Analiza Europske komisije: ZOR fleksibilizacijom rada vodi građane u još veće siromaštvo

U podne je počeo dvosatni štrajk solidarnosti. Organiziraju ga Savez samostalnih sindikata Hrvatske, Nezavisni hrvatski sindikati, Matica hrvatskih sindikata, Hrvatska udruga radničkih sindikata i Udruga radničkih sindikata Hrvatske zbog Prijedloga izmjena Zakona o radu, o kojem bi se sutra trebalo raspravljati u Hrvatskom saboru. Sindikati traže da se izmjene ZOR-a povuku iz procedure, a Forum.tm podsjeća na analizu Europske komisije o pogubnoj fleksibilizaciji tržišta rada, koju nam donosi ZOR. I, naravno, solidarizira se sa svim radnicima koji mjesecima i godinama nisu primili plaću.

Hrvatska se vlada nije pretjerano trudila objasniti građanima nužnost promjena Zakona o radu. Ministar rada Mirando Mrsić, kao i šef mu, premijer Zoran Milanović, nisu dali nijedan suvisli dokaz da će tzv. fleksibilizacija tržišta rada dovesti do novih radnih mjesta. 

Na njihovu nesreću, zabilježenih posljedica fleksiblizacije ima, ali im se neće svidjeti nalaz. 

Prema nekima od zaključaka 504 stranice dugog "Pregleda nezaposlenosti i socijalnih kretanja u Europi 2013. godine", koju je nedavno samo na engleskom jeziku objavila ne baš pretjerano socijalno osjetljiva Europska komisija, fleksibilizacija nije donijela rast zaposlenosti u Europskoj uniji, nego je rezultirala velikim raslojavanjem stanovništva u prihodima i osiromašivanju zaposlenih. 

U Pregledu se navodi da su smanjenje plaća, što su hrvatski građani već dobro upoznali, uz brojne oblike atipičnog rada, koje će hrvatski građani zahvaljujući Vladinim "reformama" tek upoznati, doveli do rasta siromaštva onih koji rade i povećanja jaza između bogatih i siromašnih. Promjene za koje vladajući tvrde da će nam donijeti prosperitet dovele su do još većeg bogaćenja bogatih, a dodatno su osiromašili siromašne i srednji sloj. Komisijin dokument tako otkriva da će promjenama Zakona o radu u Hrvatskoj biti bolje samo onima sa skupocjenim automobilima koji i dalje vozaju svoje radnike, dok će većina na svojoj koži osjetiti premijerovu gotovo pa prijetnju: "Tražili su reforme – dobit će ih!"

Time su, kako upozorava Komisija, ugroženi sami temelji Europske unije, a ako se takva nesigurnost nastavi, ni postupni rast zaposlenosti neće smiriti sve snažnije tenzije. 

"Visoka i sve veća nejednakost u prihodima pokazuje da se ekonomska situacija za većinu stanovništva urušava, utječući ponajviše na one s malim ili srednje visokim primanjima uz istodobni rast prihoda i bogatstva u najimućnijim slojevima", navodi se u analizi.

U EU 60 posto radnika traži stalan posao

Glavni pokretači siromaštva među zaposlenima su fleksibilni oblici rada poput povremenog i privremenog zaposlenja, kao i limitirani broj radnih sati, ali i niske plaće. Siromaštvo među radnom populacijom najčešće je kod radnika na privremenim ili povremenim poslovima. Prema zaključcima Pregleda, zaposlenje može pomoći ljudima da se izvuku iz siromaštva samo u polovici slučajeva, jer mnogo toga ovisi o vrsti posla koji su pronašli, kao i o sastavu kućanstva te položaju partnera na tržištu rada. 

"Moramo voditi računa ne samo o stvaranju radnih mjesta, nego i o njihovoj kvaliteti, kako bismo postigli održiv oporavak koji neće samo smanjiti nezaposlenost nego i siromaštvo", naglasio je László Andor, povjerenik za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključivanje, ali čini se da ga u Hrvatskoj nitko nije čuo. 

"Reforma radnog zakonodavstva nije naš hir, nego je to alat za očuvanje radnih mjesta, ali i da bi se lakše dolazilo do posla i otvarala nova radna mjesta", kazao je prvi ministar Milanović, zanemarivši upozorenje Europske komisije da ni rast zaposlenosti neće pomoći ako se nastavi s uklanjanjem dostojanstvenog rada. 

Broj povremenih poslova u EU je u porastu, a većina zaposlenika ih ne želi. "Pažnju treba usmjeriti na zaposlenike koji imaju ugovore za povremene poslove bez njihove volje: oko 60 posto zaposlenih u EU na određeno ili privremeno želi, ali ne može pronaći stalan posao, dok je takvih ljudi u Španjolskoj oko 90 posto. Mladi u EU su posebno izloženi atipičnim, ali najčešće prekarnim radnim uvjetima", navodi se u Pregledu ne baš svijetla budućnost generacija koje dolaze, a kojima je i hrvatska Vlada pripremila takav paket. 

Naravno, Komisija i tu vidi razliku, a nama preostaje samo da na temelju vlastitih iskustava pretpostavimo kojem dijelu spektra pripadamo. "I dok privremeni rad i povremeni ima značenje nesigurnosti posla i prekarnosti, u nekim članicama oni uključuju znatan udio ugovora koji se odnose na obučavanje i stažiranje, koji se općenito smatraju kao temelj u ulazak na tržište rada", kaže se u Pregledu. 

Nesigurni oblici zapošljavanja poput agencijskog rada, rada na određeno, povremenih i privremenih poslova za koje premijer i ministar rada tvrde da će dovesti do blagostanja, čak su i u Njemačkoj doveli do porasta rizika od siromaštva, stoji u Komisijinu pregledu. Podsjetimo samo da je prvi ministar prilikom najave fleksibilizacije kralješnice neradnih i radnih ljudi i građana Hrvatsku usporedio s Njemačkom, što ima smisla kao i da se Zemlju usporedi s Plutonom.

EU nije ispunila svoj temeljni zadatak

Osim toga, brojni njemački građani, baš kao i oni iz gotovo jednako bogate Nizozemske, nekoliko su puta u privatnim razgovorima upozorili autoricu ovih redaka da Hrvatska ne smije ponoviti njihove greške i dati agencijama za privremeno zapošljavanje velike ovlasti, a koje novi ZOR uvodi na velika vrata. Zapošljavanje preko agencija donijelo im je samo nesigurnost i pad standarda, što je, uostalom, utvrdila i Europska komisija, koja je, da ponovimo, navela kako je za stabilnost neke države, uz borbu protiv nezaposlenosti, jednako bitno i pitanje kvalitete posla te sigurnost radnog stanovništva. 

Politika štednje, koja je posebno oštra u perifernim zemljama kojima pripada i Hrvatska, dovela je očekivano do rezanja socijalne pomoći. "Razlike u zapošljivosti i socijali znak je da Europska unija nije ispunila svoj temeljni zadatak, a to je korist svim svojim članicama u promicanju ekonomske izjednačenosti i poboljšanju života svih njezinih građana", navodi se u analizi i upozorava da bi takvo stanje, ako se održi, uskoro moglo dovesti do velikog nezadovoljstva prema EU i ugroziti njezin opstanak kao zajednice država. 

Ministrica socijale Milanka Opačić nedavno je svečano predstavila softver koji će efikasnim policijskim metodama tražiti one koji uzimaju socijalnu pomoć, a da je nisu zaslužili, iako Vladi ne pada na pamet stvoriti softver koji će pratiti one koji menadžerskim metajezikom pred nosom kupe stotine milijuna javnog novca. Ovaj model Superhika, lika iz stripa Alan Ford koji uzima siromašnima da bi dao bogatima, nije ništa novo u Europi, ali je vidljiva žurba Vlade da upravo taj model predstavi kao onaj koji će nas izvući iz krize. 

Komisija, kojoj je ovih dana hodočastila i skupina iz Hrvatske udruge poslodavaca da joj kaže kako je fleksibilizacija rada potrebna za izlazak iz krize, ne otkriva toplu vodu kada kaže da socijalna davanja pomažu u borbi protiv siromaštva i sve vidljivije nejednakosti u prihodima. Ono na što je stavila poseban naglasak jest poruka da svaka država na taj način čuva svoju makroekoomsku stabilnost jer je, kako naglašava EK, opće poznato da sve manje plaće i sve siromašnija kućanstva dugoročno dovode do smanjenja potrošnje, a time i do nemogućnosti rasta zaposlenosti i izlaza iz krize. Posebno je to vidljivo u Grčkoj i Portugalu, koji osim što su znatno smanjili socijalna davanja, jednako su tako i znatno rezali plaće, dodatno osiromašujući kućanstva, stoji u Pregledu u kojem se Bugarska i Poljska navode kao zemlje koje su potpuno zanemarile potpore nezaposlenima, što će dodatno pogoršati njihovo povećanje zaposlenosti, jer je EK utvrdila da zemlje sa snažnijim sustavom pomoći nezaposlenima imaju veće šanse za smanjenje nezaposlenosti.

Američki eksperiment u Latviji

Hrvatski poslodavci su tijekom spomenutog posjeta Europskoj komisiji označili Latviju kao sjajnu zvijezdu na čijem primjeru kane izgrađivati hrvatsko društvo i gospodarski sustav. Istom zemljom se ranije oduševio i premijer Milanović, o čemu je Forum.tm već pisao http://www.forum.tm/vijesti/milanovic-se-odusevio-primjerom-latvije-drza... kao eksperimentu američke neoliberalne konzervativne elite koja se za sada ne usuđuje mjere uvedene u toj zemlji uvesti i u vlastitoj, jer su previše brutalne prema građanima. Baš je Latvija u Pregledu navedena kao najgora kada je u pitanju pristup građana zdravstvenim uslugama. Čak 16,1 posto Latvijaca tvrdi da nisu uspjeli zadovoljiti potrebu za zdravstvenom skrbi, u usporedbi sa Slovenijom, Španjolskom ili Danskom, gdje je takvih nesretnika manje od jedan posto. 

Pitanje dostupnosti zdravstva postaje i goruće pitanje u Hrvatskoj koja će uskoro biti najsličnija Latviji, jer će vam hrvatski javni doktor često reći da ćete pregled u javnoj bolnici čekati godinu dana, sugerirajući da dođete u njegovu privatnu ordinaciju u kojoj se kao Superman pretvara u efikasnog poduzetnika, gdje ćete isti pregled uz dodatnu nadoplatu dobiti odmah. Stoga je pravo pitanje koliko je kaos u hrvatskom zdravstvu namjerno izazvan unutar samog sustava. Kada se u taj kontekst stave nedavni napadi glavnih medija na ministra zdravlja Rajka Ostojića kao najrastrošnijega, onda je očito da će se rezanja u zdravstvu i njegova privatizacija, a time i nedostupnost onima koji ga neće moći platiti, uskoro predstaviti kao jedini spas, baš kao što se i rezanja i obespravljivanja radnika prikazuju kao ultimativno sredstvo povećanja zapošljivosti i budućeg prosperiteta. 

Ukratko, legaliziranje propusta slabe države da regulira i kažnjava nezakonitosti te ispravlja postojeće nepravilnosti i nepravde pridonijet će, prema mišljenju Vlade, rastu blagostanja.
Sarajevska redateljica Jasmila Žbanić nedavno je poručila premijeru Milanoviću da se nada kako će on doći u BiH sa svojom socijaldemokratskom idejom. Bio je to naivan vapaj jer je  Jasmili Žbanić očito nepoznato da je njegova socijaldemokratska ideja već odavno prisutna u BiH i vlada tom zemljom koliko i Hrvatskom. Pri tome ne treba biti previše strog prema njemu, jer on samo radi ono što mu drugi kažu i zato mu treba vjerovati kada kaže da takozvana reforma radnog zakonodavstva nije Vladin hir. 

Nedavno pismo namjere koje su MMF-u uputile vlade Republike Srpske i Federacije BiH te Savjet ministara BiH, a koje je procurilo u medije, pokazuje da su se ta tijela obavezala kako će izmijeniti niz zakona od kojih i onaj najvažniji – Zakon o radu, te Zakon o porezu na dobit, povećati akcize na naftu i alkohol te promijeniti niz procedura kako bi produljili stand by-aranžman s tom financijskom institucijom koja brine da vjerovnici naplate svoj dug bez obzira na društvene lomove u zemljama dužnicama. Naravno, u BiH su se obavezali da će privatizirati sve što mogu.
Riječ je, dakle, o istom obrascu i istim mjerama koje već provode i susjedne hrvatske i srpske vlade. Stoga nije teško zaključiti kako vladajući svoje odluke ne donose samostalno, čime je obesmišljena sama ideja parlamentarnih izbora, a time i parlamentarne demokracije.

Djeca iz braka Reagana i Thatcherice

Vlastite građane izručuju svjetskom financijskom policajcu, čime u konačnici potkopavaju stabilnost vlastitih država, što uostalom utvrđuje i Europska komisija. 

Sve su to djeca rođena iz braka Ronalda Reagana i Margaret Thatcher, koja je smatrala da društvo ne postoji, a oporbeni HDZ i ne krije da se sprema uzeti njezine bivše savjetnike da svoje ideje dodatno ojačaju u Hrvatskoj. 

To su djeca neoliberalnoga konzervativizma koja smatraju da je ekonomija jedina valjana znanost kroz čiju prizmu treba gledati složene društvene odnose, pa je logično da vlastite građane smatraju isključivo troškom. Onda se ne treba čuditi ni bizarnostima poput čestih istupa ministara i njihovih pomoćnika koji tvrde da bi državu trebalo voditi kao privatno poduzeće, kritizirajući pritom državu za koju su izabrani da njome upravljaju kao neefikasnu i lošu. 

Proći će još dugo dok ovim zemljama ne dođe u pohod netko tko će nakon pobune obespravljenih mlađih generacija i njihova rušilačkog pohoda svisoka reći: “Građane ove zemlje šuta se već sto godina”. Nitko se, zapravo, ne bi trebao snebivati nad rušilačkim navadama generacija koje dolaze jer bi za njihovo razumijevanje najlogičnije bilo da je Europska komisija svoj Pregled završila stihovima britanskoga glazbenika Franka Turnera:

So all the kids are bastards,

But don't blame them, yeah, they learn by example.

Blame the folks who sold the future for the highest bid:

That's right, Thatcher fucked the kids.

analiza-europske-komisije-zor-fleksibilizacijom-rada-vodi-gradane-u-jos-vece-siromastvo-1535-1520.jpg

Promjenama ZOR-a u Hrvatskoj će biti bolje samo onima sa skupocjenim automobilima koji i dalje vozaju svoje radnike
Promjenama ZOR-a u Hrvatskoj će biti bolje samo onima sa skupocjenim automobilima koji i dalje vozaju svoje radnike

analiza-europske-komisije-zor-fleksibilizacijom-rada-vodi-gradane-u-jos-vece-siromastvo-1535-1468.jpg

"Moramo voditi računa ne samo o stvaranju radnih mjesta, nego i o njihovoj kvaliteti, kako bismo postigli održiv oporavak", kaže László Andor, povjerenik za zapošljavanje
"Moramo voditi računa ne samo o stvaranju radnih mjesta, nego i o njihovoj kvaliteti, kako bismo postigli održiv oporavak", kaže László Andor, povjerenik za zapošljavanje
Foto: 
Europa.eu