nisu zabilježila pad prihoda. Ove godine situacija će biti još teža jer nema velikog sportskog događaja.

Internet ipak ne donosi spas
Zanimljiva se stvar, pak, dogodila s Fortunom koja je ponovo promijenila vlasnika. Godine 2007. je tadašnji Favorit preuzeo konglomerat Penta koji djeluje na tržištima Poljske, Češke i Slovačke te ga nazvao po svojem brandu Fortuna. Ipak, kada je 2010. Fortuna otišla u IPO, izdvojila je svoj hrvatski ured prodavši ga sestrinskoj tvrtki za jedan euro kako ne bi, zbog lošijeg poslovanja, utjecala na ukupnu cijenu svoje dionice. Ubrzo je Fortuna prodana te ponovo mijenja ime i to u – Favorit. Nije slučajno jer je kupac ujedno i bivši vlasnik Favorita Velimir Čerkez, poznat i kao vlasnik zagrebačkog restorana Mostovi. No, još je zanimljiviji potez koji se dogodio s Fortuninim online poslovanjem. Kako bi izbjegli plaćanje pet postotnog poreza, vlasnici su registrirali tvrtku za online klađenje na Malti i nazvali stranicu Fortunawin. Ništa čudno, jer gotovo sve internet kladionice registrirane su na Malti, a država se u ovom slučaju još nije oglasila.

Hrvatske kladionice po svemu sudeći čeka još jedna teška godina. Suprotno uvriježenom mišljenju, gospodarska se kriza negativno reflektira na ovu djelatnost, kažu u Hrvatskoj lutriji. – Ukupan promet naše Kladionice ove će godine po dosadašnjim pokazateljima (uplatama) biti manji u odnosu na prošlu, što je posljedica i gospodarske krize. Ta činjenica ne treba čuditi jer su sredstva namijenjena zabavi kontinuirano i evidentno smanjuju, a igre na sreću ne spadaju u osnovne, životne potrebe. Po podmirenju osnovnih troškova, ostaje vrlo malo za sekundarne. Početak online klađenja dogodio se istovremeno s krizom, tako da možemo reći da se pad prometa osjetio. Pitanje je samo koji od ta dva faktora je više utjecao. Moje osobno mišljenje je da je ipak kriza imala veći utjecaj na pad potrošnje kod igrača, jer online klađenje je samo novi kanal prodaje kojim u početku idete prema istoj publici i vršite preraspodjelu prodaje iz maloprodaje u online. Tek kroz neko vrijeme može se pričati o povećanju prodaje zbog online kanala, kada igrači shvate pogodnosti tog kanala i kada on privuče nove korisnike zbog svoje jednostavnosti i ugodnosti korištenja iz svog doma ili ureda, ali onda tu možemo računati na porast tržišta zbog dostupnosti online kanala, misli Adrian Bobanović iz Stanleybeta.

Olakšanje u obliku jačanja tržišta trebalo je donijeti internet klađenje koje je država sankcionirala prošle godine te uvođenje terminala za klađenje koji su sada već prilično rasprostranjeni, a dozvoljeno je da se po jedan drži i u lokalima. Ipak, dobivanje licence za davanja online usluge klađenja nije jeftino, godišnje takva licenca stoji tri milijuna kuna što je preko tri puta više od osnovne licence za zemaljsko klađenje. Nije stoga čudno da online klađenje nude tek tri operatera bazirana u Hrvatskoj, SuperSport, Hrvatska lutrija i Favorit. Još otprije su neke velike strane kladionice kroatizirale svoje stranice pa tako stranice bwin-a, Ladbrokesa, bet-at-home-a pa i ranije spomenutog fortunawin-a čitamo na našem jeziku.

Iako je primjerice kod Lutrije online igranje navuklo čak 14% od ukupnog prihoda ostvarenog klađenjem, internet ipak neće donijeti spas u smislu povratka na stare profite, iako je u prvih devet mjeseci zabilježen porast u odnosu na isti period prošle godine koja je rezultatima išla više na ruku kladionicama. Prosjek ukupnih uplata za klađenje na našim prodajnim mjestima je smanjen, a jedan od razloga je i migracija igrača koji se klade na novi kanal – internet, što smo i očekivali, kažu u Lutriji. S terminalima za klađenje operateri su ipak oprezniji, s krajem prošle godine bilo ih je 185, a za sada ih nude SuperSport i Prva sportska kladionica uz postojeće Hattrick i CBC koji jedino i imaju terminale.

Kako se zapravo klade hrvati
Ipak, GBGC procjenjuje da bi terminali trebali donijeti dodatnih 120-150 tisuća kuna prihoda svakom lokalu koji ga postavi. Tako to izgleda sa strane kladionica. No, kako se klade Hrvati i rade li to pametno i što uopće znači kladiti se pametno? Procjenjuje se da u Hrvatskoj ima oko pola milijuna kladitelja svih vrsta, rekreativnih poput ekipe s početka ovog teksta, poluprofesionalnih koji u klađenju vide dodatan prihod ili profesionalnih koji od klađenja doista i žive. Svim kladiteljima jedno je zajedničko – igraju da bi dobili ali se i oni, poput kladionica prilagođavaju uvjetima koje je donijela recesija. U Hrvatskoj lutriji kažu da su se prosječne uplate po listiću smanjile za oko 30 posto. U zadnjih 10 godina igrači postepeno mijenjaju svoje navike ili bolje rečeno uče.

To znači da se klade sve pametnije i paze na svoje novce te naravno i dobivaju više. Uz to ako uzmemo u obzir sve veću penetraciju interneta u Hrvatskoj te pristupačnost informacija putem istog definitivno možemo reći da se današnji igrač bitno razlikuje od onog igrača koji se prije 10 godina praktički prvi puta susreo s kladionicom. Uz to i same kladionice su bitno promijenile svoju ponudu u zadnjih 10 godina kontinuirano dodajući nove opcije klađenja u svoju ponudu, kaže Bobanović. Čini se da se i dalje se većinom kladimo na desetak petnaestak parova na listiću gdje su, naravno, rijetki oni s višekratnim dobicima na takvim listićima, a redovito je riječ o profesionalcima koji klađenje tretiraju kao profesiju. Većina će knjiga koje se bave klađenjem kao najsigurniji dugoročni dobitak u klađenju označiti igranje na tzv. singlove, jedan par s dobrim koeficijentom, a to je ujedno i način klađenja koji prevladava u Europi, popraćen, naravno, strogo kontroliranim planom ulaganja kroz duži period.

Hrvati se ipak na to rjeđe odlučuju upravo zbog nedostatka novca, jer takav način igranja traži znatno veća ulaganja od pokušaja brzog dobitka na listiću s više parova. Koeficijent je tada veći i privlačniji od strpljivog građenja iznosa dobivenog klađenjem na singlove koji se zbraja na kraju sportske sezone, a ne vikenda kako to najviše volimo raditi. Niti kladionice ne čine previše da bi potaknule takvu vrstu igranja, što je i logično jer upravo su tzv. “petkunaši” najveći izvor njihova prihoda. Pratimo trendove na svjetskom i na nacionalnom tržištu i uvodimo sve što procijenimo zanimljivim za naše tržište, naše igrače - njihove potrebe i očekivanja, kažu u Hrvatskoj lutriji. Konkretno što se tiče azijskih hendikepa, oni su u jednom kraćem trenutku bili u ponudi hrvatskih kladionica, ali se nisu pretjerano dugo zadržali. No, to ne znači da ih nećemo uvesti.

Par sezona unazad SuperSport je ponudio taj najpopularniji i uz to relativno nov oblik klađenja na nogomet u Europi, azijske hendikepe koji su zamišljeni tako da praktično eliminiraju neriješeni rezultat. No, tu novu ponudu nije pratila gotovo nikakva marketinška aktivnost u smislu edukacije igrača kao niti adekvatna školovanost osoblja. Na kraju su azijski hendikepi maknuti iz ponude i ostali smo na 1x2. Ali, da hrvatsko tržište klađenja i igrači ipak napreduju svjedoči i pojava prve dvije specijalizirane web stranice za pomoć u klađenju, betplace. net i dvoznak.com. Riječ je o dva vrlo ambiciozna projekta, i kvalitativno i tehnološki čak i iznad europskog nivoa u koje je uloženo dosta i truda i novca i znanja. - Željeli smo stvoriti mjesto na kojem se mogu dijeliti informacije i pronalaziti podatke koje im donose stvarnu zaradu. Svjedoci smo da su društvene mreže podigle razinu komunikacije i druženja putem Interneta i to smo BetPlace. netom napravili mi za kladioničare. Najveća novost koju je donio BetPlace.net, uz naravno kvalitetan sadržaj, upravo je ta interaktivnost između svih članova, koji se mogu pratiti, stvarati nova poznanstva i dijeliti informacije i znanje, kaže Borna Janeš, jedan od osnivača stranice betplace.net. Svakim danom se sve više ljudi kladi pametnije.

To je optimistični opis sadašnje situacije jer, prema statistikama samih kladionica, i dalje najveći dio zarade im donose ljudi koji se klade na puno parova i s nižim ulozima. Još uvijek postoji veliki prostor za napredak baš u segmentu informiranja. Nažalost, dosta ljudi izvlače zaključke na temelju “priča iz kafića” ili davno stečenih navika da je neka momčad ili pojedini sportaš “loš” ili “dobar”. Drago nam je da se kvaliteta informacija dostupna kladioničarima i svima koji će početi zarađivati od sportskog klađenja, povećava i to je za BetPlace.net “vječni” cilj - svakodnevno osigurati informacije zbog kojih kladioničar ne treba gubiti vrijeme i posjećivati bilo koju drugu internet adresu, završava Janeš uz smijehom popraćen zanimljiv dodatak: - Svi suosnivači su već niz godina u sportskom klađenju te je i početni kapital došao zahvaljujući upravo kladionicama. Spekulira se da je stranica dvoznak.com nastala reinvestiranjem velikog dobitka koji je ostvario njezin pokretač Tomislav Đerek.

Tu tvrdnju Đerek nije komentirao ali potvrđuje da iza njega ipak stoji sedam-osam godina iskustva rada s kladionicama, između ostalog i izrada dnevnika za tadašnji kladionicu SportTip koja nije izdržala za kladionice tešku sezonu. - Bila mi je to inspiracija za pokretanje ovog projekta na ipak bitno jačem mediju u puno drugačijim okolnostima. Moja je tvrtka razvila i livescore sustav koji se vrti na nekoliko portala. Ideja iza dvoznak.com je logična želja da se u nečemu uspije, entuzijazam ali i želja da se stečeno znanje prenese i na druge, kaže Tomislav Đerek, pokretač spomenute stranice.

Stigla je i profesionalna pomoć
Kladiti se pametno znači biti maksimalno informiran o parovima koje stavljate na svoj listić, a kako jako mali broj ljudi zaista i profitira od klađenja logično je zaključiti da se Hrvati većinom ipak ne klade pametno, ovaj projekt bi to mogao promijeniti, kaže Đerek. Naprosto, biste li kupili automobil o kojem baš ništa ne znate? Isto je i s klađenjem. Osnovni je preduvjet za uspjeh u klađenju da se kladite s rezonom. Znam veliki broj ljudi koji raspolažu informacijama, ali ih ne znaju pretvoriti u kvalitetan odabir. Zato smo mi ovdje kako bismo pomogli u tom odabiru, odnosno savjetovali ljude na što se trebaju kladiti a što svakako treba izbjeći.

Nudimo različite modele pretplate uz jednostavnu poruku - možete li si priuštiti da se ne pretplatite pa da vam listić ponovo padne za jedan par o kojem niste imali informacije kojima raspolažemo mi. I za betplace. net i za dvoznak.com cilj je omogućiti igračima da zarade. Trenutno te dvije stranice dnevno posjeti oko 15 tisuća ljudi. I Janeš i Đerek ističu da svoje projekte gledaju isključivo dugoročno s namjerom širenja na cijelu regiju. Razlog je vrlo pragmatičan, kladionice na samom klađenju nikada ne gube novac tako da će klađenje i dalje biti unosan biznis.