Martin Schulz

Za Hrvatsku je svejedno vodili EU pučani ili socijalisti

fotografija

AFP Photo
Petak 16.Prosinac 2011.

Sigurni smo da će Zoran Milanović i njegova vlada biti u stanju zajamčiti hrvatski prijelazni postupak u EU, kaže Martin Schulz, potpredsjednik Europskog parlamenta

Izdanje

Teme

Više iz izdanja

Više od autora

Social

Martin Schulz predsjednik je europarlamentarne frakcije, stranačkoga kluba, Naprednoga saveza europskih socijalista i demokrata (S&D) te podpredsjednik, a iduće godine postaje predsjednikom Europskoga parlamenta. S&D je druga najbrojnija frakcija u EP-u i ima 190 od ukupno 736 zastupnika. Njezinome najjačemu dijelu, Stranci europskih socijalista (PES), pripada i hrvatski SDP, dok je HDZ član Europske pučke stranke (EPP), koja je sa 272 zastupnika najjača europarlamentarna frakcija. Schulz je rođen 20. prosinca 1955. u njemačkome gradu Hehlrathu, nedaleko od Aachena. Profesionalnu karijeru započeo je 1975. kao knjižarski šegrt, da bi od 1982. do 1994. vodio i vlastitu knjižaru. Od 1987. do 1998. obnašao je dužnost gradonačelnika Würselena, a 1994. prvi je put izabran u Europski parlament. Šira je javnost za njega prvi put čula 2. srpnja 2003., kada mu je tadašnji talijanski premijer i predsjedatelj Europskoga vijeća Silvio Berlusconi tijekom rasprave na EP-ovu plenumu u Strasbourgu u jednome od svojih notornih ispada rekao da bi mu odgovarala uloga kapoa u nacističkome logoru.

f: Kako ocjenjujete jasnu pobjedu koalicije lijevoga središta na hrvatskim izborima?

Naravno da sam vrlo zadovoljan ishodom nedavnih izbora u Hrvatskoj. Naša skupina već dugo ima vrlo dobre i tople odnose s hrvatskim SDP-om i s njegovim vođom Zoranom Milanovićem. Sigurni smo da će Zoran Milanović i njegova vlada biti u stanju zajamčiti hrvatski prijelazni postupak u Europsku Uniju. K tome, siguran sam da će pozitivno pridonijeti postupku stabilizacije i europske integracije na zapadnome Balkanu.

f: Istovremeno je na slovenskim parlamentarnim izborima iznenađujuće pobijedila nova stranka sličnoga usmjerenja. Koliko su te dvije pobjede ohrabrenje za europsku socijaldemokraciju?

U Sloveniji imamo jednako dobre i tople odnose s prijašnjim premijerom Borutom Pahorom i s njegovim Socijalnim demokratima, a nadamo se uspostavi dobrih radnih odnosa s novom strankom Pozitivnom Slovenijom i s njezinim vođom g. Zoranom Jankovićem. Ti su izbori, naravno, ohrabrenje za socijalnu demokraciju u tim zemljama, na Balkanu i u Europi.

f: Dužnosnici Europske pučke stranke često su “upozoravali” hrvatske birače da je EPP najveća i najbolje organizirana politička skupina u Europi i da Hrvatska ne bi uživala takvu potporu ako bi imala vladu lijevoga središta. Što kažete na to? Na koji bi način S&D pomogao Hrvatskoj na ostatku njezina puta k članstvu u EU?

Dopustite mi da prvo istaknem da EPP zaista jest najveća skupina u Europskome parlamentu, ali sigurno nije najbolje organizirana. U njihovoj težnji da postanu i ostanu najveći, EPP je prihvaćao raznorodne i često vrlo različito usmjerene političke stranke, od belgijskih kršćanskih demokrata koji se temelje na radničkim sindikatima, do predsjedničke stranke u Francuskoj i nacionalističkih konzervativaca u Mađarskoj. Iako nismo toliko veliki, europski socijalisti i socijalni demokrati mnogo su homogeniji u svojim zamislima i u svojim djelovanjima. No, i S&D i EPP obvezali su se podupirati Hrvatsku na njezinu putu u EU. EPP-ov izvjestitelj o tome pitanju Hannes Swoboda član je naše skupine. Vrlo je naporno radio za hrvatski ulazak u vrijeme dok je SDP bio u oporbi. Stoga očekujem da će i EPP održati svoje obećanje sada kada su njegovi prijatelji u oporbi.

f: EPP-ovi summiti, koji okupljaju vodeće političare desnoga središta pred summite EU, vrlo uspješno promiču EPP-ove stavove. Zašto S&D-ovi summiti obično privuku tek dužnosnike nižega ranga? Zašto socijalna demokracija ne pokazuje javno takvo jedinstvo i ne promiče zajedno svoje politike?

Znam. Gđa Merkel i g. Sarkozy otišli su u Marseille (na prošlotjedni kongres EPP-a, op. a.), a ne na našu konvenciju u Bruxellesu dva tjedna ranije. I mnogi su drugi europski čelnici morali otići u Marseille kako bi se konačno obavijestili o planovima koje su gđa Merkel i g. Sarkozy načinili za Europsko vijeće i za eurozonu. Stranka europskih socijalista (PES) imala je veliku konvenciju u Bruxellesu gdje je više od dvije tisuće često mladih djelatnika zajedno dva puna dana raspravljalo o mnogim različitim vidovima europske politike. Između rasprava niz se europskih vođa obratio tim podupirateljima i djelatnicima europske politike lijevoga krila. Ja to ne bih nazvao niskom razinom.

f: Europski su socijalni demokrati često provodili liberalne preobrazbe, pretvarajući državu blagostanja u neoliberalno tržište. Pa bi se birači okretali desnome središtu. Francusko društvo pod Gaullističkim vladama mnogo je socijalnije no što je to bilo britansko pod laburističkim vladama. Prihvaćate li da je europska socijalna demokracija učinila pogrešku pomažući napredovanje neoliberalizma? Što ona može ili hoće učiniti da to preokrene?

Bez djelovanja radničkih sindikata i socijaldemokratskih stranaka ne bi postojalo ono što zovemo “europskim društvenim modelom” - ni u Francuskoj, ni u Njemačkoj, ni u Švedskoj. Britanski laburisti očevi su Nacionalnoga zdravstvenoga sustava (NHS), dok se u SAD-u predsjednik Obama još teško bori da stvori vrlo temeljni sustav zdravstvenoga osiguranja, i do sada u toj borbi gubi. Svatko zna da se naše društvo promijenilo u proteklih 50 godina, kada je stvoren naš sustav blagostanja. To znači da se i naš sustav društvene sigurnosti mora osuvremeniti. Socijalni demokrati uspjeli su ga osuvremeniti, zadržavajući istovremeno ključna počela i uvodeći nova počela poput javne skrbi za malu djecu, što većemu broju žena omogućuje da se zaposle. Konzervativci uglavnom nastoje uštedjeti novac kako bi smanjili poreze i uspjeli su privući birače obećanjima o poreznim smanjenjima. U vrijeme gospodarskih teškoća ljudi ponovno shvaćaju koliko je važan naš sustav društvene skrbi.

f: Težnja za najvećom mogućom dobiti navela je tvrtke da proizvodnju isele iz Europe. Globalna slobodna trgovina je, pak, prisilila europske radnike da se natječu s mnogo manje plaćenim radnicima s istoka i dovela je do rasklapanja države blagostanja, smanjenja domaće potražnje. Kriza je zbog toga sada još dublja. Kako biste prekinuli taj zloćudni krug?

Istina je da je niz tvrtka preselio svoju proizvodnju u zemlje s niskim plaćama i izvan Europe. Istovremeno je u EU stvoreno mnogo visokokvalificiranih radnih mjesta. Nova se ulaganja mogu privući na temelju visokih kvalifikacija i proizvodnosti europskih radnika. Jedan od najboljih načina da se u zemljama EU očuva zapošljavanje je: obrazovanje, obrazovanje, obrazovanje.

f: Europski građani tragaju za rješenjima različitima od liberalnih, koja su pomogla proširiti ovu krizu. Koja rješenja nude socijalni demokrati?

U rezoluciji koju je PES (Stranka europskih socijalista) usvojio na svojoj konvenciji u studenome, jasno je izložena vizija rasta, ulaganja i radnih mjesta, utemeljena na uključivoj politici i usidrena u stvarnome gospodarstvu. Ona postavlja plan za kroćenje novčarskih tržišta i, iznad svega, cilja vratiti europske ljude natrag u vozačko sjedište. Umjesto da se govori samo o institucionaliziranju stezanja remena, PES dolazi s prijedlogom za europsku ulagačku strategiju, euroobveznice i za licencirani Europski fond za novčarsku postojanost (EFSF), što bi nam dalo političku promjenu u smjeru koji nam je potreban.

f: Kako procjenjujete ishod prošlotjednoga summita EU?

Vjerujem da je summit EU bio neuspješan jer nije djelovao na nizu kritičnih pitanja, uključujući pakt za zapošljavanje i postojanost, ulogu Europske središnje banke (ECB) i fondove za sljedeću godinu za države u krizi. Posve je nužno osnažiti gospodarstvo EU, ali to se ne može učiniti štednjom kako bi se zadovoljilo agencije za rejting, nego se također mora ciljati na rast, zapošljavanje i društvenu sigurnost za europske ljude.

f: Zašto ste protiv promjene Lisabonskoga ugovora?

Sumnjičav sam prema tome. Europske građane ne zanimaju godine rasprave o ustrojima i ustanovama EU. Oni žele odlučno djelovanje na stabiliziranju krize sada. Rasprava o promjeni ugovora neće pomoći zemljama koje su trenutačno pod pritiskom da ponovno zadobiju povjerenje novčarskih tržišta. No, kada se promjenu ugovora bude smatralo nužnom, EP mora imati punu ulogu kao jednakopravan ustanovni partner u osmišljanju novoga ugovora o kojemu će se usuglasiti summit. Ako ne dobije takvu ulogu, mogu samo preporučiti da EP u tome postupku više ne poduzme ni jedan daljnji korak.

f: Bi li EU bilo bolje bez Ujedinjenoga Kraljevstva, ili Britance treba privući natrag?

Žalim zbog pojačane samoizolacije UK koju je prouzročio premijer David Cameron. Ostalih 26 nisu si mogli dopustiti da ih budu ucjenjivani nerazumnim britanskim zahtjevima poput izuzeća od Smjernice o radnome vremenu i odbijanjem strožih novčarskih propisa, čije je nepostojanje bilo jedan od glavnih razloga za novčarsku krizu, kao što je to pokazala propast Kraljevske banke Škotske (RBS). Cameron je zabio klasičan autogol. Morat će se vratiti za pregovarački stol da poništi štetu.

f: Treba li budućnost EU, po vama, biti međuvladina, ili treba voditi k Sjedinjenim Europskim Državama?

Kod potonjeg, kako promicati tu zamisao građanima koji, uplašeni krizom, pribjegavaju nacionalizmu i protekcionizmu? Nakon dugoga i teškoga postupka odlučivanja Lisabonski ugovor konačno je usvojen tek nedavno. Sada se moramo usredotočiti da učinimo da Unija djeluje u skladu s odredbama toga ugovora. To posebice znači da se osnažena uloga EP-a mora posve iskoristiti i da je ostale ustanove moraju poštovati. Lisabonskome je ugovoru cilj bio učiniti EU demokratičnijom. Učinimo je, dakle, demokratičnijom. Demokracija je jedini stvarni odgovor protiv nacionalizma i populizma.

3 važna pitanja 3 kratka odgovora

1. Što ako ljevica pobijedi u Francuskoj i Njemačkoj?

2. Treba li se EU i koliko nastaviti širiti?

3. Ima li dovoljno vremena za spas eura?

1 Europski socijalisti i socijalni demokrati ciljaju učiniti društvo jednakopravnijim, pravednijim i sigurnijim. U teško vrijeme ljudi će se osloniti na naše stranke jer znaju da su socijalisti najbolje kvalificirani i motivirani da pruže ljudima bolju budućnost. Uvjeren sam da će, nakon promjena vlade u Danskoj, Belgiji i Hrvatskoj, Francuska i Njemačka slijediti taj put.

2 Da se zajamči mir i postojanost u Europi, moramo uključiti susjedne zemlje kroz postupak europske integracije. Vidjet ćemo tek gdje će taj postupak završiti.

3 Moramo uspjeti u ponovnome zadobivanju povjerenja tržišta, ali više od svega povjerenja europskih ljudi. Oboje se može postići istovremenim pokretanjem stvarne politike za gospodarski rast i za zapošljavanje.