Čak 84 posto konobarica žrtve uličnog uznemiravanja

Čak 84 posto konobarica bile su žrtve uličnog uznemiravanja na području gradske četvrti Maksimir, a njih 68 posto doživjele su uznemiravanje na radnome mjestu. Ugostiteljski lokali ujedno su i mjesta na kojem se verbalno i fizičko nasilje, u obliku neželjenih komentara, gesta i uhođenja, pojavljuje puno češće nego na ostalim javnim mjestima.

Rezultati su to zajedničkog istraživanja inicijative Hollaback Hrvatska i Ženske sobe, koji su predstavljeni na tribini organiziranoj u sklopu projekta "Sigurni kvartovi". Na raspravi su bili predsjednik Odbora za mladež Grada Zagreba Dominik Etlinger, Barbara Perasović iz inicijative Hollaback, Josipa Tukara iz Ženske sobe i učenica  Ajla Šabić.

Analiza sigurnosti na javnim mjestima uključila je fokus grupe s mladima, ankete s konobaricama te obilazak četvrti Maksimir uz bilježenje faktora koji mogu smanjiti osjećaj sigurnosti, a sve to s naglaskom  na rodno uvjetovano uznemiravanje.

Uznemiravanje u klubovima, dodirivanje u tramvajima, uhođenje...

- Maksimir smo odabrali zbog toga što tamo postoji više osnovnih i srednjih škola. Zapitali smo se gledaju li djevojke na sigurnost drugačije od mladića i htjeli smo pokrenuti javnu raspravu. Iz istraživanja su izašle preporuke o tome što se po pitanju uličnog uznemiravanja može napraviti, a u sljedećih tjedan dana izradit ćemo dokument koji ćemo uputiti Mjesnom odboru. Jedan od ciljeva bio nam je i osvijestiti i osnažiti mlade da nauče reagirati na ovaj problem, rekla je Barbara Perasović.

Istraživanje je pokazalo da u gradskoj četvrti Maksimir postoje zone koje su premalo osvijetljenje i koje, u kombinaciji sa zapuštenim zgradama i malim protokom ljudi, smanjuju osjećaj sigurnosti.

- Ovo nije samo ženski problem. Ovo je društveni problem, a za rješenje su potrebni muškarci. Od malih nogu, kroz kućni odgoj i kroz institucije, djeci treba objasniti da uznemiravanje nije fora. Volio bih da Grad Zagreb financijski i infrastrukturno pomogne nastavak ovog istraživanja koje treba provesti i u drugim gradskim četvrtima. Treba njegovati vrijednosti koje smo kao društvo zanemarili, a to su tolerancija, međusobno poštivanje i uvažavanje, rekao je Dominik Etlinger te pozvao organizatore istraživanja da predstave rezultate na sljedećoj sjednici Odbora za mlade.

Razgovor s učenicima pokazao je da postoje razlike između mladića i djevojaka u percipiranju sigurnosti. Muškarci više govore o fizičkom nasilju, kriminalu i strahu od izbjeglica, a djevojke o svojim iskustvima koja su raznovrsna – od uznemiravanja u klubovima, dobacivanja i dodirivanja u tramvajima do fizičkoga kontakta i uhođenja.

- Prije godinu dana prolazila sam s prijateljicom pokraj Ekonomskog fakulteta i prišao nam je stariji čovjek. Počeo se derati  i unositi mi se u facu. U tom trenutku obuzeo me veliki strah jer nisam znala što će napraviti. Nisam znala kako reagirati. Uhvatila sam prijateljicu za ruku i počele smo bježati. Bila sam u šoku sljedećih sat vremena, a ljudi koji su prolazili pokraj nas nisu ništa napravili, ispričala je učenica Ajla Šabić.

Ignoriranje zbog straha od eskalacije

Djevojke koje su doživjele uznemiravanje često su ga, zbog mogućnosti eskalacije, ignorirale. Kada je riječ o uzrocima takvog ponašanja, one ga objašnjavaju spolnim nagonom koji je izražen u pubertetu. Također zabrinjava pasivnost slučajnih prolaznika koji često ne reagiraju na uznemiravanje kada ga uoče.

Organizatori istraživanja izradili su preporuke za škole i ugostiteljske lokale. Ističu kako je važno educirati mlade o štetnosti takvog ponašanja te mogućim reakcijama i traženju podrške, kako za one koji promatraju uznemiravanje tako i za one kojima se događa. Vlasnicima kafića i klubova savjetuju da obrate više pozornosti na ovaj problem te da educiraju zaštitare kako bi mogli adekvatno reagirati na njega.

- Rodno uznemiravanje nešto je što percipiramo kao lakši oblik, ali kad ga toleriramo, postajemo manje osjetljivi i na druge oblike nasilja. Pokazatelj toga je i činjenica da se za jedno od najtežih nasilja rodnog oblika, a to je silovanje, često izriču minimalne kazne, zaključila je Josipa Tukara.

cak-84-posto-konobarica-zrtve-ulicnog-uznemiravanja-4419-5167.jpg

Rodno uznemiravanje percipiramo kao lakši oblik nasilja, ali kad ga toleriramo, postajemo manje osjetljivi i na druge oblike nasilja. Pokazatelj toga je i činjenica da se za jedno od najtežih nasilja rodnog oblika, a to je silovanje, često izriču minimalne kazne, rekla je Josipa Tukara iz Ženske sobe
Rodno uznemiravanje percipiramo kao lakši oblik nasilja, ali kad ga toleriramo, postajemo manje osjetljivi i na druge oblike nasilja. Pokazatelj toga je i činjenica da se za jedno od najtežih nasilja rodnog oblika, a to je silovanje, često izriču minimalne kazne, rekla je Josipa Tukara iz Ženske sobe
Foto: 
Melita Vrsaljko