Europa

Politička stabilnost najveći je dobitak našeg članstva

Petak 13.Siječanj 2012.

Sve se svodi na temeljni stav – hoćemo li ostati tu gdje jesmo ili ćemo iskoristiti prilike koje nam se otvaraju te ići naprijed i razvijati se

Izdanje

Teme

Više iz izdanja

Social

Nakon svih rasprava vezanih za Europsku uniju, nema sumnje da što se Hrvatske tiče postoje tri temeljna razloga za članstvo. To su:

1. Politička stabilnost.

2. Novac (za razvojne projekte) i zajedničko tržište.

3. Sudjelovanje u odlukama.

Hrvatska, koja je tako teško stekla svoju samostalnost, imala je kroz svoju povijest gotovo stalno iskustvo krajnje nestabilnosti. Najvažniji projekt ove političke generacije je trajna stabilnost za Hrvatsku. Europska unija se za zemlje članice pokazala efikasnim okvirom trajne stabilnosti koji istovremeno nije narušio identitet ni suverenitet svojih članica. EU, upravo je ideja trajnog mira i stabilnosti. Iz današnje perspektive taj se projekt pokazao iznimno uspješnim – prostor koji je bio tisućljetno poprište sukoba, danas je najstabilniji dio svijeta, a članice EU međusobno nisu ratovale gotovo sedamdeset godina.

Pogledamo li našu recentnu, ali i malo dalju povijest, nedvojbeno je da je to najvažniji razlog za naše članstvo u EU. U posljednjih 150 godina nijedna država na hrvatskom teritoriju nije trajala niti koliko jedan prosječni ljudski vijek, a sudbine ljudi mijenjale su se sa svakom promjenom režima. Naša demokratska tranzicija s početka devedesetih bila je obilježena katastrofama rata. Opstojnost, trajnost i stabilnost države i institucija su stoga prvi i osnovni razlog i najveća prednost našeg ulaska u članstvo EU. Tek kad smo u mirnom okruženju i imamo trajne, stabilne institucije koje građanima pružaju sigurnost i osjećaj predvidljivosti, možemo postići gospodarski i svaki drugi napredak koji svakome od nas pojedinačno daje šansu za kvalitetan i uspješan život.

Sljedeća prednost koju nam EU otvara je prilika za stvaranje konkurentnog gospodarstva te razvojne mogućnosti, prvenstveno kroz EU fondove. Sredstva iz strukturnih fondova EU na raspolaganju su nam za promet, okoliš, energetiku, regionalni razvoj i razvoj ljudskih resursa. Upravo na navedenim područjima Hrvatska će temeljiti svoj razvoj u nadolazećem razdoblju i zato su EU fondovi putokaz za naš napredak i konkurentnost.

Možemo utjecati na odluke u EU

Budu li hrvatski građani izabrali članstvo u EU 22. siječnja, Hrvatska će postati članicom 1. srpnja 2013. te će nam za ostatak godine na raspolaganju biti 449 milijuna eura plus 180 milijuna eura koji nisu vezani uz projekte, nego uz prilagodbu. Istovremeno ćemo za tih prvih 6 mjeseci članstva u EU proračun morati uplatiti 275 milijuna eura. Za 2014. predviđeno je milijardu i 47 milijuna eura za projekte iz EU fondova i 550 milijuna eura hrvatske uplate u EU proračun. To su sredstva koja direktno ovise o našoj uspješnosti da artikuliramo i provedemo projekte koji su naš interes i potreba. No uspješnost Hrvatske, bila ona članicom EU ili ne, ovisi o našoj vlastitoj sposobnosti. Razlika je samo u tome što za uspjeh imamo nešto više šanse i nešto lakše okolnosti ako smo članicom. Članstvo u EU otvara sasvim nove mogućnosti za naše gospodarstvo. Ulazimo na tržište od pola milijarde ljudi i sama činjenica zajedničkog tržišta bez carina čini naše gospodarstvo konkurentnijim. Jedan svježi primjer je Željezara Sisak, o kojoj se ovih dana puno govori. Željezara, među ostalim, proizvodi i određenu vrstu cijevi i taj bi proizvod, da smo u EU i da nema carine, bio konkurentan na europskom tržištu te 800 ljudi ne bi ostalo bez posla. Prilagodba standardima EU također stvara priliku za jačanje gospodarstva kroz razvoj novih industrija. Dobar primjer je zaštita okoliša. Mi ćemo, uz određene odgode, morati ispuniti europske standarde u kvaliteti zraka i vode. Osim što je to u svakom slučaju dobro za nas jer znači da ćemo piti kvalitetniju vodu i udisati čišći zrak, možemo taj proces iskoristiti i za gospodarski razvoj gradeći postrojenja za koja ćemo imati tržište nekoliko sljedećih desetljeća, s obzirom da će i sve ostale zemlje iz susjedstva koje u perspektivi imaju članstvo morati dosegnuti iste standarde. Često se u kontekstu našeg članstva u EU spominje pitanje naše utjecajnosti i važnosti, s obzirom na činjenicu da smo relativno mala zemlja. Političke i ekonomske prilike i odluke EU odražavaju se na Hrvatsku i na našu regiju bez obzira jesmo li članica ili ne. To je rezultat našeg geopolitičkog položaja. Naš izbor je između mogućnosti da EU utječe na nas bez da mi imamo bilo kakvu mogućnost utjecati na EU i bez pristupa zajedničkom tržištu, pozicioniranje Hrvatske tako da i mi možemo utjecati na za nas ključne odluke unutar EU. Živjeti u izolaciji od direktnog utjecaja EU za Hrvatsku, bez obzira na članstvo, ne samo da nije dobro, već nije ni moguće. Činjenica da će Hrvatska najmanje u slijedećih pet godina biti jedina zemlja iz uže regije koja će ujedno biti i članicom EU, predstavlja temelj za specifični utjecaj i ulogu u regiji. Uloga Hrvatske kao stabilizatora regije i ključne zemlje u prenošenju europskih iskustava i strategija reformi u regiju, može i treba poslužiti kao temelj utjecaja Hrvatske unutar EU. Svojom ključnom ulogom u stabiliziranju jugoistoka Europe, Hrvatska će obavljati vrlo važan, ne samo regionalni, već i europski posao.

Navesti ću i tri najveće opasnosti. One su realne i imaju jednu zajedničku karakteristiku:

1. Nesposobno političko vodstvo zemlje – ako nam se dogodi nesposobno vodstvo, ono će dozvoliti da propustimo većinu prilika koje nam članstvo otvara;

2. Odsustvo samosvijesti i svijesti o vlastitim interesima – istovremeno precjenjivanje vlastivlastitog političkog značaja na unutarnjoj političkoj sceni i podcjenjivanje vlastite uloge i značaja na međunarodnoj sceni često je prisutno u našoj političkoj kulturi i može nam biti ozbiljni neprijatelj i prepreka da ostvarimo svoje realne potencijale;

3. Nesposobnost u izradi projekata i iskorištavanju sredstava iz EU fondova - Zajednička karakteristika ovih glavnih opasnosti je da su one jednako pogubne ili čak pogubnije i ako ne postanemo članicom EU.

Prepreke koje sami možemo stvoriti

Prepreke koje bismo si sami mogli postaviti svesti ću također na tri točke:

1. Prereguliranost i birokratska kompliciranost;

2. Propast referenduma o ulasku u EU, tj. negativni ishod;

3. Pretvaranje opće antipatije prema politici i političarima prisutne u hrvatskom društvu u negativni stav hrvatskom članstvu u EU.

Europska unija u svakom pogledu za nas predstavlja priliku. Sve se svodi na temeljni stav – hoćemo li ostati tu gdje jesmo ili ćemo iskoristiti prilike koje nam se otvaraju te ići naprijed i razvijati se. Na koncu, hrvatski građani 22. siječnja neće odlučivati o jednom segmentu ili sadržaju pregovora ili konkretnim politikama koje se mijenjaju, nego o temeljnom pitanju: jesmo li politički Europa. Odlučujemo pripada li Hrvatska i politički Europi, kao što je zemljopisno, povijesno i kulturno uvijek i pripadala.